Ako pratite modna kretanja zasigurno ste na društvenim mrežama i forumima naišli na temu koja sve glasnije govori o brendu koji je godinama bio sinonim za opuštenu, cool girl estetiku i dojam pristupačne luksuzne mode, a koji zadnjih godina polako mijenja smjer. Riječ je o Ganniju, danskom brendu koji je izgradio svoju popularnost na ideji da moda može biti zabavna, moderna i (financijski) dostupna. Ganni je godinama bio primjer ravnoteže između trenda i svakodnevne nosivosti, zabavne estetike i odlične kvalitete, što ga je i učinilo jednim od najprepoznatljivijih skandi brendova.
Razlog komentarima i svojevrsnom zazivanju povratka Gannija kakav je bio, nalazi se u činjenici da je brend učinio pomak prema luksuzu - Tjedan mode u Kopenhagenu zamijenio onim u Parizu, raširio mrežu distribucije preko fashion platformi i luxury multibrand trgovina te dignuo cijene proizvoda. Ganni nije ušao u svijet kuća visoke mode, ali se pomaknuo u ono što se u industriji najčešće opisuje kao modern / accessible luxury ili progressive contemporary luxury. Slično se događa s brendovima kao što su By Malene Birger, Reformation, Stine Goya ili Ami, ali upravo je Ganni izazvao otvorene komentare i rasprave o tome što se događa s brendom, gdje završava granica između rasta i udaljavanja od vlastite publike. Jer, iskustvo tržišta govori, kako cijene rastu, mijenja se i psihologija kupnje i tu nastaje mogući emocionalni raskid koji se vidi na TikToku i Instagramu.
Ganni, koji je od svog osnutka 2000. godine kao mali brend pletiva postupno izrastao u jedan od ključnih simbola skandinavske mode, svoju je snagu uvijek gradio na jednostavnoj ravnoteži: trendi, ali nosivo; aspirativno, ali dostupno. Pod vodstvom Nicolaja i Ditte Reffstrup brend je postao globalno prepoznatljiv upravo zato što nije djelovao kao nedostižan luksuz, nego kao modna zajednica s vrlo jasnim identitetom.
Ulazak u novu fazu tu je ravnotežu počeo mijenjati. Povećanje cijena, jači luksuzni storytelling i pozicioniranje uz bok dizajnerskim brendovima stvorili su novu percepciju, onu u kojoj Ganni više ne pripada u potpunosti svojoj izvornoj publici, ali još uvijek nije u potpunosti prihvaćen kao klasični luksuzni brend.
Zanimljivo je i kako je nedavno s CEO pozicije brenda odstupila Laura du Rusquec, i to nakon samo dvije godine. Du Rusquec, koja je u Ganni stigla iz Balenciage i Kering sustava, bila je dovedena s jasnim ciljem, ubrzati “elevaciju” brenda i podići ga prema višem, dizajnerskom segmentu tržišta. Na tom se putu dogodio rizik udaljavanje od publike koja je brend i učinila uspješnim.
Što je sljedeće? Ganni se ne nalazi u problemu rasta, nego u problemu percepcije. Zato ključ nije u povratku na staro, nego u jasnijem definiranju novog identiteta, a kako će publika odreagirati, ostaje vidjeti.