Pjevajte bebi, čak i ako nemate sluha: Kako glazba potiče rani jezični razvoj

Istraživanja pokazuju da bebe koje prepoznaju ritam u glazbi brže uče jezik. Saznajte kako zajedničko pjevanje i glazbene igre potiču rani razvoj govora.
Foto: Shutterstock

Pjesmice i uspavanke roditelji pjevaju svojoj djeci već tisućama godina kako bi ih umirili i pomogli im da zaspu. No istraživanja sugeriraju da pjevanje bebi čini mnogo više od toga - ono može aktivirati i pripremiti mozak za učenje jezika.

Znanstvenici iz Nizozemske otkrili su vezu između toga kako dojenčad procesuira glazbeni ritam i kako percipira govor. Studija objavljena u časopisu Developmental Science pokazala je da bebe koje bolje prepoznaju ritam u glazbi, također bolje prepoznaju obrasce u govoru - ključna vještina za učenje riječi, piše Parents.

“Glazba i jezik temelje se na obrascima – ritmovi u glazbi grupiraju se poput slogova u riječima,” objašnjava Jordyn Koveleski Gorman, pedijatrijska logopetkinja i stručnjakinja za razvoj djece. “Ako mozak bebe dobro prepoznaje obrasce u zvuku, ta sposobnost može podržati i rano učenje jezika.”

Rachel Albert, profesorica psihologije i direktorica LVC Baby Lab, dodaje: “Bebe su rođene za prepoznavanje obrazaca. Ova studija pokazuje paralelu između glazbe i jezika, oba sadrže složene zvučne obrasce.”

Pogled u mozak beba

U istraživanju je sudjelovalo 44 dojenčeta u dobi od 6 do 9 mjeseci. Kako bi proučili kako njihov mozak reagira na zvuk, znanstvenici su koristili EEG kape – sigurne, neinvazivne kape koje mjere moždanu aktivnost.

“EEG studije s dojenčadi uvijek su izazovne, jer bebe moraju nositi kapu s elektrodama i kabelima,” kaže Iris Van der Wulp, autorica studije i doktorandica na Sveučilištu Utrecht. Kako bi bebama bilo udobno i ne bi vukle žice, sjedile su u krilu roditelja, a za zabavu su im davali igračke.

Foto: Shutterstock

Bebe su slušale dva tipa zvuka: jedan je bio niz izmišljenih riječi bez pauza, s ponavljajućim slogovima koji su simulirali riječi, a drugi su bili ritmički glazbeni obrasci. Istraživači su potom provjeravali je li moždana aktivnost beba sinkronizirana s tim obrascima.

“Bebe čiji su moždani valovi točno pratili ritam glazbe, također su precizno pratili obrasce riječi u umjetnom jeziku,” kaže van der Wulp. “To pokazuje da postoji preklapanje u načinu na koji bebe obrađuju glazbu i jezik.”

Glazbene sposobnosti nisu urođene i nasljedne

Studija je također srušila popularni mit da su ritmičke sposobnosti urođene. “Prijašnja su istraživanja sugerirala da su glazbene sposobnosti nasljedne, no mi nismo našli dokaze za to,” kaže van der Wulp.

Ono što je bilo važno je koliko roditelji i bebe zajedno sudjeluju u glazbenim aktivnostima. Bebe čiji su roditelji često pjevali ili svirali s njima, pokazale su bolje ritmičke sposobnosti, što je povezano s jačim jezičnim vještinama.

“Preporučila bih roditeljima da provode vrijeme u zajedničkom slušanju glazbe s djetetom, jer to pomaže i glazbenom i jezičnom razvoju,” ističe van der Wulp.

Gorman dodaje da je otkriće da je zajedničko glazbeno angažiranje važnije od samih vještina roditelja značajno i osnažujuće za obitelji: “Ne morate biti glazbeni talent. Ne morate pjevati točno u tonu. Dovoljno je da pjevate, tapkate, ljuljate se i igrate s bebom.”

Zašto je važno aktivno sudjelovanje?

Samo puštanje glazbe u pozadini nije isto kao stvaranje glazbe zajedno. Gorman objašnjava da interakcija podržava rano učenje. “Kada roditelj pjeva s bebom, usporava govor, naglašava zvukove, koristi ponavljanje i povezuje zvuk s pokretom i mimikom - sve to pomaže mozgu bebe da organizira i razumije govor.”, kaže.

Dr. Albert dodaje da je važan i trenutak i pažnja: bebe najbolje uče kada su zvukovi povezani s onim što trenutno promatraju ili rade.

“Zamislite bebu koja igra s kockama,” kaže Albert. “Roditelj koji odgovara pjevanjem ili govorom vezanim uz tu aktivnost pomaže bebi više nego da priča o nečemu što beba trenutno ne radi.”

Treba li dijete odmah upisati na glazbeni tečaj? Ne nužno.

“Roditelji ne trebaju misliti da moraju upisati šestomjesečno dijete na glazbenu školu. Svakodnevne aktivnosti – pjevanje pri presvlačenju, tapkanje u igri, ljuljanje uz pjesmu, smišljanje pjesmica u kadi – već su od velike važnosti za razvoj jezika,” objašnjava Gorman.

Ona također upozorava da se iz jedne studije ne smije izvoditi previše zaključaka. “Ako beba nije posebno zainteresirana za glazbu, to ne znači da će imati problema s jezikom. Razvoj nije crno-bijeli. Bebe imaju različite prednosti i postoji mnogo načina za razvoj jezičnih sposobnosti. Ritam može biti koristan dio slagalice, ali nije cijela slika.”