"Trudnički mozak" možda nije samo mit - nova studija otkriva da trudnoća zaista mijenja mozak, posebno smanjujući tzv. “memoriju straha”.
Znanstvenici s Northeastern University ustanovili su da trudnoća izgleda umanjuje naučene reakcije mozga na prijeteća ili stresna iskustva. Memorija straha važna je za preživljavanje jer pomaže ljudima da zapamte i izbjegnu opasnost, ali sudjeluje i u razvoju anksioznih poremećaja i posttraumatskog stresa.
Otkrića pružaju novi uvid u to kako trudnoća oblikuje mozak, izvan poznatih simptoma zaboravnosti ili mentalne magle koje mnoge trudnice primjećuju. Dok se “mama mozak” često smatra anegdotalnim ili kulturnim pojmom, sve više dokaza sugerira da trudnoća izaziva značajne neurološke promjene.
Smanjena memorija straha
U studiji su istraživači ispitivali kako trudnoća utječe na stvaranje i prizivanje strahovnih uspomena, koristeći eksperimentalne modele koji mjere kako mozak uči i reagira na percipirane prijetnje. Rezultati su pokazali da trudnoća smanjuje zadržavanje memorije straha, što znači da su asocijacije straha slabije upamćene u usporedbi s razdobljem prije trudnoće ili kod žena koje nisu trudne.
Istraživači kažu da su hormonske promjene vjerojatno ključne za taj učinak. Trudnoća donosi dramatičan porast hormona poput estrogena i progesterona, koji utječu na dijelove mozga uključene u pamćenje i emocionalnu obradu, uključujući amigdalu i hipokampus – strukture koje igraju ključnu ulogu u učenju, pohranjivanju i prizivanju straha.
Pomaže mentalnom zdravlju i jačanju veze s bebom
Važno je naglasiti da smanjenje memorije straha nije nužno negativno. Istraživači sugeriraju da može imati adaptivnu funkciju: trudnoća je razdoblje povećane ranjivosti i stresa, a smanjenje reakcija na strah može pomoći u očuvanju mentalnog zdravlja majke tijekom značajnih fizičkih i emocionalnih promjena.
Smanjena memorija straha također može podržati ponašanje nakon poroda smanjenjem anksioznosti i jačanjem veze s djetetom.
Mozak u trudnoći: razdoblje visoke plastičnosti
Otkrića se nadovezuju na sve veću količinu istraživanja koja pokazuju da je trudnoća razdoblje intenzivne moždane plastičnosti. Prethodne studije dokumentirale su strukturne i funkcionalne promjene u mozgu trudnica, što dovodi u pitanje ideju da su kognitivne promjene samo subjektivne ili privremene lapsuse pažnje.
Studija ne sugerira da trudnice gube sposobnost prepoznavanja opasnosti, već ističe da mozak tijekom trudnoće možda drugačije prioritizira emocionalnu regulaciju.
Istraživači napominju da je potrebna daljnja analiza kako bi se utvrdilo koliko dugo ove promjene traju nakon poroda i utječu li na osjetljivost na anksioznost ili poremećaje raspoloženja u postporođajnom razdoblju, piše Newsweek.
