Iako nam je internet nerijetko “krivac za sve", pa nam je lakše optužiti ga za to što nam se djeca otuđuju i što stalno “vise" na ekranima, činjenica je da su upravo moderne tehnologije omogućile svima nama da u “lock downu" funkcioniramo, tj. radimo, održavamo odnose i da se školujemo. No Dejan Nemčić, profesor geografije u OŠ Ive Andrića u Zagrebu, već nekoliko godina, puno prije pandemije, svojim učenicima predaje koristeći moderne tehnologije. Naime, njegovi prijatelji i poznanici javljaju se putem Skypea iz svih krajeva svijeta i tako na zanimljiv način, iz prve ruke, predstavljaju učenicima gradove i države. To se pokazalo kao vrlo motivirajući način učenja, piše portal roditelji.hr.

“Na satovima geografije, modernu tehnologiju gledali smo od početka kao sredstvo koje nam može pomoći, a ne kao cilj. Skype tehnologija pomogla nam je da virtualno otputujemo u sve dijelove svijeta, doživimo svijet na jedna poseban način. Uz modernu tehnologiju, glavna misija na satovima geografije bila je kako doživjeti svijet svim osjetilima: vidom, sluhom i njuhom. Prvo osjetilo vida ostvarili smo kroz virtualno putovanje svijeta uz projekt “Uživo sa svih kontinenata". Osjetilo njuha smo ostvarili kroz degustaciju raznih jela iz država koje se obrađuju na satu, a osjetilo sluha kroz tradicionalnu glazbu raznih dijelova svijeta. Kad uključite sva osjetila u školskom satu geografije, 45 minuta koliko traje sat postaje premalo, pa nekada učenici sa zadovoljstvom ostaju i poslije škole, i tme škola ispunjava svoju misiju, biti mjesto sreće i odvijanja lijepih stvari za njihov život", kaže prof. Nemčić.

Iako je naviknuo pomagati se online metodama, prof. Nemčić, kao i njegovi učenici jedva su dočekali povratak klasičnoj nastavi.

Zagrebački profesor: 'Kako sam uveo online školu i prije korone'
Facebook 

“Koliko god maske bile neprihvatljive za djecu, ali i odrasle, moram bit iskren da su djeca bila presretna što su se vratila u školske klupe. Dugi je period prošao od kad smo se zadnji put vidjeli, točnije mjesec ožujak. Djeca, ali i učitelji najviše vole kad su u učionici i usvajaju novo gradivo. Uvjeti su teški, nositi maske nije lako, ali ono što svaki dan ponavljam svojim učenicima je da će sve to proći, da je ovo samo jedan manje lijepi prolazni period koji svi moramo odraditi kako bi zaštitili svoje, ali i tuđe zdravlje", kaže prof. Nemčić i napominje kako je ova pandemija pokazala koliko su učitelji važni u životima njihovih učenika i koliko je škola kao institucija važna za njihovo zdravo odrastanje i socijalizaciju.

“Djeci su nedostajali njihovi prijatelji, igra, učenje kroz igru, a sada čekamo da se vratimo u stara normalna vremena kako bi sve bilo na svom mjestu i kako bi sve moglo funkcionirati na način na koji smo naviknuli", kaže profesor dok se prisjeća online nastave, koja bi u njegovom slučaju započinjala u 7, a završavala u 19 sati.

“Od početka takva nastava je bila izazov za sve učitelje, mnogi od nas su bili bačeni u nešto novo, drugačije i nepoznato. Moram pohvaliti sve učitelje, jer su se odlično snašli u tim uvjetima. Nakon početnih poteškoćam kasnije je sve dobro funkcioniralo. Kod mene je online nastava funkcionirala tako da sam snimao nastavne jedinice, ispred karte i te nastavne sate slao učenicima u virtualne učionice. Oni su time bili oduševljeni, i moram ih pohvaliti da su odlično odrađivali sve zadatke i zadaće. Naravno , bilo je tu i problema koji su se pojavljivali svakodnevno. Mnogi učenici nisu imali Internet, računalo i zapravo nisu imali mogućnosti sudjelovati u online nastavi. No, suradnjom pedagoške službe, i svih sudionika u školi, probleme smo rješavali u koraku i svaki učenik je dobio maksimalnu podršku od strane škole", kaže Dean koji je još prije nekoliko godina - sasvim vizionarski - govorio kako nema smisla čekati državnu reformu obrazovanja, već da reforma kreće od svakog profesora osobno. Kako svo zlo nije za zlo, i pandemija nas je sve skupa prisilila da više prigrlimo mogućnosti koje nudi moderna tehnologija.

