Nema sumnje da modna i tekstilna industrija utječu na okoliš. Poslovni modeli oslanjaju se na ovisnost suvremenog potrošača o prekomjernoj potrošnji i, nažalost, prebrzom odbacivanju odjeće zbog promjena trendova i ćudljivosti onih koje vole uživati u modi. Proizvodi se mnogo odjevnih komada, puno se i kupuje (zbog čega je aktualna zdravstvena kriza, koja je zatvorila trgovine tijekom proljeća stubokom promijenila očekivane planove brojnih brendova), previše se i odbacuje bez recikliranja, a nimalo bezopasne kemikalije, prema pisanju brojnih aktivista za zaštitu okoliša, zagađuju okoliš onih koji izravno rade s njima.
Europske zemlje donekle su se riješile tekstilnih zagađivača premještanjem dijela proizvodnje u Kinu, Indiju, Bangladeš i Indoneziju, gdje je proizvodnja, nije teško zaključiti, znatno jeftinija.
Znate li da Kina, primjerice, obradi 50-ak milijuna tona tkanine, što je više od 50 posto ukupne svjetske proizvodnje? Kineska tekstilna industrija proizvede i tri milijuna tona čađe svake godine.
Prema pisanju Janaf.hr-a, svake se godine bacaju milijuni tona tkanina jer su slučajno obojene pogrešnom bojom. No gdje god bila koncentrirana proizvodnja, nužna je preobrazba modne industrije u ekološki i društveno prihvatljivu. Kvaka 22 u priči o invazivnosti modne industrije jest sljedeća: proizvodnja je masovna i tržišno prihvatljiva jedino ako je pristupačna kupcu, a pritom ceh plaćaju radna snaga i okoliš, što dugoročno nije održivo. Upravo to sada, više nego ikada prije, razumijemo jer je koronavirus nakratko zaustavio svijet i sva ona opsesivnost na koju smo naviknuli u svakodnevici postala je sekundarna.
Reforma u modnoj industriji iznimno je teška jer je moda složen proces koji uključuje razne sirovine, proizvodnju, konstrukcije odjeće, transport, maloprodaju, upotrebu i, naposljetku, odlaganje odjeće. Upravo zbog toga odlučili smo proslaviti one koji su, premda čine trenutačnu paradigmu modne industrije, uveli promjene koje mijenjaju njihovo poslovanje nabolje, ali mijenjaju i svijet potrošača.
Među takvim je brendovima i H&M. Kako? Pogledajmo samo njihove aktualne primjere.
Njihova posljednja H&M Conscious Exclusive kolekcija, predstavljena ovog proljeća, primjerice, odisala je glamurom zlatnog doba Hollwooda i bila je nadahnuta vlakom Le Train Bleu, noćnom kompozicijom koja je vozila od Calaisa do Azurne obale. U kolekciji su se ispreplitali večernji i prozračni dnevni komadi, a sadržavala je nove održive materijale kao što su Circulose ®, prirodni materijal proizveden od recikliranog tekstila, te Renutm, visokokvalitetan reciklirani poliester, ali i tkanine preostale od prethodnih kolekcija.
H&M-ova aktualna kolekcija za jesen 2020. nadahnuta je pak čipkastim haljinama po uzoru na one iz 30-ih prošlog stoljeća.
Sadrži osam atraktivnih komada, svi s vintage detaljima poput naglašenih rukava i volančića te izvedenih u voluminoznom kroju. U paleti boja prevladavaju prljavo bijela i crna kao snažan dualitet, dok su čipka, žakard i vuna u kolekciji izrađeni od materijala iz održivih izvora.
Upravo to odražava trajnu predanost H&M-a svjetlijoj modnoj budućnosti kada je u pitanju održivi sustav poslovanja na svim razinama. Kolekcija za jesen još je jedan korak ka cilju H&M-a da do 2030. koristi samo reciklirane materijale i proizvode iz održivih izvora.
Danas je već 57% materijala kojeH&MGroup koristi za izradu odjeće organski, reciklirano ili iz drugih održivih izvora. U 2019. koristili su samo reciklirani poliester, koji odgovara gotovo 537 milijuna PET boca.
Kolekcija je dostupna od 10. rujna, u trgovinama širom svijeta i online na www.hm.com.
