Svatko je, barem jednom u životu, osjetio bolove u vratu ili leđima, ali ono što posljednje vrijeme zabrinjava liječnike jest činjenica da se dobna granica za pojavu bolova u kralježnici sve više snižava. To potvrđuje i dr. Aida Filipčić, specijalistica fizikalne medicine i rehabilitacije u Specijalnoj bolnici Akromion, koja je nedavno počela poslovati na novoj lokaciji u Novom Zagrebu – u Dugavama i koja pruža vrhunske usluge pacijentima iz područja ortopedije, radiologije, anesteziologije i fizikalne terapije i rehabilitacije, a nudi i mogućnost smještaja za pratnju pacijenata.
Pretjerano fizičko opterećenje i trauma, manjak kretanja, statičko preopterećenje pa i emocionalan stres mogu biti uzroci pojave bolova u vratu i leđima. Dr. Filipčić upozorava da je problem što većina nas sve više vremena provodi sjedeći uz računala i uz mobitele, bez obzira na to radimo li, učimo ili se zabavljamo.
"Mi želimo misliti da smo tehnologiju prilagodili čovjeku, ali ono što se događa upravo je suprotno – ona zapravo preoblikuje nas, ne samo mentalno nego i fizički. Točnije, oblikuju nas položaji tijela i količina vremena koje provodimo prikovani uz veće ili manje ekrane. Naime, ako svakodnevno dosljedno ponavljamo iste aktivnosti i položaje, naše će se tijelo prilagoditi tako da će dodatno učvršćivati dijelove koje opterećujemo, a oni dijelovi koje ne koristimo će slabjeti. A kada je ozlijeđeno ili preopterećeno, tijelo će nam to signalizirati kao bol“, kaže dr. Aida Filipčić, napominjući kako je tajna uspješne rehabilitacije bolne kralježnice u tome da točno lociramo koja je struktura u kralježnici uzrok bola, prepoznamo koji su mehanizmi do njega doveli i procijenimo ozbiljnost stanja. Naime, 90 % križobolja ima iznimno dobru prognozu i proći će s vremenom ili same od sebe ili pak nešto brže uz pomoć fizikalne terapije i lijekova.
"Puno je važnije da na vrijeme prepoznamo onih 10-ak posto pacijenata kod kojih postoji specifičan uzrok bola za koji će biti nužno operacijsko liječenje. Korijen živca može biti prikliješten i oštećen diskom koji je 'izletio' (hernija diska) ili deformacijom koja narušava stabilnost kralježaka te sužava kanal kralježnice. Tada, osim jakog bola duž noge (poznatijeg kao „išijas“), imamo i mišićnu slabost ili čak slabiju kontrolu nad mokrenjem i stolicom“, upozorava ova stručnjakinja.
Unutar te brojke mogu se, nažalost, "provući“ i najteže dijagnoze poput tumora i prijeloma pa je, upravo zbog njih, ako postoji klinička sumnja, potrebno obaviti potpunu dijagnostičku obradu križobolje. U Specijalnoj bolnici Akromion postoje uvjeti za kvalitetno zbrinjavanje svih problema vezanih uz bolnu kralježnicu: od detaljnog specijalističkog pregleda, preko radiološke dijagnostike (RTG, magnetska rezonanca, CT) pa sve do fizikalne terapije a po potrebi i operacijskog liječenja kralježnice.
"U fizikalnoj medicini i rehabilitaciji bolnih stanja kralježnice posebno njegujemo pristup svakom pojedinom pacijentu kroz ciljane vježbe i različite manualne tehnike, a uskoro uvodimo i vježbe u bazenu. Od fizikalnih terapija biramo ono što je najbolje za pacijenta: klasičnu elektroterapiju, magnetoterapiju, ultrazvuk, laser, ali i tehnologije poput TECAR-a. Riječ je o novijoj metodi u području fizikalne medicine i rehabilitacije koja se bazira na radiofrekvenciji“, objašnjava dr. Filipčić.
