Vodeći stručnjaci za mozak upozoravaju da suptilne promjene u osobnosti u srednjim godinama mogu biti jedan od najranijih znakova demencije. Takve promjene često se pojavljuju godinama prije nego što problemi s pamćenjem postanu očiti.
Profesorica Gill Livingston s University Collegea u Londonu (UCL) ističe da obitelji često primijete promjene u ponašanju, samopouzdanju i emocionalnim reakcijama puno prije nego što se postavi formalna dijagnoza. Istraživanje provedeno na tisućama britanskih državnih službenika pokazalo je da promjene u karakteru u srednjem životnom dobu izravno povećavaju rizik od demencije u starijoj dobi, prenosi Daily Mail.
Temperament kao prvi znak bolesti
Sve je više dokaza da skrivena oštećenja mozga u ranim fazama bolesti mijenjaju način na koji ljudi misle, osjećaju i reagiraju. Liječnici navode da članovi obitelji često primijete da prvi znakovi nisu zaboravnost, već promjene u temperamentu, poput povećane anksioznosti, impulzivnosti, povlačenja u sebe ili emocionalne distanciranosti.
Iako ovi simptomi sami po sebi nisu dokaz bolesti, njihov kumulativni učinak može otkriti zabrinjavajući obrazac. Budući da se čak 45 % slučajeva demencije povezuje sa stilom života, rano uočavanje ovih promjena omogućuje pravovremene mjere za usporavanje propadanja mozga.
Gubitak samopouzdanja - najsnažniji prediktor
Prva značajna promjena često je gubitak samopouzdanja. Osobe koje u svojim četrdesetim i pedesetim godinama primijete da gube vjeru u sebe imaju znatno veći rizik od razvoja demencije. Ovaj simptom pokazao se kao najsnažniji pojedinačni prediktor, jači čak i od lošeg raspoloženja, osjećaja beznađa ili problema sa snom.
Kod osoba mlađih od 60 godina pad samopouzdanja objašnjava poznatu vezu između depresije u srednjim godinama i demencije, što sugerira da odražava rane promjene u mozgu, a ne samo reakciju na starenje ili stres.
Teškoće u rješavanju svakodnevnih problema
Osjećaj nemoći pred svakodnevnim zadacima također je snažan znak. Istraživači vjeruju da ovo odražava rano propadanje kognitivne rezerve - mentalnog kapaciteta koji omogućuje prilagodbu i rješavanje problema. Kako se rezerva smanjuje, zadaci koji su nekada bili jednostavni postaju teški i stresni.
Emocionalno povlačenje i smanjena empatija
Studija je pokazala da osobe koje u srednjim godinama primijete da gube toplinu i naklonost prema drugima imaju znatno veći rizik od demencije. Ovaj simptom može se manifestirati kao emocionalno distanciranje ili smanjena savjesnost. Stručnjaci naglašavaju da savjesni ljudi više brinu o zdravlju, redovito vježbaju i time smanjuju rizik od bolesti poput dijabetesa, koje su povezane s demencijom.
Kronična napetost i upalni procesi
Stalna napetost i stres u srednjim godinama također su pokazatelji rizika. Profesor Geir Selbaek sa Sveučilišta u Oslu smatra da kronični stres igra ključnu ulogu jer povećava razinu upala u tijelu, što negativno utječe na zdravlje mozga. Rana upozorenja uključuju i kronično nezadovoljstvo obavljanjem zadataka te probleme s koncentracijom.
Kada je vrijeme za brigu?
Stručnjaci naglašavaju da kontekst igra ključnu ulogu. Promjene u osobnosti mogu biti posljedica menopauze, stresnih životnih događaja ili mentalnog zdravlja. Glavni alarm za zabrinutost je jasna promjena u odnosu na uobičajeni način na koji se osoba nosila sa životom.
Dobra vijest je da aktivnosti poput socijalnog uključivanja, održavanja rutine, upravljanja stresom i redovitog vježbanja mogu smanjiti dugoročni rizik, čak i ako su se rane promjene u mozgu već pojavile, piše Stil.