Nova istraživanja pokazuju da druga trudnoća mijenja mozak žena na načine koji nisu jednostavno ponavljanje promjena iz prve trudnoće. U usporedbi sa ženama koje rađaju prvi put i onima koje nikada nisu rađale, promjene u moždanoj tvari koje je dokumentirao tim iz Nizozemske ukazuju na prirodno “fino podešavanje” koje se može događati u pripremi za odgoj drugog djeteta.
Ovo istraživanje, objavljeno u časopisu Nature Communications, nadovezuje se na ranija otkrića istih znanstvenika, koja su pokazala da prva trudnoća može dovesti do značajnih promjena u mreži mozga zvanom mreža zadane aktivnosti (default mode network), odgovorne za funkcije povezane sa samorefleksijom i društvenom interakcijom.
“Većina žena zatrudni barem jednom u životu, ali tek sada istraživači počinju otkrivati kako to utječe na ženski mozak,” kaže neuroznanstvenica dr. Elseline Hoekzema s Medicinskog centra Sveučilišta u Amsterdamu. “Svaka trudnoća ostavlja jedinstveni trag u ženskom mozgu.”
Tim je analizirao magnetske rezonance mozga 30 žena prije i nakon druge trudnoće, uspoređujući ih sa snimkama 40 žena prije i nakon prve trudnoće te 40 žena koje nikada nisu rađale.
Iako i druga trudnoća dovodi do promjena u mreži zadane aktivnosti, one nisu bile toliko izražene kao kod prve trudnoće. Kod žena koje su rađale drugo dijete, najveće promjene zabilježene su u dijelovima mozga koji reagiraju na vizualne i zvučne podražaje te usmjeravaju pažnju.
“Druga trudnoća mijenja ženski mozak,” pišu autori studije, “i jedinstveno utječe na strukturu sive tvari, organizaciju neuronskih mreža i bijelih moždanih snopova.”
Prilagođavanje za odgoj dvoje djece, a ne samo jednog
Istraživači su također primijetili značajan pad volumena sive tvari u obje trudnoće, što pripisuju povećanoj neuroplastičnosti – sličnoj promjenama u adolescenciji – a ne neurodegeneraciji.
Sveukupno, slika druge trudnoće pokazuje mozak koji ponavlja neka prilagođavanja iz prve trudnoće, uz dodatna fina podešavanja koja mogu biti potrebna za odgoj dvoje djece, a ne samo jednog.
“Čini se da tijekom druge trudnoće mozak mijenja mreže koje su uključene u reagiranje na senzorne podražaje i usmjeravanje pažnje,” objašnjava neuroznanstvenica i prva autorica studije dr. Milou Straathof s Medicinskog centra Sveučilišta u Amsterdamu. “Ovi procesi mogu biti korisni kod brige za više djece.”
Ova nova studija potvrđuje ranija istraživanja iz 2024. godine koja su pokazala da trudnoća može smanjiti volumen sive tvari i poboljšati povezanost među neuronima – znakove da se mozak “fino podešava” za nove uloge i odgovornosti.
Iako je istraživanje ženskog mozga kroz trudnoću još uvijek ograničeno, čini se da promjene nisu nužno iste kod svake trudnoće.
Važno je napomenuti da snimke nisu rađene tijekom trudnoće zbog etičkih razloga, a uzorak žena bio je relativno mali. Potrebna su daljnja istraživanja kako bi se detaljnije proučile ove promjene, uključujući utjecaj dobi.
Unatoč ograničenjima, istraživanje donosi nova saznanja o trudnoći. Putem upitnika i drugih provjera, istraživači su povezali ove prilagodbe mozga s vezom majke i djeteta te s peripartalnom depresijom, koja se javlja tijekom trudnoće ili neposredno nakon poroda.
“Ovo znanje može pomoći u boljem prepoznavanju i razumijevanju problema mentalnog zdravlja kod majki,” kaže Hoekzema. “Moramo razumjeti kako se mozak prilagođava majčinstvu.”, piše Science Alert.