Ravnoteža kolesterola ovisi o tome što jedemo, o tome koliko smo fizički aktivni, ali i o našoj genetici.
Nažalost, neki se ljudi rađaju s genetskom greškom koja dovodi do visokog kolesterola. Ova se bolest naziva obiteljskom hiperkolesterolemijom, a bolesnici je često nazivaju i genetskim kolesterolom. Ako se ovaj problem ne otkrije na vrijeme, uzrok je srčanog udara i kod mladih ljudi.
Gen se nasljeđuje od oca ili majke
'Uglavnom se rađamo s vrlo niskim vrijednostima LDL kolesterola. Problem nastaje prehranom, ponašanjem, tjelesnom neaktivnošću, pretilošću. Određeni broj pacijenata, koji nije mali, može imati i genetsku grešku koja dovodi do povišenog kolesterola. Ova bolest naziva se obiteljska hiperkolesterolemija, a nije nimalo rijetka te se prenosi s koljena na koljeno. Dakle, ako jedan od roditelja već ima ovu bolest, šansa da će i dijete imati povišen kolesterol je 50 posto. I ljudi koji su izloženi vrlo visokim razinama kolesterola, a ne kontroliraju ga često, dožive infarkt miokarda u ranijoj dobi', objasnila je endokrinologinja prof. dr. Katarina Lalić.
Što je viša razina LDL kolesterola, to je veći rizik od ateroskleroze
Prema njezinim riječima, ako mlađi ljudi dobiju srčani udar, uvijek treba posumnjati na obiteljsku hiperkolesterolemiju.
'Sve dosad urađene studije jasno pokazuju da što je duža izloženost višim koncentracijama kolesterola rizik od ateroskleroze značajno raste', upozorava profesorica Lalić.
Naslage LDL kolesterola na krvnim žilama nazivaju se - plak. S vremenom se plak može nakupiti i toliko suziti krvne žile da prestane protok krvi, uzrokujući bolesti srca i krvnih žila. Zbog toga se ovaj kolesterol često naziva i lošim kolesterolom.
Tako će, primjerice, ljudi koji nemaju povišeni kolesterol i koji paze biti izloženi riziku od infarkta miokarda i ateroskleroze tek nakon 60. godine.
'Ta razina LDL kolesterola kod osoba koje nisu rizične (pušenje, pretilost, dijabetes, starija dob...) trebala bi biti niža od 3 mmol/l. Kod umjerenog rizika razina LDL kolesterola je 2,6 mmol/l, kod visokog rizika LDL bi trebao biti manji od 1,8 mmol/l, a kod osoba s najvećim rizikom trebao bi biti vrlo nizak, odnosno manji od 1,4 mmol/l', kaže dr. Lalić.
Najjednostavnijim vađenjem krvi može se na vrijeme otkriti postoji li povišen kolesterol, kako bi se na vrijeme smanjio njegov loš i razoran utjecaj na stijenke krvnih žila.
Svatko bi trebao proći skrining test LDL
Kaže da je najveći problem to što pacijenti s povišenim lošim kolesterolom uglavnom ne osjećaju ništa i nemaju simptome.
Kod mnogih bolesnika povišeni kolesterol otkriju tek kad dožive infarkt miokarda. Zbog toga bi svatko trebao posjetiti svog liječnika i provjeriti razinu LDL kolesterola. Muškarci bi prvi probir na LDL kolesterol trebali obaviti u dobi od 35 godina, a žene u dobi od 45 godina ili ranije ako postoje druge pridružene bolesti, ako postoji obiteljska anamneza osoba koje su rano imale srčani ili moždani udar.
Nakon skrininga vrlo je važno konzultirati se s liječnikom koji će u odnosu na vrijednosti LDL kolesterola i druge parametre i čimbenike rizika, kao što su prethodni kardiovaskularni događaji u obitelji, utvrditi razinu kardiovaskularnog rizika i uputiti na pacijenta na daljnje liječenje.