Ako imate previše kolesterola u krvi, on se može spojiti s drugim tvarima u krvi i stvoriti naslage ili plakove na stijenkama arterija. Ovo se stanje naziva ateroskleroza i može dovesti do bolesti koronarne arterije koja se sužava ili blokira, što dovodi do srčanog ili moždanog udara.
• Sve zdrave odrasle osobe u dobi od 20 do 39 godina trebale bi kontrolirati razinu kolesterola svakih četiri do šest godina.
• Oni stariji od 40 godina i svi koji su u riziku od kardiovaskularnih bolesti trebali bi to činiti češće u dogovoru sa svojim liječnikom.
• Samo redovitom provjerom ovih vrijednosti možete produžiti vitalnost i smanjiti rizik od srčanog ili moždanog udara.
Običnim vađenjem krvi može se na vrijeme ustanoviti postoji li povišen kolesterol, kako bi se na vrijeme smanjio njegov loš i razoran utjecaj na stijenke krvnih žila.
Simptomi visokog kolesterola
Većina ljudi neće znati da imaju visok kolesterol osim ako ne naprave krvni test za provjeru razine kolesterola. To je zato što nije uobičajeno imati simptome osim ako imate vrlo visok kolesterol.
Ako se simptomi pojave, oni uključuju masne izbočine na koži, najčešće na laktovima, zapešćima, šakama, stopalima ili stražnjici, te sivkasto-bijele kolutove oko rožnice očiju.
Mršavi ljudi također mogu imati kolesterol
Ovi se simptomi obično javljaju kod onih s obiteljskom poviješću povišenog kolesterola, tzv. genetski kolesterol. Iako je kod pretilih osoba češći visok kolesterol, mogu ga imati i mršave osobe.
Ako se ne izmjeri razina kolesterola, simptomi mogu proći nezapaženo. Zato je važno redovito odlaziti liječniku i raditi laboratorijske pretrage, kako bi se stanje na vrijeme primijetilo.