Toplinski valovi koji su ovog ljeta pogodili ne samo Jadransko more nego i mora i oceane cijelog svijeta predstavljaju opasni biološki fenomen koji je prijetnja koraljima, biljnoj i životinjskoj raznolikosti oko njih, ali i za više od pola milijarde ljudi.

Već dugo smo svjedoci degradacije i nestajanja koraljnih grebena zbog ekstenzivnog iskorištavanja, zagađenja i klimatskih promjena. Povećanje temperature mora i zagađenje mogu dovesti do tzv. izbjeljivanja koralja kao i do zakiseljenja oceana koje uništava skelete koralja. Izbjeljivanje je proces u kojemu koralj odbacuje endosimbiontske bakterije i alge koje im daju boju i zaštitu što u konačnici uzrokuje njihovo propadanje.

Najnovija studija Williama Leggata, eksperta za koralje sa Sveučilišta Newcastle u Australiji, u kojoj su on i suradnici proučavali ekstremne temperaturne valove koji su pogodili Veliki koraljni greben 2016. godine. Velike tempreature oceana tada su dovele do toga da je oko 90 posto grebena bilo pogođeno izbjeljivanjem a za trećinu je to bilo smrtonosno. Posebno su bile pogođene dvije vrste – Pocillopora damicornis i Acropora aspera. Laboratorijska istraživanja pokazala su da veći porast temperature mora može dovesti do potpunog kolapsa koraljnih kolonija u samo nekoliko dana. Koralji gube tkivo, skeleton postaje izložen, mikrobi ga napadnu i razlože i koralji umiru.

“Naš rad daje jasne dokaze da su izraženi toplinski valovi mnogo opasniji za koralje od izbjeljivanja i da dovode do njihova potpunog uništenja te da hitno treba obratiti pozornost na učinke globalnog zatopljenja oceana i vidjeti što se može poduzeti za spas koraljnih kolonija“, rekao je Leggat.

Učinci zatopljenja mora neće pritom pogoditi samo koralje i biljni i životinjski svijet povezan s njihovim kolonijama, nego i oko pola milijarde ljudi čija egzistencija, izvori hrane i posao, izravno ovise o kolonijama koralja.

Inače, u svijetu postoji nešto više od šest tisuća različitih vrsta koralja, a u Jadranu ih ima više od 50 različitih vrsta. Nažalost i njihovu opstanku prijete zagađenje i globalno zatopljenje. Za njihov rast optimalna je temperatura između 23 i 26 stupnjeva. Nažalost i njima prijeti izbjeljivanje, a nastavi li se rast prosječne temperature Jadranskog mora i njegovo zagađivanje moguće su i tragične posljedice.