U njoj nema ništa osim empatije. Mislim da su njezina ranjivost i veliko srce zaista anomalija u ovom poslu. Kao umjetnici svi imamo određenu osjetljivost, ali uspjeti na vrhu hijerarhije filmske industrije? Ona jednostavno nema nikakve ljušture - rekao je nedavno glumac David Harbour o kolegici Winoni Ryder. Već desetak godina zajedno glume u jednoj od najuspješnijih serija 21. stoljeća ‘Stranger Things’ čiji zadnji dio finalne pete sezone dolazi na streaming platformu Netflix 25. prosinca. Svi s kojima je glumila u ovoj seriji, od tvoraca braće Duffer do mladih glumaca koji su na setu serije odrasli, imaju samo riječi hvale za glumicu koja je svjetsku slavu stekla vrlo mlada. Zato je i najbolje znala što prolaze i kako se othrvati zamkama koje blještavi svijet šoubiza često postavlja pred mlade glumce. U njih je i sama znala upasti ova glumica koja je devedesetih godina osvajala ulogama pomalo mračnih, pomaknutih likova, autsajderica, ali sjajno se snalazila igrajući i nježne, ranjive te istodobno snažne žene.
- Uvijek sam osjećala da trebam imati život koji je odvojen, koliko je to moguće, od iluzornog načina života slavnih osoba - rekla je Ryder, čiji su talent i tajanstvenu karizmu, upotpunjenu profinjenim izgledom - blijeda put, pravilne crte lice i tople bademaste oči, kritičari zamijetili od samog početka karijere. To nije promaknulo ni istaknutim redateljima - Martinu Scorseseu, Timu Burtonu i Francisu Fordu Coppoli, zahvaljujući kojima je ušla u povijest američke kinematografije. Iako je pred reflektore stala jako mlada, nikad se nije potpuno naviknula na svoj zvjezdani status.
- Pomalo mi je jezivo i čudno kad mi u javnosti prilaze nepoznati ljudi te me imaju potrebu dotaknuti, kao da sam javno dobro - rekla je neuobičajena glumica koju iznimno zanimaju gluma, umjetnost, knjige i romantično pucketanje ploča na gramofonu.
Izvrsna je poznavateljica ovih tema, što je pokazala i snimajući ‘Stranger Things’ kada je, ne jednom, redatelje upozorila da pjesma o kojoj govore nije objavljena u razdoblju u koje je smještena radnja serije. Scenarij bi se, naravno, odmah mijenjao. Rodila se 29. listopada 1971. kao Winona Laura Horowitz u gradiću Winona prema kojem je i dobila ime. Njezina je majka Cynthia Palmer spisateljica i videoproducentica, a otac Michael Horowitz antikvar i jedan od osnivača Memorijalne knjižnice Fitz Hugh Ludlow u kojoj se čuvaju djela psihodelične književnosti. Zanimljivo je da je neko vrijeme bio i tajnik Timothyja Learyja (Winonin kum), gurua pokreta ‘Beat’, književnika i psihologa koji je zagovarao upotrebu halucinogena u liječenju psihičkih bolesti. Kao i mnogo njezinih kolega, Winona se često selila s obitelji pa je kao 7-godišnjakinja počela živjeti na farmi Rainbow u Kaliforniji. Ondje su živjeli bez struje i tekuće vode s još sedam obitelji i mala je Winona odrasla bez televizora, u prirodi.
