SAVJET STRUČNJAKA

Liječnica otkrila na što treba paziti: 6 znakova demencije koji se javljaju 3 mjeseca prije dijagnoze

Postoje određeni znakovi demencije koji se mogu pojaviti i prije same dijagnoze.
Foto: Shutterstock

Gubitak samostalnosti i razvoj demencije jedan su od najvećih strahova u starijoj dobi. Ipak, neurolozi naglašavaju da je ključno na vrijeme prepoznati signale koje tijelo šalje.

Dr. Elena Dzecina, ruska liječnica-psihijatrica i voditeljica klinike za pamćenje u Orenburgu, otkriva šest znakova predementnog stanja.

Prepoznajte rane znakove demencije: Pravilo 3 do 6 mjeseci

Dr. Elena ističe da povremena zaboravnost (primjerice, ostavljanje mobitela kod kuće zbog stresa) nije razlog za brigu. Alarmantno postaje kada se promjene događaju kroz dulje razdoblje i postaju pravilo, a ne iznimka.

Foto: Shutterstock

Glavni znakovi koji upućuju na predementnu fazu (u trajanju od 3 do 6 mjeseci):

• Učestala zaboravnost: Stalno traženje predmeta (ključevi, daljinski upravljač) ili ostavljanje osobnih stvari na javnim mjestima.
• Neprestano preispitivanje: Učestalo postavljanje istih pitanja članovima obitelji o događajima od tog ili prethodnog dana, dok se davni događaji i dalje dobro pamte.
• Nagla promjena osobnosti: Izražene i dugotrajne promjene raspoloženja – od dobrodušnosti do razdražljivosti ili kroničnog prigovaranja.
• Teškoće s novim informacijama: Otežano usvajanje novih znanja ili vještina.
• Poremećaji spavanja: Dugotrajan loš san, zbog čega se živčani sustav ne može dovoljno odmoriti, što utječe na funkciju mozga.

Zašto je kritičko sagledavanje situacije ključno i što poduzeti

Liječnica naglašava da je u ovoj fazi najvažnije da osoba sama, dok još ima sposobnost kritičkog uvida, primijeti problem i potraži stručnu pomoć. Ta se sposobnost brzo gubi, a oslanjanje samo na rješavanje križaljki ili učenje napamet nije dovoljno.

Foto: Shutterstock

Skup mjera koje preporučuje psihijatar (ili iskusan neurolog/terapeut) uključuje:

• Psihološku podršku i psihoterapiju: Rješavanje obiteljskih napetosti, postavljanje novih životnih ciljeva i prevladavanje osjećaja bespomoćnosti koji često prati odlazak u mirovinu. Emocionalna potištenost ubrzava propadanje neurona.
• Kognitivne treninge: Aktivnosti usmjerene na poboljšanje pamćenja i koncentracije.
• Socijalnu aktivaciju: Uključivanje u zajednice vršnjaka (knjižnice, udruge), jer socijalna izolacija značajno pogoršava stanje, prenosi Stil.