Tijekom ljeta, kad temperature skoče, mnogi spas od nesnosnih vrućina traže ispod klima uređaja i uz hladna pića. Međutim, trebali bismo obratiti pozornost na to kako se rashlađujemo i kako to utječe na naše zdravlje. Prof. dr. Ranko Raičević, načelnik Klinike za neurologiju Akademije medicinskih znanosti, redoviti profesor Medicinskog fakulteta Vojnomedicinske akademije Sveučilišta obrane u Beogradu i predsjednik Udruženja neurologa Srbije, otkrio je što posljedice koje izbor pića tijekom vrućih ljetnih dana može izazvati u našem organizmu, ali i o pravilnom korištenju klima uređaja.
Prema njegovim riječima, ekstremne temperature mogu uzrokovati širenje krvnih žila, što može nepovoljno utjecati na prehranu vitalnih organa poput mozga, srca i bubrega. Čak i najzdravije osobe mogu imati problema s ovim stanjima, dok osobe koje već imaju određene bolesti krvožilnog sustava mogu biti dodatno ugrožene.
Tijekom gostovanja na televiziji 'Prva' govorio je o opasnostima koje visoke temperature mogu predstavljati po zdravlje. Istaknuo je kako je osim izbjegavanja boravka vani od 10 do 16 sati, kada je UV zračenje najjače, te pijenja dovoljno obične vode, iznimno važno izbjegavati gazirana pića, dok je crveni alarm stavio na alkohol.
'Sa sobom uvijek trebate imati bocu negazirane vode, obavezno negazirane, jer određeni ioni, ako ih unesete u velikim količinama, mogu izazvati poremećaje srčanog ritma. Zato je najbolje piće negazirana voda. Nisam protiv mladih ljudi koji ponekad piju nešto gazirano, ali oni koji već imaju problema neka pripaze, ja sam strogo protiv alkohola u ovim okolnostima, on dodatno širi krvne žile i smanjuje potrošnju kisika u mozgu i srcu, sad su alkoholna pića posebno opasna na ovim ekstremnim temperaturama, a najopasnija su jaka alkoholna pića', ispričao je dr. Raičević, a prenosi Žena.
Doktor se osvrnuo i na korištenje klime i koliko je ona zapravo opasna za nas.
'Klima uređaj ima svoje mjesto i služi za hlađenje prostorija, a ne za hlađenje i stvaranje uvjeta da budemo u Oslu, a mi smo u biti na Cipru. To znači stvoriti temperaturu koja je šest-sedam stupnjeva drugačija od vanjske i u toj prostoriji nije ni hladno ni toplo, ali nažalost kad uđeš u dućan, temperatura je, siguran sam, 18 stupnjeva, treba se postupno naviknuti na promjenu temperature, zato bi razlika između vanjske i unutarnje temperature trebala biti najviše pet, šest stupnjeva, a kod nas je običaj da razlika bude deset ili petnaest stupnjeva', zaključio je.