Društvo su joj pravili brat Uriej, koji je dobio ime po Juriju Gagarinu, prvom čovjeku koji je bio u svemiru, polubrat Jubal i polusestra Sunyata, majčina djeca iz prvog braka. Nakon tri godine obitelj se preselila u kalifornijski gradić Petaluma gdje je buduća zvijezda doživjela šok, odnosno vršnjačko nasilje u novoj školi. Ogorčeno prepričava da su je učenice imale na piku jer je nosila mušku odjeću i odudarala od njih. Nasilje je bilo toliko žestoko da je nekoliko puta završila u bolnici na šivanju
- Došla sam u svojoj staroj, širokoj odjeći kakvu sam najradije nosila i krenula u zahod kad me nekoliko djevojaka zaskočilo. Srušile su me i udarale nogama samo zato što sam bila nova i nisam se odijevala poput njih - ispričala je, a prisjetila se i trenutka sitnog zadovoljstva: - Jednu od tih djevojaka srela sam kad sam postala slavna i ona me zamolila za autogram. Rekla sam joj da se je**.
Da je gluma najbolje utočište za njezinu nježnu dušu i sklonište od grubog svijeta, osvijestila je nakon što je pogledala film ‘Ubiti pticu rugalicu’. Godine 1983. upisala je studij glume na American Conservatory Theatreu u San Franciscu gdje je pohađala prve satove glume. To ju je ohrabrilo pa je otišla na audiciju za film ‘Desert Bloom’. Tada je redatelju Davidu Seltzeru poslala video s monologom iz novele ‘Franny i Zooey’ pisca J. D. Salingera. Iako ulogu nije dobila, Seltzer je očito vidio nešto u njoj jer ju je angažirao za film ‘Lucas’ 1986. godine. Zanimljivo je da je za potrebe snimanja svoju tada plavu kosu obojila u crnu, što joj se toliko svidjelo da joj je postalo svojevrstan zaštitni znak.
Tada je i promijenila prezime u Ryder (prema Mitchu Ryderu, glazbeniku kojeg je volio njezin otac). Da se iza krhke i nježne pojave krije veliki talent, primijetio je kritičar Los Angeles Timesa nakon što je snimila film ‘Kvadrat’, a popularnost je stekla filmom ‘Bubimir’, kultnim ostvarenjem Tima Burtona iz 1998. godine. Riječ je o fantastičnoj horor-komediji o duhovima koji iz kuće pokušavaju izbaciti antipatične žive ljude. Film je osvojio jedan Oscar, a Winona simpatije publike kao goth djevojka Lydia koja se sprijateljila s duhovima. - Iskreno, uspješnu karijeru dugujem Burtonu. Da nije bilo ‘Bubimira’, vratila bih se u školu. Zapravo, film se dogodio dok sam još bila srednjoškolka, što mi nije nimalo pomoglo. Zapravo, nakon toga smatrali su me frikušom i vješticom - ispričala je, a svoju ulogu na oduševljenje fanova ponovila je i prišle godine u nastavku ‘Bubimir, Bubimir’.
- Moja ljubav i povjerenje prema Timu Burtonu toliko su duboki… uvijek postoji osjećaj razigranosti gdje možeš isprobati stvari jer znaš da, ako je loše, on to neće koristiti. Osjećala sam se jako sigurno, a potpuno slobodno. Bilo je vrlo slično prvom i baš se osjećam razmaženo radeći sa svim tim ljudima. To je bilo jedno od posebnijih iskustava u mom životu i stvarno cijenim što sam ponovno bila okružena tom energijom - rekla je prošle godine kako je ponovno bilo uskočiti na set ‘Bubimira’ i u cipele Lydije Deeds. U tim filmovima, ali i u svim ostalim ulogama koje je birala, odudara od holivudskih standarda, što je potvrdila rekavši da je u prvim scenarijima koje je iščitavala uz opis njezina lika stajao epitet - ružna. Uslijedila je još jedna ‘ružna’ uloga u filmu ‘Heatherice’, u kojem igra s Christianom Slaterom. Film je na Sundance festivalu 1989. bio nominiran za Veliku nagradu žirija, a ovjenčan je nagradom ‘Edgar Allan Poe’ za scenarij koji je opisan kao zabavna, bizarna, pomaknuta, satirična crnohumorna krimi drama.
