Program obveznog cijepljenja za 2026. godinu, koji je Ministarstvo zdravstva nedavno donijelo nakon provedenog e-savjetovanja, nije uvažio ključne prijedloge Hrvatskog pedijatrijskog društva (HPD) o širenju dostupnosti neobveznih cjepiva i dodatne imunizacije, piše HINA Zdravlje.
Riječ je o operativnom dokumentu koji se donosi svake godine na temelju trogodišnjeg plana cijepljenja, a kojim se detaljno definira raspored imunizacije, dob u kojoj se pojedina cjepiva primjenjuju te način provedbe kroz sustav pedijatrijske i školske medicine. Time se osigurava kontinuitet nacionalnog programa cijepljenja, koji se smatra jednim od ključnih javnozdravstvenih alata u prevenciji širenja zaraznih bolesti.
Cijepljenje od rođenja do školske dobi
Cijepljenje započinje već u rodilištu, gdje novorođenčad prima zaštitu protiv tuberkuloze i hepatitisa B. Program se nastavlja u prvim mjesecima života primjenom kombiniranih cjepiva koja istodobno štite od više bolesti, uključujući difteriju, tetanus, hripavac, dječju paralizu te infekcije uzrokovane bakterijom Haemophilus influenzae tipa B.
U kasnijoj dobi uvode se i cjepiva protiv ospica, zaušnjaka i rubeole, kao i zaštita od pneumokoknih infekcija. Program prati dijete kroz sve razvojne faze – od dojenačke i predškolske do školske dobi – uz redovita docjepljivanja radi održavanja dugotrajne imunosti.
Upravo se docjepljivanja smatraju ključnima za sprječavanje ponovne pojave bolesti koje su zahvaljujući cijepljenju dovedene pod kontrolu.
Manja izmjena u školskom cijepljenju
U programu za 2026. godinu zadržan je postojeći raspored, uz jednu značajnu prilagodbu u školskoj dobi. Zbog porasta broja slučajeva hripavca među starijom djecom i adolescentima, uvedeno je dodatno docjepljivanje protiv difterije, tetanusa i hripavca u osmom razredu osnovne škole.
Neprihvaćeni prijedlozi pedijatara
Hrvatsko pedijatrijsko društvo predlagalo je da se cjepiva protiv meningokoka, vodenih kozica i rotavirusa, kao i imunizacija protiv respiratornog sincicijskog virusa (RSV), zadrže kao neobvezna, ali da njihovu cijenu pokriva Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO). Taj prijedlog nije uvršten u konačni dokument.
To znači da ta cjepiva i dalje ostaju izvan sustavno financiranog programa te ih roditelji u pravilu moraju sami plaćati, ako ih žele primijeniti.
Cijene se kreću od oko 50 eura po dozi za vodene kozice, oko 60 eura za rotavirus, 90 do 100 eura za meningokok, dok imunizacija protiv RSV-a može doseći i oko 200 eura po dozi. Budući da se neka cjepiva primjenjuju u više doza, ukupni trošak može iznositi i nekoliko stotina eura, što prema upozorenjima stručnjaka stvara razlike u dostupnosti zdravstvene zaštite među djecom.
RSV i iskustva iz Europe
U programu se spominju dodatne preventivne mjere za pojedine rizične skupine, uključujući RSV, no one nisu uvedene kao univerzalna, besplatna mjera. Za većinu djece prevencija ove infekcije i dalje nije dio standardnog programa.
Također nije prihvaćen prijedlog uvođenja pasivne imunizacije novorođenčadi i dojenčadi protiv RSV-a primjenom jedne doze dugodjelujućih monoklonskih protutijela na teret HZZO-a, iako se takva praksa već provodi u pojedinim europskim zemljama.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo navodi da se RSV pojavljuje sezonski, najčešće tijekom zimskih mjeseci te da kod dojenčadi može uzrokovati teške infekcije donjih dišnih putova, uključujući bronhiolitis i upalu pluća, koje često zahtijevaju bolničko liječenje.
Primjeri dobre prakse iz Švedske
Iskustva iz drugih europskih zemalja pokazuju značajne učinke preventivnih mjera. U jednoj švedskoj regiji univerzalna zaštita uvedena je za svu novorođenčad od jeseni 2025., uz obuhvat od oko 85 posto djece.
Prema podacima regionalnih zdravstvenih službi, broj dojenčadi koja su zbog RSV infekcije zahtijevala bolničko liječenje pao je s 78 u prethodnoj sezoni na manje od pet u sezoni 2025./2026. godine, dok je dvije godine ranije hospitalizirano više od 130 djece. To predstavlja smanjenje od oko 94 posto.
Liječnici navode i blaži tijek bolesti kod djece koja su primila zaštitu, a u pojedinim bolničkim sustavima nije bilo hospitalizacija među najmlađom dojenčadi do tri mjeseca života.
Stručnjaci: dugoročna zaštita i rasterećenje sustava
Zdravstvene vlasti ističu da RSV svake zime predstavlja značajan teret za zdravstveni sustav zbog velikog broja hospitalizacija. Uvođenjem preventivne imunizacije taj se pritisak, kako navode, znatno smanjuje, uz istodobno rasterećenje bolničkih kapaciteta i smanjenje troškova liječenja.
Stručnjaci dodatno naglašavaju da je ključna prednost novih monoklonskih protutijela njihovo dugotrajno djelovanje koje omogućuje zaštitu tijekom cijele sezone jednom dozom.
Slične pristupe postupno uvode i druge europske zemlje, a na takve primjere pozivalo je i Hrvatsko pedijatrijsko društvo, predlažući uvođenje univerzalne, dobrovoljne imunizacije protiv RSV-a na teret HZZO-a.