Zaštita okoliša nije tema o kojoj se onako usput progovara, jer što god radili, kako se ponašali, u kojem smjeru djelovali, to uvijek – na ovaj ili onaj način – utječe na okoliš i svijet oko nas. Jedni za druge zajedno! Da, ovaj bi svijet, uistinu, bio besmislen da nismo tu jedni za druge, da se ne inspiriramo i divimo primjerima dobre prakse kojima je, kad je održivost u pitanju, vjetar u leđa dao dm-ov projekt {ZAJEDNO} za zelene ideje. Čak 299 priča o ljudima, udrugama, ustanovama i pojedincima pristiglo je na ovaj natječaj; dm je odabrao 17 najboljih koji nas guraju prema zelenijoj i ljepšoj budućnosti, a mi vam kroz serijal članaka i video reportaža predstavljamo finaliste. Nakon Centra za odgoj i obrazovanje i njihovog projekta 'Zavrtimo krug', 'Knine, evo ti špine' Ekološke udruge 'Krka' Knin, projekta 'Dud lista gdje teče rijeka čista' Udruge za razvoj lokalne zajednice RAST iz Voćina, Dječjeg vrtića Požega, gdje mališani i njihove tete sade pravi mali ekološki raj i Parka Prirode Učka, predstavljanje finalista završavamo u centru za beskućnike u Karlovcu, gdje 20-ak štićenika radom traži bolju, održiviju budućnost.
'Odavde naši korisnici mogu otići samo u dva mjera: na groblje ili u bolji život', kaže Petar Banić, predsjednik Udruge Milosrđe – centra za beskućnike, koja već 16 godina djeluje u Karlovcu. Ovo mjesto po mnogočemu je posebno. Ljudi koje su teške životne sudbine i splet okolnosti ostavili bez krova nad glavom, ali i građani Karlovca koji žive na rubu siromaštva, svaki dan ovdje imaju topli obrok. Za dvadesetak njih ovo je i jedini dom, ali i prilika da se vlastitim radom vrate na pravi put.
Bilo je maglovito jesensko jutro kad smo ih posjetili u Karlovcu, gdje se na prostoru veličine 6500 metara četvornih prostiru mnogobrojne voćke i plastenici s povrćem. Štićenici, mahom muškarci u dobi od 30-ak do 50-ak godina, 'slagali' su buduću kompostanu. U sklopu dm-ovom natječaju {ZAJEDNO} za zelene ideje nabavili su sjeckalicu uz pomoć koje usitnjavaju grane i drugi zeleni otpad te ga stavljaju u komposter za humus ili raspoređuju oko voćaka radi očuvanja vlage.
'Zajedno ćemo na ovom području posaditi ukupno 600 voćaka. Uskoro krećemo sa sadnjom 60 novih sadnica jabuka, 20 krušaka i 20 šljiva, koje nam je donacijom u iznosu od 18.596,25 kn osigurao dm, a cilj nam je da kroz određeno vrijeme, kad voćke budu u punom kapacitetu, postati samoodrživi, pa čak i proizvoditi domaće sokove od voća i povrća te džemove za tržište', kaže predsjednik udruge Milosrđe, pokazujući nam drvenu kućicu u kojoj već sada, koliko im mogućnosti dozvole, proizvode sokove za svoje štićenike. Na ovom imanju u Karlovcu, posađeno je i 750 sadnica aronije, što je oko 1,5 tonu voća, pa im je plan, uz pomoć donatora, ovaj prostor pretvoriti u pravi pogon za preradu, ali i mjesto gdje će kroz različite edukativne radionice zainteresirani naučiti sve o proizvodnji domaćih proizvoda.
'Želimo ih naučiti da će, koliko daju svojim radom, višestruko dobiti natrag. Samo ih rad može spasiti', uvjeren je Petar Banić, koji se u ovoj priči našao slučajno. I sam branitelj, na početku je počeo pomagati kolegama koji su se našli u nezavidnoj situaciji, a malo po malo počeli su se javljati i drugi koji nisu imali gdje. Petar ne krije kako su mnogi od štićenika ovisnici, najčešće o alkoholu, no tu je s njima i jedna 89-godišnja baka, koja jednostavno ne želi ni u dom ni u udomiteljsku obitelj, jer ona ovaj centar, nakon godina života u njemu, doživljava kao svoj jedini dom.
Priča svakog od ovih štićenika je, ustvari, slična. Većinom je riječ o ljudima iz disfunkcionalnih obitelji. To nam potvrđuje i 36-godišnji Josip Rupčić kojeg su, kako sam kaže, nesuglasice unutar obitelji iz Ogulina dovele u ovaj centra za beskućnike.
'Udruga mi jako puno pomaže. Sretan sam što tu imam obrok, krov nad glavom i što radim. Puno sam naučio o obradi zemlje i nadam se da će mi to pomoći u pronalasku posla. Ako se i odem odavde jednog dana, svejedno ću dolaziti volontirati', kaže Josip.
Za 51-godišnjeg Tomislava Tomaševića Petar kaže da trenutačno ima najviše izgleda za bolji život, jer već ima neke poslovne planove i, najvažnije, voli raditi. Na ulici se, priča nam Tomislav, našao nakon što je prodao stan u kojem je živio te od nekih kupio kuću za koju se kasnije uspostavilo da nije njihova.
'Svi nosimo svoj križ, ali treba raditi, jer samo je rad odskočna daska za dalje', kaže Tomislav.
Kad dođu u Udrugu Milosrđe većina njih su pogubljeni, no Patar i drugi nesebični ljudi koji ovdje volontiraju, vraćamo im vjeru u ljude i u bolje sutra. A neki od njih iz Udruge su, uistinu, otišli u bolji život. Jedan štićenik, priča nam Petar, oženio se za bivšu korisnicu, a nedavno se rodila i jedna beba.
'Imamo lijepih primjera koji dokazuju kako se radom dolazi do bolje budućnosti', kaže predsjednik Udruge Milosrđe. Odabirom ove Udruge za dodjelu donacije, i dm je želio pokazati da postoji način kako beskućnike vratiti u zajednicu i,dati im mogućnost da se uključe svojim radom.
'Nama je bitna dugoročna održivost, a projekt 'Dajmo zemlji da može dati nama' Udruge Milosrđe iniciran je upravo s tom svrhom. Kompostanom i sadnjom 100 novih sadnica voćaka dat ćemo mogućnost beskućnicima da sami proizvedu proizvode koje će kasnije moći konzumirati i plasirati na tržište', rekla je Martina Markota, voditeljica odnosa s javnošću dm-a.
*Sadržaj nastao u suradnji s dm-om.