Kortizol, poznat i kao hormon stresa, često se stavlja u negativnu kutiju, iako možda nismo svjesni da igra važnu ulogu u nekoliko tjelesnih funkcija i sustava. Proizvode ga nadbubrežne žlijezde, regulira metabolizam, smanjuje upale, pomaže u formiranju pamćenja i upravlja stresom.
U stresnim situacijama nadbubrežne žlijezde izlučuju više kortizola u krvotok, povećavajući otkucaje srca i krvni tlak u iščekivanju prijetnje. To je prirodna reakcija tijela 'bori se ili bježi' koja vas priprema da izbjegnete ili se suočite s opasnošću.
'Ako znamo koliko je važan za preživljavanje, kortizol sam po sebi uopće nije loš. Problem nastaje kada vaš sustav proizvodi previše kortizola ili se nikada ne vrati u stanje homeostaze, ostavljajući vas u stanju stalnog, kroničnog stresa. Kada prekomjerna količina kortizola jurne u krvotok, to može biti prilično štetno za vaše fizičko i mentalno zdravlje', kaže dr. Kevin Huffman.
Znakovi visoke razine kortizola
Pojam visok ili povišen kortizol je biološko stanje. Međutim, to nije klinička dijagnoza jer akutne razine ovog hormona prirodno padaju.
Zahvaljujući prirodnoj sposobnosti tijela da se oporavi, možete se oporaviti od stresa usvajajući pozitivne navike i čimbenicima načina života kao što su dovoljno sna i redovita tjelovježba.
Dijagnoza će se postaviti tek kada stres postane kroničan ili povezan s bolešću. Abnormalne razine kortizola mogu se otkriti pretragama urina, krvi i sline, a postoje određeni znakovi i simptomi koji mogu ukazivati na visoke razine ovog hormona.
• Poremećaj sna: kad ste pod velikim stresom, opuštanje i dobar san može biti izazov.
• Slabost mišića: utječe na to kako tijelo obrađuje proteine i ugljikohidrate. Ako se nakon tipičnog treninga osjećate posebno slabo i umorno, to bi moglo biti zbog skoka kortizola.
• Anksioznost: Možete postati razdražljivi, primijetiti da vam srce ubrzano lupa i možete osjećati nedostatak daha.
• Loše pamćenje i poteškoće s koncentracijom: Možda će vam biti teško zapamtiti informacije ili se koncentrirati na zadatke kada ste pod velikim stresom.
• Česte prehlade: značajna količina kortizola u tijelu može biti odgovorna za slabljenje tjelesnog sustava protiv virusa i infekcija.
• Sindrom iritabilnog crijeva: mikrobiom crijeva i živčani sustav usko su povezani. Stres potencijalno može uzrokovati probavne probleme.
• Hirzutizam: Visoke razine kortizola mogu stimulirati folikule dlake uzrokujući njihov abnormalni rast.
Posljedice dugotrajne visoke razine kortizola
Kortizol je neophodan, međutim, kronični stres i prekomjerna proizvodnja kortizola mogu ometati druge hormonske procese u tijelu kao što su metabolizam, imunitet i reproduktivni sustav te u konačnici doprinijeti ozbiljnijim zdravstvenim posljedicama, uključujući:
• Smanjeni libido: Stalno visoke razine kortizola mogu dovesti do nedostatka seksualnog nagona i adrenalnog umora. Nizak kortizol doprinosi smanjenom libidu.
• Neredovite mjesečnice: Amenoreja se javlja kada menstruacija potpuno prestane. Kada su pod stresom, žlijezde luče više endorfina i kortizola, prekidajući ovulaciju i pravilnu proizvodnju hormona. To može dovesti do neredovitih menstrualnih ciklusa i amenoreje.
• Problemi s mentalnim zdravljem: Kronični stres povezan je s nekoliko psiholoških problema, poput anksioznosti i depresije. Pretjerani pritisak i nedostatak rješenja također mogu povećati rizik od oslanjanja na supstance, kao što su ilegalne droge i alkohol, kao mehanizme suočavanja.