Pretilost je problem koji je sve češći u cijelom svijetu. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, čak 13 posto odrasle populacije planeta je pretilo. Uzroci pretilosti mogu biti različiti, a posljedice su vrlo ozbiljne jer ova bolest povećava rizik od srčanih bolesti, dijabetesa tipa 2 i moždanog udara, a povezuje se i s mogućnošću nekih vrsta raka.
Postoje mnoge teorije o tome što uzrokuje pretilost, a one uključuju prehranu bogatu ugljikohidratima koja povećava izlučivanje inzulina, neuravnotežen unos i potrošnju energije, premali unos proteina koji dovodi do većeg unosa energije, povećani unos ulja soje, kukuruza, suncokreta i uljane repice, i mnoge druge teorije.
Najnovija znanstvena pretpostavka do koje je došao istraživački tim Medicinskog fakulteta Sveučilišta Colorado je da je glavni krivac za pretilost fruktoza.
'Studija uvjerljivo integrira postojeće teorije o pretilosti, sugerirajući da ona nije samo rezultat prekomjerne potrošnje energije, već, umjesto toga, stanje niske energije, obilježeno nedostatkom ATP-a (adenozin trifosfata), uzrokovano vrstom i količinom hrane koju konzumiramo', objašnjava Kelsey Costa, nutricionistica iz Nacionalne koalicije za zdravlje u Washingtonu.
ATP ili adenozin trifosfat je visokoenergetski spoj koji se nalazi u svim stanicama ljudskog tijela, a koji se ne može skladištiti u ljudskom tijelu, već je potrebno stalno obnavljanje ovog spoja djelovanjem aerobnih i anaerobnih energetskih sustava.
U čemu je problem s fruktozom?
Kada čovjek jede, većina potrošene energije pretvara se u ATP, molekulu koja opskrbljuje stanice energijom. Ako se pojede previše hrane, višak energije pohranjuje se kao mast. Ako progutana hrana sadrži fruktozu, ona se također u početku pretvara u ATP za pogon svih tjelesnih funkcija.
Međutim, kako se unosi sve više i više fruktoze, ona potiskuje aktivnost mitohondrija, organela koji proizvode ATP, smanjujući razinu ATP-a u tijelu. Kada razina ATP-a padne, šalje alarm da bi stanice mogle ostati bez energije, što stimulira brojne biološke reakcije, uključujući glad, žeđ, povećani unos energije, otpornost na inzulin, povećanu apsorpciju hrane i usporeni metabolizam u mirovanju. Tamo gdje hrane ima u izobilju i velik dio nje sadrži fruktozu, te promjene dovode do debljanja.
Odakle nam toliko fruktoze?
Fruktoza je prirodni šećer koji se nalazi u voću i povrću. Međutim, ovaj sadržaj fruktoze ne može uzrokovati pretilost.
'Iako većina svježeg voća prirodno sadrži fruktozu, njegova konzumacija nije povezana s pretilošću ili debljanjem, jer prisutnost dijetalnih vlakana, bioaktivnih spojeva i esencijalnih nutrijenata sprječava učinak fruktoze na sitost i inzulinsku rezistenciju. Zato se svježe voće smatra važnim dijelom zdrave, uravnotežene prehrane za kontrolu težine', objašnjava Costa.
Problem nastaje kada jedete prerađeno voće ili hranu s dodatkom fruktoze, često u obliku kukuruznog sirupa s visokim udjelom fruktoze, koji je jeftin zaslađivač koji se nalazi u većini prerađene hrane, pa što više prerađene hrane jedete, to je veći unos fruktoze.
I ne nalazi se samo u slatkoj hrani, kao što su gazirana pića, zaslađeni sokovi, deserti i kolači, već ga ima i u kruhu, juhama iz vrećice, gotovim jelima i mnogim vrstama brze hrane.
Okidači za pretvorbu glukoze u fruktozu
Fruktoza se nalazi i u konzumnom šećeru ili saharozi koja se sastoji od glukoze i fruktoze, a u ljudskom tijelu se proizvodi iz glukoze i drugih ugljikohidrata.
'Tijelo također može pretvoriti glukozu u fruktozu putem poliolnog puta, koji se aktivira različitim okidačima kao što su dijabetes, visokoglikemijske dijete ili dijete s visokim udjelom ugljikohidrata, visok unos soli, nizak unos vode, hrana bogata purinima ili stres, koji dovode do pretilosti i drugih metaboličkih stanja, a alkohol samo pojačava taj proces, potičući veću proizvodnju fruktoze', objašnjava Costa.