Zagrebački profesor: 'Kako sam uveo online školu i prije korone'
Facebook 

“Kao jedan od najvećih problema u Hrvatskoj vidim to da ljudi općenito čekaju reforme ili se nešto mora dogoditi da bi se neke stvari promijenile na bolje. Smatram da to nije dobar stav, reforma se događa sada, mi smo reforma, mi smo oni koji svijet oko nas rade boljim ili lošijim. Ako ćemo čekati promjene, brzo će doći starost i mirovina i nećemo imati priliku. Od prvog dana kada sam ušao u razred kao učitelj geografije, nisam bio zadovoljan mnogim stvarima u sustavu obrazovanja. Mogao sam se žaliti, biti nezadovoljan i frustriran, i to nezadovoljstvo iskazivati na nastavi i učenicima. U tom trenutku, napravili smo ono što je bilo najbolje. Učenici i ja napravili smo svoje male reforme unutar nastave geografije, reforme koje su kroz vrijeme pokazale da učenici dolaze s osmijehom na nastavu geografije, što je meni kao učitelju vrlo bitno. Kroz tu reformu shvatili su koliko je geografija bitna za svakodnevni život, koliko geografija im može otvoriti vrata i prozore da upoznaju svijet na jedna poseban način", priča profesor koji je u želji da pomogne siromašnoj djeci Tanzanije, Kenije i Znazibara, koja se bore s malarijom, prije nekoliko godina pokrenuo projekt prikupljanja novca za cjepivo protiv malarije, te školskog pribora, u kojeg je uključio na desetke škola u Hrvatskoj. Je li taj projekt još aktualan i u kojoj je fazi?

“Projekt Afrika možemo zajedno je jedan predivan projekt unutar nastave geografije koji sam pokrenuo prije tri godine. Kad smo ga pokrenuli, nikad nismo ni zamišljali koliko će on utjecati na naš život i koliko će ga promijeniti na neki način. On je pokrenut s ciljem da upoznam učenike kako žive njihovi vršnjaci u najsiromašnijim dijelovima svijeta, kakve oni imaju mogućnosti obrazovanja a s druge strane cilj je bio da im i pomognemo. Kako sam o tom projektu često pisao i na društvenim mrežama, počelo mi se javljati dosta škola diljem Hrvatske koje su se željele uključiti. Posjetio sam desetine njih, održao predavanja i motivirao djecu da skupljaju školski pribor koji sam nosio u Afriku i afričke škole. Poseban cilj kroz ovaj projekt bio mi je da djecu učim o toleranciji, solidarnosti, empatiji i prihvaćanju drugačijih, i kad to uzmem u obzir i brojne škole u Africi koje smo opremili školskim priborom zahvaljujući hrvatskim učenicima, onda zbilja mogu biti sretan učitelj. Uz školski pribor, skupljali smo i donacije za lijek protiv malarije. Malarija je jedna od najsmrtonosnijih bolesti u Africi, od koje svakih četiri sekunde umre jedno dijete. Cjepivo za malariju ne postoji, ali postoji lijek koji košta pet kuna! Tako da smo učenici i ja skupljali “medeke" koje sam nosio u Afriku i kupio lijekove čime smo spasili brojne živote", priča prof. Nemčić kojemu je plan - ako koronavirus to dozvoli - nastaviti projekt “Uživo sa svih kontinenata".

“Iako smo virtualno proputovali cijeli svijet, ima još puno mjesta koje želim posjetiti sa svojim učenicima. Najveći cilj je posjetiti mjesta gdje rijetko kroči ljudska noga, gdje baš ljudi ne putuju svaki dan: Sahara, šuma Amazonija, Grenland, udaljeni otoci i brojna druga mjesta. Kako smo virtualno proputovali cijeli svijet, često kažem da su moji učenici najveći putnici, bili su na svim kontinentima. Za njih je ovaj projekt zbilja poseban, kroz njega su naučili koliko je svijet divan i poseban, da ga trebamo čuvati za sadašnjost i budućnost. Kad jednom završe osnovnu školu i počnu to primjenjivati, onda mogu biti miran da je sav ovaj trud i odricanje imalo smisla jer je nagrađeno na najbolji način", zaključuje ovaj profesor.

*Sadržaj omogućio A1, čija aplikacija A1 internet zaštita omogućuje kreiranje sigurne okoline u virtualnom svijetu i praćenje sadržaja kojeg djeca gledaju na internetu. Novost je to što roditelji A1 Internet zaštitu sada mogu aktivirati sami, kroz Moj A1 aplikaciju.