Još su se početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća slanina, svinjska mast, meso, punomasni sirevi, vrhnje i maslac počeli svrstavati među namirnice koje bi trebalo ograničiti zbog mogućeg utjecaja na razvoj kardiovaskularnih bolesti. Smatralo se da takva hrana pridonosi povećanju razine masnoća u krvi, no ta je tvrdnja i tada izazivala brojne rasprave. Danas se sve češće ističe kako ove namirnice same po sebi ne moraju predstavljati problem ako se konzumiraju umjereno i u sklopu uravnotežene prehrane.
Doktorica Danijela Ristić Medić, viša znanstvena suradnica Centra izvrsnosti za istraživanje prehrane i metabolizma Instituta za medicinska istraživanja, za Novosti je pojasnila da prirodne masti, koje najvećim dijelom dobivamo iz namirnica životinjskog podrijetla, nisu jedini čimbenik koji se povezuje sa stvaranjem naslaga na stijenkama krvnih žila.
'Istina je da prekomjeran unos zasićenih masti povećava ukupnu razinu kolesterola u krvi, ali istovremeno podiže i razinu dobrog HDL kolesterola, što znači da rizik od koronarne bolesti nije nužno povećan. Naime, za stvaranje plaka na stijenkama krvnih žila nije dovoljan samo povišen kolesterol – mora postojati i upalni proces. On nastaje kada u organizam unosimo prekomjerne količine trans-masti koje se nalaze u uljima, margarinu, lisnatom tijestu i slastičarskim proizvodima.'
Upravo su trans-masne kiseline, upozorava doktorica, i dalje prisutne u brojnim namirnicama koje svakodnevno konzumiramo.
'Naša ulja mogu sadržavati i više od tri grama trans-masnoća na sto mililitara. Visok udio ovih štetnih masnoća nalazimo i u margarinima, namazima, pojedinim suhomesnatim proizvodima, slatkišima te, naravno, brojnim pekarskim specijalitetima. Čak i neki margarini koji se reklamiraju kao proizvodi bez trans-masti ipak ih sadrže, doduše u manjem postotku - oko 0,2 grama na sto grama proizvoda', objasnila je.
Budući da se trans-masnoće mogu pronaći u različitim skupinama namirnica, nameće se pitanje postoji li količina njihova unosa koju organizam može sigurno podnijeti.
'Trans-masti u prehrani definitivno treba izbjegavati jer su izrazito štetne. Njihov unos povećava rizik od bolesti srca i krvnih žila. Ako dnevno unosimo pet grama trans-masnoća, rizik od kardiovaskularnih bolesti raste za čak 23 posto. U sastavu proizvoda, trans-masti su označene kao hidrogenizirana ili djelomično hidrogenizirana biljna mast. One ne bi smjele činiti više od jedan posto ukupnih masnoća koje unosimo prehranom', kaže doktorica.
No, nisu sve masnoće koje unosimo hranom jednake. Osim zasićenih masnoća, postoje i one koje imaju važnu ulogu u pravilnom funkcioniranju organizma, među kojima su esencijalne masne kiseline.
'To su one koje nazivamo esencijalnim masnim kiselinama, poput omega-3 masnih kiselina. Nazivamo ih esencijalnima jer ih naš organizam, kao ni omega-6 masne kiseline, ne može sam proizvesti – moramo ih unositi prehranom. Omega-3 masne kiseline nalaze se u ribama sjevernih mora, lanenim sjemenkama i ulju, chia sjemenkama te orašastim plodovima', zaključila je doktorica.