Trendovi se mijenjaju iz godine u godinu, ali ono što smo primijetili je činjenica da se sve više okrećemo okolišu. Kreativna razmišljanja u smjeru očuvanja zdravlja kože, ali i planeta, donose novitete koji bi mogli krojiti budućnost ljepote. Kako smanjiti nepovoljan utjecaj kozmetičke industrije na okoliš jedno je od najaktualnijih ekoloških pitanja. Neke odgovore nam je dala i domaća pjevačica i poduzetnica Lana Jurčević, čiji kozmetički brend La PIEL ponosno nosi etiketu PRIRODNO. U nastavku je otkrila kako ona osobno radi na očuvanju okoliša, ali i koliko je bitno čitati što sve stavljamo na vlastitu kožu.
Prije lansiranja vlastitog brenda, jasno je dala do znanja da ni sama nije toliko pazila na to koje proizvode koristi, imaju li štetne sastojke i koliko zapravo loše utječu na kožu. 'Počela sam se educirati, zanimalo me sve to, ulazila sam sve ‘dublje i dublje’ u tu tematiku i shvatila da sam cijeli svoj život, do tog trenutka, živjela u neznanju. A to nam nitko nije kriv osim nas samih. Tu je nekako ‘puklo’ kod mene', objasnila nam je na početku.
Mislim da ljudi nisu svjesni kakvu štetu plastika prouzročuje, ali dovoljno je pogledati jedan, dva dokumentarca
Zbog svega što je saznala, htjela je napraviti promjenu. Kako kaže, najprije zbog same sebe. Upravo je to ono što ju gura naprijed. 'Pa najviše briga o sebi, jer ako ne brineš o sebi, nemaš tu svijest ni prema drugima. A kad imaš prvo, puno drugačije pristupaš svemu. To je jedan od razloga zašto sam pokrenula La PIEL i htjela omogućiti ženama da ne brinu o sastojcima koje stavljaju na kožu',ispričala nam je 36-godišnjakinja, čija koža i lice zaista može biti primjer drugima.
Ono što se u nekoliko navrata komentiralo je usporedba cijene i kvalitete. Dok neki ne razmišljaju o cijeni prilikom kupnje kozmetičkih proizvoda, drugima je cijena veliki problem. Lana smatra da to nije uvijek problem. 'Ali pojam održivosti često podrazumijeva i više cijene. Mislim li da ljudima upravo ta cijena stvara problem? Možda da, možda ne. Ovisi do kojih oni vrijednosti drže', vrlo je jasna.
Uz kozmetički svijet, osvrnula se i na drugi dio svakodnevice, u kojoj se nažalost koristi previše plastike. To dokazuju i nedavni rezultati istraživanja. Prema podatcima iz EEA inventara stakleničkih plinova, godišnje emisije povezane s proizvodnjom plastike u EU iznose oko 13,4 milijuna tona CO2, odnosno čine oko 20 % emisija kemijske industrije u cijeloj EU, navodi se u izvješću.
'Mislim da ljudi nisu svjesni kakvu štetu plastika prouzročuje, ali dovoljno je pogledati jedan, dva dokumentarca. Kad je već tu, oko nas, ali i kako je i sami koristimo, možemo je barem reciklirati i odvajati otpad. To stvarno nije puno posla ni truda. Ne treba biti sebičan, treba razmišljati o generacijama nakon nas. U tom novom vremenu će živjeti i naša djeca i njihova djeca. Zlo mi je koliko plastičnih vrećica imam u kući. Planiram ih zamijeniti papirnatim ili platnenim ako idem u dućan. Kao i odvajati otpad. Staklo, papir, plastika', razmišlja o budućnosti.
S obzirom na to da je ovo i dalje tema koja nije zaživjela u svim aspektima društva, bitno je govoriti. 'Mislim da treba jako puno pričati o tome, kao nikada do sada. Nadam se da nije prekasno. Samo treba otvoriti oči, uši, otvoriti se prema promjenama, za koje znamo da nisu najugodnije i najkomotnije', vjeruje u pozitivniju i zeleniju budućnost.