Uvala Tiha u Starom Gradu jedna je od najljepših hvarskih uvala i omiljeno mjesto za nautičare. S razlogom, jer – kako joj i samo ime kaže – predstavlja mirnu luku i zaklon od vjetra na brodove, dok ju predivno pjeskovito dno čini istinskom rajskom oazom za plivanje i ronjenje. No zaronite li maskom, lako biste, nažalost, mogli vidjeti mnogo plastičnih boca, čaša i ostalog otpada koji s brodova završi u moru. Upravo kako bi ukazali na rastući problem onečišćenja morskog dna, Udruga Zeleni plan i Grad Stari Grad organizirali su nedavno ekološku akciju čišćenja podmorja u uvali Tiha. Više od pola tone raznog otpada iz mora i ovog su puta izvadili ronioci i volonteri iz različitih udruga, vatrogasnih postrojba i Instituta za oceanografiju i ribarstvo Split.
“Mahom je bila riječ o sitnom otpadu, pa smo iz mora izvadili vreće boca, čaša, nekoliko mobitela, satova i sunčanih naočala, no izvukli smo i jedan veliki željezni ormarić te dvoje stepenice za ulazak s brodova u more”, kaže Martina Tavra iz Udruge Zeleni plan, koju su entuzijasti sa Sveučilišta u Splitu, mahom iz STEM područja, formalno registrirali 2022. godine, iako već godinama provode značajne ekološke inicijative.
Njihov trud prepoznala je i INA uvrstivši njihov projekt „Zeleni plan za čišći Jadran" među 15 odabranih projekata za sufinanciranje u sklopu ovogodišnjeg Zelenog pojasa. Naime, već 11 godina za redom INA provodi projekt Zeleni pojas, u sklopu kojeg poziva organizacije civilnog društva, javne i obrazovne ustanove, dobrovoljna vatrogasna društva te parkove prirode da prijave svoje projekte iz područja zaštite okoliša, prirode i klime. Čak 164 projekata ukupne vrijednosti od 485.053 tisuća eura – tako u brojkama izgleda ova hvalevrijedna inicijativa, a dio tog 'kolača' ove je godine pripao i splitskom Zelenom planu, udruzi koja će potkraj ovog mjeseca pustiti 'live' i interaktivnu kartu (web i aplikaciju) SeaCareCro onečišćenih lokacija, koju je sufinancirala INA, a koja će omogućiti svima da u stvarnom vremenu prate i prijavljuju lokacije onečišćenja morskog dna.
“Kroz transparentno prikazivanje prikupljenih podataka, cilj nam je povećati svijest o ozbiljnosti problema morskog otpada te potaknuti kolektivne napore u rješavanju ovog ekološkog izazova. Karta će također služiti kao vrijedno sredstvo za planiranje budućih akcija čišćenja i implementaciju održivih praksa upravljanja otpadom. Naš cilj je da svatko prepozna svoju ulogu i pridruži se naporima za zaštitu morskog okoliša, bilo kroz aktivno sudjelovanje ili promjenom svakodnevnih navika”, kaže Marina Tavra, napominjući kako će krenuti s Hvarom, jer je važno krenuti malim koracima i angažirati lokalnu zajednicu.
"Takve aplikacije već postoje, ali uvijek je problem odaziva. Naš je cilj motivirati ljude da što više sudjeluju u označavanju unutar aplikacije, odnosno kad god negdje vide smeće, da i reagiraju. U aplikaciji ćemo, također, dodati i informacije o sidrištima i mjestima intenzivnog prometa na moru, odnosno svojevrsnu kartu rizika“, kaže Marina Tavra.
Zeleni plan za čišći Jadran jedan je od 158 projekata, koliko ih se ove godine prijavilo na Inin Zeleni pojas. U Ini kažu da nije bilo lako izabrati najbolje, jer je konkurencija velika, no pobjednici su došli u fokus zbog značaja njihovih projekata za lokalnu zajednicu, ali i bolju, zeleniju i održiviju budućnost društva u cjelini.
*Sadržaj nastao u suradnji s Inom.