U vrijeme snimanja drama je smatrana gotovo revolucionarnom, ponajprije zbog visoke razine apsurda, crnog humora, nasilja i okrutnosti, a na premijeri je proglašena protutežom eskapističkim tinejdžerskim filmovima. Tada se nagađalo da je Winona bila zaljubljena u Slatera i da je ta romansa potrajala samo nekoliko tjedana. Početak devedesetih mladoj je glumici širom otvorio vrata tvornice snova. Prvo je trebala igrati u trećem dijelu legendarne trilogije ‘Kum’ kao Mary, kći Michaela Corleonea, ali zbog iscrpljenosti i zdravstvenih problema odustala je od snimanja pa je ulogu preuzela Sofia Coppola.
- Kad sam imala 19 godina, patila sam od tjeskobe i depresivnih stanja, toliko da sam mislila da ću poludjeti. S godinama sam uvidjela da imaš dobrih i loših dana, ali depresija je stalno tu negdje - priznala je ne ulazeći u detalje kako se izvukla iz teškog stanja koje ju je, srećom, samo nakratko udaljilo sa seta. Producenti i redatelji nudili su joj nove prilike pa je glumila u ‘Sirenama’, ‘Dobro došla kući, Roxy Carmichael’, ali i u ‘Drakuli’. Horor je režirao Francis Ford Coppola, a taj je film njegovu producentsku kuću Zoetrope izvukao iz bankrota postignuvši svjetsku popularnost. Kritičari su ga ocjenjivali kao jednu od najraskošnijih ekranizacija romana ‘Drakula’ Brama Stokera. Krvoločnoga grofa odglumio je Gary Oldman, a u tom je filmu predstavljen kao osoba tragične prošlosti i velikih aspiracija, a ne kao bezumno čudovište.
I danas se spominje cijela plejada zvijezda koje su portretirale likove u tom filmu: Keanu Reeves, Anthony Hopkins, Richard E. Grant, Monica Bellucci... Zanimljivo je da je Coppola poslije iznio teoriju prema kojoj se Winona možda udala za Keanua Reevesa u ‘Drakuli’. Naime, u sceni njihova vjenčanja redatelj nije doveo glumca nego pravog svećenika koji je obred vodio prema rumunjskoj tradiciji. No teško da se dogodila opasna romansa među slavnim glumcima jer je Winonino srce tada ukrao Johnny Depp. Još je pohađala srednju školu kad je dobila angažman u filmu ‘Velike vatrene lopte’ o rock’n’roll pijanistu i pjevaču Jerryju Leeju Lewisu, a partner u filmu bio joj je Dennis Quaid. Na zabavi poslije premijere tada 17-godišnja glumica upoznala je sedam godina starijeg Johnnyja Deppa. Fatalno su se zaljubili i nakon nekoliko tjedana počeli živjeti zajedno.
- Volim je više od ičega. Otkako sam je upoznao, život mi se promijenio - govorio je Depp i na ramenu istetovirao ‘Winona zauvijek’. - Bio je moj prvi pravi dečko, prvi poljubac, prvi seks i zbog toga će uvijek biti u mojem srcu - ispričala je Winona koja je imala priliku raditi sa svojim dragim. Zajedno su igrali u još jednom gotičkom klasiku Tima Burtona - ‘Edward Škaroruki’ 1990. - o neobično nježnom mladiću koji umjesto ruku ima škare.
U tom trenutku proslavljena glumica imala je sve: sjajnu karijeru, muškarca u kojeg je bila ludo zaljubljena i koji ju je zaprosio. Iako se s roditeljima dobro slagala, nisu bili oduševljeni idejom da se uda za Johnnyja jer su smatrali da je premlada za brak. Ipak, ništa joj nisu htjeli braniti. No onda se dogodio redatelj John Waters s kojim je Depp surađivao na filmu ‘Plačljivko’. Kako su se sprijateljili, glumac ga je zamolio da ga vjenča s Winonom, na što je on isprva pristao, čak je i pribavio licenciju za matičara, da bi ih nakon dugog razgovora uvjerio da su nezreli za tako važan korak. Nekoliko godina strastvene romanse završilo je prekidom 1993. i nikad nisu otkrili što je bio pravi razlog.
