Zamislite 'scenarij' u kojem se, poticanjem rasta dobrih bakterija ili suzbijanjem rasta patogenih, mogu spriječiti bolne menstruacije! Upravo se jedan takav projekt, Vaginalni mikrobiom – (ne)prijatelj bolnih menstruacija, počinje provoditi u Institutu "Ruđer Bošković“, a cilj mu je na temelju analize sastava vaginalnog mikrobioma potvrditi hipotezu da bi bolna menstruacija ili dismenoreja, od koje u Hrvatskoj pati između 45% i čak 95% žena reproduktivne dobi, mogla biti povezana s bakterijama i gljivicama koje nastanjuju sluznicu ženskog spolnog organa. Vrijednost ovog projekta prepoznao je i dm doniravši im 13.000 eura. Naime, u sklopu platforme "Jedni za druge zajedno“ dm je pokrenuo natječaj {ZAJEDNO} za bolje sutra, u sklopu kojeg su s više od 80.000 eura podržati realizaciju osam projekata s ciljem doprinosa menstrualnom zdravlju žena i promjeni percepcije menstruacije u društvu. Među 104 prijavljena projekta, povjerenstvo dm-a odabralo je one koji će u najvećoj mjeri doprinijeti tom cilju, među kojima je i ovaj Instituta "Ruđer Bošković“.
"Kako se u zadnje vrijeme sve više bolnih stanja čovjeka pokušava povezati sa sastavom mikrobioma, odnosno mikroorganizama koji obitavaju u ili na čovjeku, tako je i cilj našeg projekta odrediti sastav vaginalnog mikrobioma (bakterijskih i gljivičnih vrsta koje obitavaju na sluznici ženskog spolnog organa) kod zdravih ženskih osoba koje pate ili ne pate od dismenoreje. Namjera nam je otkriti koji bi mikroorganizmi mogli biti uzročnici primarne dismenoreje ili povezani s jačinom menstrualnih bolova. Na taj način bi se, primjenom probiotika ili antibiotika (antimikotika), moglo povoljno utjecati na simptome dismenoreje“, pojašnjava doc. dr. sc. Petar Ozretić, autor projekta, napominjući kako u Hrvatskoj, nažalost, postoji malo izvora financiranja znanstvenih projekata. Stoga im je izuzetno drago što je dm prepoznao važnost produbljivanja znanja o dismenoreji koja nerijetko podrazumijeva velike bolove koji ometaju svakodnevne aktivnosti i zahtijevaju odsustvo iz škole ili posla, uzrokuju tjeskobu i remete društvene odnose.
Iako se zna da bol uzrokuju kontrakcije maternice do kojih dolazi pod utjecajem različitih koncentracija prostaglandina tijekom različitih faza menstrualnog ciklusa, do danas još u biti nije poznat glavni uzrok.
"Do sada je u svijetu provedeno samo jedno preliminarno istraživanje o ulozi sastava mikrobioma u dismenoreji, ali kako je riječ o populaciji SAD-a, a poznato je da sastav mikrobioma ovisi o rasnoj i etničkoj pripadnost, dobi, ishrani i životnim navikama, onda se ti dobiveni rezultati ne mogu primijeniti na žensku populaciju Hrvatske. Ovim projektom želimo istražiti sastav bakterijskog i gljivičnog sastava vaginalnog kanala kod zdrave ženske populacije u Zagrebu te otkriti ne samo potencijalne uzroke bolnih menstruacija, već i nove metode liječenja“, kaže doc. dr. sc. Petar Ozretić.
U prvoj fazi istraživanja prikupit će se 125 uzoraka, tj. vaginalnih briseva osoba koje su u reproduktivnoj dobi, primarno onih od 15 do 25 godina. Osim glavnog probira, cilj je da se na nezavisnom setu uzoraka razviju i jednostavni dijagnostički testovi na određene bakterije kako bi se, primjenom probiotika ili antibiotika, ublažili simptomi bolnih menstruacija. U provedbi projekta, osim znanstvenika s Instituta "Ruđer Bošković“, sudjelovat će i liječnice iz KBC Zagreb, doc. dr. sc. Ivana Maurac Pašalić i prof. dr. sc. Ana Budimir te liječnice iz Domova zdravlja Zagreb, Sandra Novak Rosić i Franka Čolak Zadravec, a prvi rezultati projekta očekuju se kroz godinu i pol dana.
*Sadržaj nastao u suradnji s dm-om.