Jedna od glavnih krvnih stanica za razvoj kardiovaskularnih bolesti je kolesterol, koji se u velikoj mjeri može kontrolirati prehranom. Osobe s povišenim kolesterolom trebale bi strogo voditi računa o tome što unose u organizam, a dr. Veroslava Stanković otkrila je u RTS Ordinaciji koja hrana i kako utječe na kolesterol.
Jedna od namirnica koje se preporučuju za masnoće je riža cjelovitog zrna, a dr. Stanković objasnila je zašto je to tako:
'Integralna riža ima dijetalna vlakna koja su vrlo važna za povišeni kolesterol jer na sebe vežu višak masti i ugljikohidrata. Dijetalna vlakna se ne probavljaju i kao takva se izbacuju iz organizma. A njima izbacujemo višak masnoće, odnosno šećera koje unosimo hranom', kaže ona.
Dijetalna vlakna nalaze se u voću i povrću, žitaricama i koštuničavom voću. Dakle, kada je riječ o kruhu, žitaricama i njihovim zamjenama, zabranjeno je unositi bijeli kruh, lisnato tijesto, grickalice, cornflakes, tjesteninu s jajima, a kao 'nepoželjan' izdvojen je krumpir u sljedećim oblicima - pire, pečeni i prženi.
Od narodnih lijekova za snižavanje kolesterola dr. Stanković preporučuje vrlo jednostavnu kombinaciju – jogurta i sezama.
'Toplo ga preporučujem, vrlo je učinkovit. Pije se 40 dana i nakon toga se vrijednosti djelomično snize. Naravno, uz adekvatnu prehranu za povišeni kolesterol. Samo jogurt i sezam ne mogu smanjiti masnoće', istaknula je.
Doktorica je objasnila i koje se vrste mliječnih proizvoda ne preporučuju, a to su: punomasno mlijeko i jogurt, kiselo mlijeko s visokim postotkom masti, prerađeni punomasni sirevi, kiselo vrhnje, vrhnje, mliječni namazi i šlag. Dopuštene namirnice iz ove skupine su mlijeko i jogurt do 2,8 posto mm, te polumasni sirevi do 35 posto mm.
Dala je odgovor i na vječnu dilemu onih koji paze na kolesterol: je li bolje uzimati proizvode koji imaju jedan posto ili potpuno bez mliječne masti.
'Kad se oduzme masnoća, onda dobijemo neukusan proizvod. Treba dodati ugljikohidrate da bi se postigla određena kalorijska vrijednost, da bi se postigla gustoća, dodaje se škrob, a to je šećer. Tako da praktički imamo ugljikohidratnu bombu. Postotak od 2,8 mm je u redu, neće utjecati na vaš kolesterol', kaže liječnica.
Od mesa, mesnih prerađevina, jaja i ribe u dopuštenu skupinu spadaju: bijela piletina i puretina, a od ribe - skuša, sardina, tuna, haringa, losos i oslić, dok oni koji imaju problema s povišenim kolesterolom ne smiju jesti žumanjke, već samo bjelanjak.Zabranjene namirnice su crveno meso (u ovu skupinu spadaju i batak i karabatak), mesne prerađevine (salame, čvarci, slanina), kao i iznutrice.
Na pitanje koliko je meso odgovorno za porast kolesterola, dr. Stanković kaže:
'Ovisi koje meso. Ako je svinjetina- to je odgovorno. Ovo meso je značajan izvor zasićenih masnih kiselina. Preživači imaju visoke transmasne kiseline. Pokazalo se, međutim, da te transmasne kiseline koje su prirodno stvoreni su prilično različiti od onih stvorenih umjetno, poput margarina koji se koriste za izradu kolača i kolača', ističe.
Kad je riječ o voću i povrću, od ove skupine namirnica ništa nije zabranjeno, jedino se preporučuje ograničiti unos koštuničavog voća (do 30 g tri puta tjedno) i smanjiti unos cijeđenih voćnih sokova. Za odrasle su sasvim dovoljne dvije voćke tijekom dana, odnosno 200 g sitnog voća, dok je za djecu količina nešto veća - 300 g.
Od ulja zabranjeni su loj, tvrdi margarini (upravo oni koji se koriste za pripremu kolača i kolača), kao i majoneza.
'Kombinacija maslinovog ulja i limuna, u ranim jutarnjim satima kada se uzima, može sniziti kolesterol. To je jedan od učinkovitih 'prirodnih lijekova' koji djeluje na jetru. Čisteći jetru zapravo poboljšava njen metabolizam i time sprječava stvaranje viška kolesterola', zaključila je dr. Stanković, a prenosi Stil.
