Čak mnogo prije blagdanskog razdoblja koje počinje paljenjem prve svijeće na adventskom vijencu, već nakon blagdana Svih Svetih, preplavljeni smo reklamama, upornim pozivima da kupujemo i porukama kako naš blagdanski stol treba biti raskošan i bogat. Blagdani jesu vrijeme za čašćenje s najdražim ljudima, ali konzumeristička kultura današnjice uistinu ponekad odlazi predaleko, što ostavlja velike posljedice i na naše zdravlje. Važno je zapitati se što nam ovi blagdani doista znače i što zapravo simboliziraju. Pritom nije loše i malo razmisliti što činimo svome zdravlju ako smo neumjereni u jelu ili piću. I na što bismo trebali barem malo misliti kada sjednemo za blagdanski stol.
Pazite što imate na tanjuru
Prejedanje utječe na zdravlje, a posljedice mogu biti od onih kratkotrajnih do dugotrajnijih. Ako se želite počastiti, najbolji su izbor plava ili bijela riba ili meso peradi, što je ujedno i najprikladniji obrok za blagdanske dane.
Važno je naglasiti da je miješanje namirnica bogatih bjelančevinama i ugljikohidratima loše za probavu te često izaziva nadutost i probavne smetnje.
Ako ne možemo odoljeti kolačima, dovoljno je pojesti jedan, i to ne odmah nakon obroka. Velike količine hrane, miješanje raznih namirnica, začinjena i masna hrana, žestoka pića i puno šećera mogu izazvati žgaravicu, a posljedično i bolove i mučninu s kojima se onda možete boriti danima. Oscilacije razine šećera u krvi štetne su za organizam, izazivaju umor i dekoncentriranost.
Znate li koliko kalorija unosite?
Primjerice, jedna kriška torte može sadržavati 250 do čak 600 kalorija, ovisno o sastojcima. Toliko količinu kalorija možete potrošiti treningom koji uključuje trčanje od barem 45 minuta. Je li ta kriška bila toga vrijedna? Teško. Upravo su zbog toga skromnost i umjerenost najbolja deviza za blagdane, uz povremene gastro užitke.