Osim kvalitetne i pravodobne dijagnostike, tajna je uspješne rehabilitacije bolne kralježnice i holistički pristup problemu i samom pacijentu.
"Vjerujem da trud i vrijeme uloženi u edukaciju, bez obzira na to o kojoj se dijagnozi radi, pomaže pacijentu da bolje razumije svoje tijelo te poveže uzroke i posljedice svog bolnog stanja. Neke zdravstvene probleme nekad nije moguće trajno riješiti, ali ako pacijentu pomognemo da se uspješno i aktivno s njima nosi u svakodnevnom životu, možemo biti zadovoljni. Jedan od najčešćih problema s kojim se pacijenti javljaju u moju ambulantu u Akromionu je bol u leđima. Ona je često posljedica degenerativnih promjena diska koji se nalazi između dva kralješka i služi kao svojevrsni amortizer. Zanimljivo je da taj disk, stručno nazvan intervertebralni disk, vrlo rano podliježe promjenama – već nakon puberteta. Ako, zbog preopterećenja i degeneracije, disk isklizne iz svog prirodnog položaja i pritisne živac, bol se iz križa može širiti češće stražnjim, a katkad i prednjim dijelom natkoljenice do koljena i prema stopalu. Nekad je prate i trnci, a nekad nastupi i slabost stopala.
Rijetko, u otprilike 1 % bolesnika, može doći do gubitka kontrole nad mokrenjem i stolicom ili znatnijeg gubitka snage, kada je nužno hitno kirurško liječenje.
U Specijalnoj bolnici Akromion u Dugavama moguće je u vrlo kratkom vremenu obaviti svu potrebnu dijagnostiku i provesti sve oblike liječenja od primjene lijekova i fizikalne terapije do operacije, ali i rehabilitacije nakon operacije, stručno i uz primjenu najmodernijih medicinskih uređaja. Dr. Aida Filipčić pokazala nam je nekoliko vježbi koje bi trebali raditi svi koji imaju problema s bolnom kralježnicom, ali i dala nekoliko praktičnih savjeta kako prevenirati probleme. Jedan, primjerice, i sama prakticira – sjedenje na pilates lopti umjesto na uredskom stolcu.
Sjedenje na lopti
Naše je tijelo dizajnirano za kretanje. Niti jedan položaj tijela nije idealan ako u njemu ostajemo predugo. Jednostavna pilates lopta može unijeti toliko nam potrebnu dinamiku u sjedenje i ojačati male mišiće koji stabiliziraju kralježnicu.
Aktivacija i relaksacija trbušnih i leđnih mišića i mišića dna zdjelice u ležećem položaju
Legnite opušteno na ravnu površinu, na leđa. Savinite koljena, a stopalima se oslonite na podlogu. Izravnajte leđa i zalijepite ih za podlogu. Nagnite kukove i zdjelicu unatrag i zategnite trbušne mišiće i dno zdjelice kao da se spremate primiti udarac u trbuh. Zadržite ovaj položaj desetak sekundi, dišući normalno, a zatim se vratite u početnu poziciju i kratko se opustite. Ponovite vježbu 3 – 5 puta.
Vježbe u stojećem položaju
Oslonite se potpuno donjim dijelom leđa na zid. Udahnite i pritom lagano svinite koljena. Tijekom izdaha odmičite dno zdjelice od zida dok leđa ostaju čvrsto uprta o njega. Ponovite vježbu nekoliko puta.
Istezanje leđa i vrata
Lezite na leđa, a glavu oslonite na čvrst jastuk ili mekanu loptu (soft ball) tako da vam uho bude u razini ramena. Uvucite bradu dok utiskujete glavu u podlogu. Zadržite ovaj položaj glave i vrata dok privlačite koljena prema prsima. Rukama obuhvatite potkoljenice i lagano se zanjišite lijevo-desno pa naprijed-natrag.
Ako su noge oslonjene na loptu, ovo je i položaj u kojem možete surfati na mobitelu bez dodatnog opterećenja mišića vrata i leđa.
*Sadržaj nastao u suradnji sa Specijalnom bolnicom Akromion.