Drevna tvornica vina u jabni u Izraelu

Dva milijuna litara na godinu proizvodila je prije 1500 godina "tvornica vina" u antičkom gradu Jabni (Yavneh) na području današnjeg Izraela. To je više nego što danas proizvodi PP Orahovica, koja spada među velike hrvatske vinarije. Na površini od oko 7000 četvornih metara, većoj nego što je nogometno igralište, bilo je pet velikih "preša", ravnih površina od oko 225 kvadrata na kojma su žene gazile grožđe. Sok je otjecao u glinene posude za fermentaciju, a potom u dva velika osmerokutna spremnika u kojima je vino odležavalo. Imali su i peći za proizvodnju glinenih amfora za čuvanje i transport vina, a sve su faze proizvodnje bile povezane pomno isplaniranim putovima kako bi proizvodnja tekla što brže, a grožđe i grožđani sok što manje "patili".

Profimedia

Dobro projektirana vinarija iz bizantskog vremena otkrivena je slučajno, tijekom pripreme zemljišta za gradnju kompleksa od 12.500 stanova i 450.000 četvornih metara poslovnog prostora. Arheolozi su privremeno zaustavili radove, a čisteći nalazište pronašli i dokaze da to nije bila prva vinarija. Prema komadićima gline iskopanima na većoj dubini, zaključili su da su vino tamo ljudi pravili i prije 2300 godina. Jabnu su naselili izbjeglice iz Jeruzalema, nakon što je sveti grad 567. i 568. godine prije Krista opsjedao pa razrušio babilonski vladar Nabukodonozor II. Prije Krista glasovita su bila vina Gaza i Aškelon, nazvana po velikim lukama iz kojih su, danas povjesničari vjeruju, vino iz Jabne brodovima "izvozili" u Egipat, Tursku, Grčku i Južnu Italiju.
"Bilo je to prestižno vino, bijelo i lagano koje su voljeli u mnogim zemljama Mediterana", rekao je dr. Jon Seligman, arheolog i jedan od voditelja iskopavanja u Jabni.

Profimedia

Osim dokaza da se vino izvozilo, postoje i nalazi koji upućuju da su i lokalni stanovnici u njemu redovito uživali.
"Vino je bilo važno i u prehrani, posebno stoga što je voda često bila zagađena", rekao je Seligman dodajući kako su ga u to doba umjesto vode pila i djeca.
Izraelske vlasti ovih dana pozivaju ljude da obiđu nalazište prije nego što ga pokriju kako bi ga zaštitili od nadolazećih kiša.
"Poslije ćemo ga urediti za posjete u sklopu arheološkog parka. Impresivni nalazi ukazuju na slavnu povijest našega grada pa ih moramo sačuvati i na njima graditi temelje za turizam i obrazovanje", rekao je gradonačelnik Jabne Zvi Gov-Ari.

Profimedia

Nije, naravno, u Jabni najstarija vinarija na svijetu. U Armeniji su arheolozi otkrili podrum u kojem su radili vino oko 4100. godine prije Krista. Pronašli su drevnu jednostavnu prešu, posude za fermentaciju, šalice iz kojih su pili te sjemenke vinove loze. Nije u Jabni ni najstarija vinarija s područja današnjeg Izraela. Oko 4000 godina stare su prije otkrivene posude za vino i sjemenke vinove loze. No ovo je najstarije nalazište s dokazima o sofisticiranoj proizvodnji vina kakve se gotovo ni danas ne treba sramiti.
A naši su preci, prema svetim knjigama, počeli proizvoditi vino nakon potopa.

Profimedia

"Noa je zasadio vinograd i napio se vina", piše u Knjizi postanka, prvom dijelu Starog zavjeta i židovske Tore.
Dugo je Noa uživao u svom vinu jer je poživio, i to piše u svetim knjigama, 950 godina. Imao je tri sina, oni puno potomaka i od svih njih razgranali su se narodi širom svijeta. Izgleda da su poput Noe voljeli vino, pa su i lozu raznosili po zemljama umjerenog klimatskog pojasa. Svjetovne knjige, pak, navode da su kultiviranje vinove loze i proizvodnja vina počeli otprilike 6000 godina prije Krista. Bilo je to na području oko Kaspijskog mora i u Mezopotamiji. Vrijedno znanje širilo se na istok prema Indiji, na jug prema Palestini i Egiptu te na zapad prema Balkanu i Europi. Prema zapisima, u Egiptu se vino pilo oko 2700. godine prije naše ere. Grci su u njemu uživali 1000 godina poslije na simpozijima, kako su nazivali orgije na kojima su filozofi raspravljali gledajući dječake, a djevojke su ih zabavljale glazbom. Rimljani su vino učinili dostupnim svima. Sadili su lozu u krajevima koje su osvajali, ponajprije zato što su vojnicima dio plaće isplaćivali u vinu. Prije otprilike 3000 godina prvi su klasificirali sorte, a stalno su razvijali tehnologiju proizvodnje vina.

Na područje današnje Hrvatske vinova loza je, pretpostavlja se, stigla iz Grčke. U 'Gozbi učenjaka' iz 2. stoljeća prije Krista grčki pisac Antenaj navodi kako se "na otoku Visu u Jadranskome moru proizvodi vino koje je bolje od svih ostalih vina". Na Visu i Hvaru pronašli su i novčiće iz 6. stoljeća prije Krista s motivima loze te amfora i pehara za vino. Rimljani su Istru zauzeli 179. godine prije Krista i zatekli razvijeno vinogradarstvo, a Plinije stariji stotinjak godina poslije u 'Povijesti prirode' piše da je vino Pucinium iz sjeverne Istre najbolje. U kraju koji je danas naš prvi put se spominju i drvene bačve. Marco Anneo Lucano u epu 'Pharsalia' navodi da su Cezarovi vojnici 47. godine prije Krista bježali pred Pompejevim snagama s otočića Sveti Marko, preko kojeg most danas spaja Krk s kopnom, na splavi sačinjenoj od drvenih bačava. U današnjoj kontinentalnoj Hrvatskoj zabilješke o vinu datiraju iz vremena cara Proba koji je živio od 232. do 282. godine.

Više fotografija iskopina u Jabni pogledajte u galeriji.