Stari Grci i Rimljani prepoznali su važnost tjelesne aktivnosti za dobro zdravlje, a moderna medicina potvrdila je vezu između redovite tjelovježbe i prevencije bolesti.
'Naša evolucija i genetski sklop diktiraju da su ljudi stvoreni da se kreću. Dok mirno sjedimo, naša tijela i um brzo degeneriraju i stare, što može dovesti do kroničnih bolesti', kaže dr. Emmanuel Stamatakis, profesor na Sveučilištu Sydney u Australiji, piše Everyday Health.
Naše tijelo je izgrađeno za kretanje, a previše vremena bez kretanja može uzrokovati širok raspon negativnih učinaka na zdravlje. Trenutne smjernice preporučuju da odrasli imaju najmanje 150 do 300 minuta aerobne tjelesne aktivnosti umjerenog intenziteta tjedno.
Što znanost kaže o previše sjedenja i zdravlju?
Mnoga su istraživanja usmjerena na odnos između sjedenja i metabolizma masti. Metabolizam masti brzo reagira i na neaktivnost i na tjelovježbu. Ako ste neaktivni, imate poremećenu oksidaciju masti i smanjeno uklanjanje triglicerida iz krvi nakon jela.
Točan odnos između sjedilačkog ponašanja i problema mentalnog zdravlja kao što su anksioznost i depresija također ostaje nejasan, prenosi portal Srbija Danas.
No, postoji snažna veza između mentalnog i fizičkog zdravlja, prema studiji objavljenoj 2019. u časopisu Perspectives in Psychiatric Care. Ako je sjedenje loše za tijelo, logično je da može negativno utjecati i na um osobe. Kako možete biti sigurni da ne sjedite previše?
Istraživanje ističe da je ukupna količina vremena koje provedete sjedeći manje važna od toga koliko često prekidate duga razdoblja sjedenja. Čini se da su kratke, česte pauze u sjedenju vrlo korisne. Studija je pokazala da ustajanje i odlazak u dvominutnu šetnju svakih 30 minuta umanjuje negativne posljedice sjedenja. Stamatakis ponavlja mnoge od ovih preporuka.
'Prekinite dugotrajno sjedenje svakih 20 ili 30 minuta', savjetuje.