- Zatvorila sam se u kuću, slušala Toma Waitsa i opijala se do besvijesti. Sramila sam se svega toga, ali ne zaboravite da sam tada imala malo godina - opisala je Winona kako je pokušavala preboljeti prvu ljubav. Depp je mijenjao cure, razbijao hotelske sobe, a tetovažu ‘Winona Forever’ pretvorio je u ‘Wino Forever’ (zauvijek pijan). Nakon kraha prve velike ljubavi počela je stabilnu vezu s Daveom Pirnerom, pjevačem benda Soul Asylum, i s njim je provela dvije godine. Nastavila je nizati odlična filmska ostvarenja te je dvaput zaredom bila nominirana za Oscara, za uloge u filmovima ‘Male žene’ i ‘Doba nevinosti’. Glavnu ulogu Jo March u adaptaciji romana ‘Male žene’ posvetila je 1994. godine Polly Klaas, djevojčici iz Petaluma, grada u kojem je odrasla. Polly je bila dvanaestogodišnjakinja koja je 1993. oteta i ubijena, a tijekom potrage za djevojčicom Ryder je ponudila dvjesto tisuća dolara da se vrati kući živa i zdrava.
Nažalost, to se nije ostvarilo. Film ‘Doba nevinosti’ kritičari su ocijenili vrhunskim djelom Martina Scorsesea koje je zaslužilo pet nominacija za Oscara, a priča nastala prema romanu Edith Wharton, protkana spletkama, osjećajem krivnje i zabranjenim strastima, osvojila je gledatelje. Godine 1999. glumila je s Angelinom Jolie i Whoopi Goldberg u ‘Prekinutoj mladosti’, ekranizaciji autobiografije Susanne Kaysen. Winona je za taj film, u kojem je prikazan Susannein jednogodišnji boravak u mentalnoj bolnici, tvrdila da joj je jedan od najdražih koje je snimila, a vjerojatno je ulogu gradila oslanjajući se na svoje probleme s mentalnim zdravljem. Zanimljivo je da se prije nekoliko godina pisalo da se bori s nesanicom u čemu joj, navodno, pomaže Al Pacino dugim noćnim razgovorima, jer i njega muči isti problem. Nakon snimanja ‘Prekinute mladosti’, na kojem je bila i producentica, pomalo se razočarala jer je pozornost kritike i publike najviše privukla zgodna Angelina Jolie. Sol na ranu dodala je i sama Angelina jer se prema njoj, kako je poslije pričala Winona, ponašala hladno i distancirano.
Drugu neugodnost donijela joj je romantična drama ‘Jesen u New Yorku’. U njoj je igrala s Richardom Gereom, a na kraju su oboje bili nominirani za Zlatnu malinu za najgori filmski par. Tada se prvi put morala suočiti s lošim kritikama. Ironično, ‘Jesen u New Yorku’ ispao je njezin najisplativiji film koji je 2000. zaradio više od 90 milijuna dolara, a Winona je u jednom intervjuu dodala kako za nju Gere definitivno nije jedan od 100 najseksi muškaraca na svijetu. U to vrijeme dogodio joj se ljubavni krah s Mattom Damonom. Unatoč tomu što su vrlo brzo počeli živjeti zajedno i dobro se razumjeli zbog iste profesije, dugotrajna odvojena snimanja presudila su romansi. Točnije, Mattova afera s Penélope Cruz dok je snimao film ‘Svi lijepi konji’.
