Hrana s visokim glikemijskim indeksom poznata je po tome što brzo povisuje razinu šećera u krvi. No nije presudno samo ono što jedemo - naše svakodnevne navike također igraju veliku ulogu. Dr. Edmond Hakimi i nutricionistica Trista Best ističu da mnogi ljudi, ne znajući, svakodnevno rade pogreške koje mogu izazvati nagle skokove šećera u krvi, čak i kada se trude jesti zdravo.
1. Nedostatak sna
Jedan od najčešćih, a često zanemarenih čimbenika jest kvaliteta sna. Premalo sna može izravno povisiti razinu šećera u krvi jer narušava sposobnost tijela da pravilno regulira glukozu. Kada tijelo ne odmara dovoljno, smanjuje se osjetljivost na inzulin – hormon koji omogućuje stanicama da koriste šećer iz krvi. Kao rezultat toga, glukoza ostaje u krvotoku dulje nego što bi trebala.
'Kada ne spavamo dovoljno, tijelo proizvodi više kortizola, hormona stresa, što dodatno povisuje šećer u krvi. Loš san zapravo otežava tijelu da stabilizira razinu glukoze, čineći nas sklonijima naglim skokovima', objašnjava dr. Hakimi.
Zato kvalitetan i redovit san od sedam do osam sati nije važan samo za energiju i koncentraciju, nego i za stabilnost šećera u krvi.
2. Preskakanje obroka
Mnogi preskaču doručak ili ručak kako bi 'uštedjeli vrijeme' ili smanjili unos kalorija, no to je česta pogreška koja može dovesti do naglih oscilacija šećera u krvi. Kada preskočite obrok, razina šećera može najprije pasti, a organizam tada reagira oslobađanjem glukoze iz jetre kako bi nadoknadio manjak. Taj proces često uključuje i pojačano lučenje hormona stresa, poput kortizola, što može rezultirati naglim porastom šećera kada naposljetku pojedete obrok.
'Preskakanje obroka može se činiti bezazlenim, ali u praksi često stvara ciklus niskog šećera nakon kojeg slijedi nagli skok. Ako je prvi obrok bogat ugljikohidratima, razina šećera može drastično porasti, što dodatno opterećuje organizam', upozorava dr. Hakimi.
Redoviti i uravnoteženi obroci, s naglaskom na proteine, vlakna i zdrave masti, pomažu u održavanju stabilne razine glukoze i sprječavaju nagle promjene.
3. Nedovoljna fizička aktivnost
Fizička neaktivnost još je jedan čimbenik koji snažno utječe na razinu šećera u krvi. Kada se premalo krećemo, glukoza se duže zadržava u krvotoku, što organizmu otežava njezinu preradu. Suprotno tome, redovita tjelesna aktivnost povećava osjetljivost na inzulin i pomaže mišićima da koriste šećer kao izvor energije.
'Kretanje nakon jela posebno je važno. Kada smo uglavnom neaktivni, razina šećera ostaje povišena dulje vrijeme, što dodatno opterećuje gušteraču i otežava stabilizaciju glukoze', kaže dr. Hakimi.
Čak i kratka šetnja od 15 do 20 minuta nakon obroka može pomoći tijelu da učinkovitije regulira šećer u krvi, smanjujući rizik od naglih skokova i dugoročnih zdravstvenih problema, piše Stil.