Sve je to bilo previše za njezinu nježnu dušu. Osim toga, trebala se brinuti o ozljedi ruke zbog koje se navukla na lijekove protiv bolova. Vjerojatno u trenutku psihičke rastrojenosti uhvaćena je 2001. u krađi u robnoj kući u Los Angelesu (nadzorne kamere snimile su je kako skida etikete s odjeće), a poslije i zbog posjedovanja lijekova bez recepta, nakon čega je osuđena na tri godine uvjetne kazne. Ubrzo se saznalo da ju je liječio doktor koji joj je propisao prevelike doze i krive lijekove, a kasnije je izgubio i dozvolu za rad. Tada ju je nekolicina slavnih prijatelja odbacila, a ona se sklonila u svoj dom u San Franciscu gdje se posvetila pisanju priča, ekološkim akcijama, a osnovala je i zakladu kojom financijski pomaže visoko obrazovanje mladih ljudi iz indijanskih rezervata. Svom filmskom životu polako se vraćala ulogama u crnohumornom filmu ‘Seks broj 101’ te dramama ‘Život bez granica’ i ‘Oproštajna poruka’.
Igrala je i u hitu ‘Zvjezdane staze’ te 2010. u nagrađivanoj drami ‘Crni labud’ redatelja Darrena Aronofskog. Kritičari su taj psihološki triler, smješten u baletni svijet New Yorka u kojem se Nina (Portman) odjednom nađe u moru opasnih intriga koje nastaju dolaskom njezina novog rivala (Kunis), proglasili remek-djelom. I vrijeme je učinilo svoje pa je polako zaboravljena tužna epizoda u životu talentirane glumice koja tvrdi da nikad nije trčala za producentima, slavom i novcem.
- Kad sam počela glumiti, išla sam u srednju školu i nisam bila potpuno svjesna svega što se događa oko mene. Agenti su mi stalno govorili da moram snimati film za filmom, nagovarali me da odbijem uloge koje su mi se sviđale ili da prihvatim neke koje me nisu privlačile. Uvjeravali su me da će me publika zaboraviti, a kad bih odbila otići na audiciju koju su mi dogovorili, čudili bi se i pitali me u čemu je problem. Meni takav pritisak ne treba u životu - ističe Winona koja je 2016. dobila priliku igrati u popularnoj seriji ‘Stranger Things’ čija je radnja smještena u izmišljeni gradić Hawkins tijekom 80-ih godina 20. stoljeća, a prva sezona fokusirana je na potragu za nestalim dječakom i djevojčicu psihokinetičkih sposobnosti.
Braća Matt i Ross Duffer razvila su seriju kao mješavinu drame i nadnaravnih elemenata s naglaskom na djetinjstvo, a vremenom radnje stvorili su svojevrsnu posvetu pop-kulturi tog vremena. Teme i redateljski aspekti inspirirani su, među ostalim, radovima Stevena Spielberga, Johna Carpentera i Stephena Kinga te videoigrama. Inspiraciju su crpili i iz eksperimenata koji su se odvijali tijekom hladnog rata te teorija zavjere koje su uključivale tajne vladine eksperimente. Serija je stekla veliku međunarodnu bazu obožavatelja, među kojima je mnogo onih koji tvrde da se Winonina karizma, talent i gluma savršeno uklapaju u priču.
Ponovnu sreću u ljubavi glumica je pronašla 2011. u zagrljaju ekološki osviještenog modnog dizajnera Scotta Mackinlaya Hahna, osnivača Loomstatea, brenda koji se zalaže za održivu proizvodnju odjeće. O svojoj ljubavi par ne govori javno, ali zajednički dolasci na crvene tepihe potvrđuju da je Scott velika podrška krhkoj zvijezdi. Kaže da se ne opterećuje brakom i da su joj najveći ljubavni uzor roditelji koji su i dalje zaljubljeni i sretni. - Jako mi je važna povezanost s obitelji i prijateljima. Znam da djelujem ranjivo, takva sam bila još od školovanja, ali neke sam lekcije morala naučiti. Zapravo, zašto bi ranjivost trebala biti slabost? Ona me naučila da otvoreno gledam na svijet - zaključila je.

