Još
Emisije
Ostalo

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

GRETA THUNBERG

Životna lekcija neobične tinejdžerice: Nitko nije premalen da čini razliku

Gretu Thunberg s razlogom nazivaju fenomenom. U nepune tri godine prešla je nevjerojatan put od neshvaćene autistične tinejdžerice do najutjecajnije ekoaktivistica današnjice koja je milijune ljudi potaknula na zelenu revoluciju

Izvor: Profimedia

Djevojčica koja je probudila svijet

Greta, probudila si svijet i hvala ti na tome – riječi su kojima je legendarni 94-godišnji prirodoslovac David Attenborough odao priznanje osebujnoj tinejdžerici koja je postala predvodnicom globalnog pokreta za borbu protiv klimatskih promjena. Greta Thunberg mnogima je prirasla srcu otkako je u ime novih generacija očitala bukvicu političarima, industrijalcima i drugim moćnicima koji najavljuju planove za zeleniju budućnost, ali često ne poduzimaju gotovo ništa da bi ih ostvarili.

Osamnaestogodišnja Šveđanka – već treću godinu zaredom nominirana za Nobelovu nagradu za mir – uživa podršku najistaknutijih duhovnih vođa poput pape Franje i Dalaj Lame, kao i brojnih aktivista, znanstvenika i drugih pobornika održivog življenja, piše Sensa.hr.

No, najvatreniji su Gretini istomišljenici mladi ljudi poput nje same, svjesni da im je sutrašnjica sve neizvjesnija jer je Zemlja sve iscrpljenija i bolesnija. Greta je postala njihov glasnik, i to na fascinantan način – tko bi pomislio da će se povučena djevojčica, koja je u školi trpjela zlostavljanje jer se nije mogla uklopiti u društvo, uskoro prometnuti u heroinu našeg doba.

Vršnjaci su je maltretirali

Gretu Thunberg često nazivaju čudom, senzacijom, fenomenom... Njezin životni put opisan je u više knjiga i dokumentarnih filmova, uključujući obiteljske memoare Our House Is on Fire što su prevedeni i na hrvatski (Naša kuća u plamenu, 2019. godine u izdanju Egmonta), te dokumentarac I Am Greta (Ja sam Greta) predstavljen jesenas na Venecijanskom filmskom festivalu. Priča o mladoj ekoaktivistici doista je znakovita, ne samo zbog Gretina izvanrednog utjecaja na „ozelenjivanje“ kolektivne svijesti, nego i zbog predanosti njezine obitelji da Greta svoju osobnu krizu prebrodi baveći se ujedno i krizom našeg planeta.

Ujesen 2014. godine u Stockholmu, netom nakon što je tada 11-godišnja Greta krenula u peti razred, njezini roditelji – operna pjevačica Malena Ernman i glumac Svante Thunberg – zdvajali su jer se povukla u sebe, gotovo u potpunosti prestavši govoriti i jesti. Svaki dan je plakala, osobito u školi, pa bi je roditelji dovodili kući gdje je satima sjedila mazeći psa. Zbog depresije i pothranjenosti stanje joj se toliko pogoršalo da su liječnici odlučili kako mora u bolnicu. Čuvši to, Greta je rekla roditeljima da želi ponovo početi jesti. No, napredovala je mukotrpno, doslovce zalogaj po zalogaj.

Kad ju je otac odveo na priredbu u povodu završetka školske godine, šokiralo ga je to što su joj se druga djeca rugala. Vidjevši koliko su joj roditelji zbog toga povrijeđeni i ljuti, Greta im je napokon ispričala da je vršnjaci već dulje vrijeđaju, a neki su je čak i fizički napadali. Roditelji su najprije pokušali razgovarati s vodstvom škole, no dobili su odgovor da „nije problem u drugoj djeci, nego u Greti jer se čudno ponaša“. Prijavili su to prosvjetnoj inspekciji i premjestili Gretu u drugu školu gdje se bolje uklopila te počela više jesti.

Izvor: Profimedia

Od autizma do aktivizma

U međuvremenu su liječnici Greti dijagnosticirali neurorazvojni poremećaj poznat kao Aspergerov sindrom. Definiran je kao poremećaj iz spektra autizma koji se, među ostalim, očituje „teškoćama u socijalnoj interakciji i neverbalnoj komunikaciji te pretjeranom i isključivom zaokupljenošću nekim područjem interesa“. U Gretinu slučaju pokazalo se da su to klimatske promjene koje je proučavala još od svoje osme godine, kada je prvi put doznala za klimatsku krizu i zapitala se zašto ljudi upropaštavaju naš planet umjesto da ga čuvaju.

Zahvaljujući iznimnoj inteligenciji i fotografskom pamćenju, Greta je gutala sve podatke koje je mogla naći o prekomjernom stvaranju ugljikova dioksida, globalnom zatopljenju i razornim posljedicama na okoliš. No, boreći se s depresijom, postajala je još osjetljivija na takvu problematiku. Kada je u sklopu školske nastave pogledala dokumentarni film o izumiranju divljine i katastrofalnim olujama i poplavama zbog nekontroliranog zatopljenja i onečišćenja, to ju je toliko pogodilo da je postalo svojevrsnim „okidačem“ za njezinu usamljenost i tugu.

„Zbunjivalo me to što postoji golema prijetnja našem opstanku, a većina ljudi tome ne pridaje osobitu važnost. Nisam mogla shvatiti zašto im ekološka kriza nije najhitniji problem“, objasnila je Greta nekoliko godina poslije, kada je pronašla svoj životni poziv u ekoaktivizmu, spoznavši da je to odavno bilo njezino svjetlo na kraju tunela. Čak i kada se Gretina briga o okolišu doimala opsesivnom, ujedno ju je pokretala i motivirala na akciju.

Zelenije življenje za spas kćeri

U dobi od trinaest godina Greta je predbacila roditeljima da svojim načinom života ne doprinose zaštiti okoliša i stoga kradu njezinu budućnost. Nagovorila ih je, među ostalim, da recikliraju sve što mogu, koriste što više solarne energije i sami uzgajaju povrće, a da prestanu jesti meso i ne putuju zrakoplovima jer se masovnim uzgojem stoke i avionskim letovima stvaraju goleme količine ugljikova dioksida. To je uvelike utjecalo na karijeru njezine majke Malene koja je dotad često letjela radi nastupa u inozemstvu, no roditelji su bili spremni na sve samo da Greta opet ne potone do dna.

„Iskreno, nismo to činili za spas klime, nego za spas našeg djeteta jer smo vidjeli koliko joj to znači. Odlučili smo promijeniti svoj život da bi njoj dali nadu i spoznaju da može učiniti razliku“, objasnili su Malena Ernman i Svante Thunberg u naknadnim osvrtima na razdoblje prije Gretina neočekivanog preobražaja u vodeću zelenu influencericu današnjice.

No, dok se Greta tek počinjala oporavljati, uslijedila je nova nevolja – Gretina tri godine mlađa sestra Beata imala je sve veće teškoće zbog nekontroliranih ispada ljutnje i ljubomore. Roditelji su se morali suočiti i s Beatinom dijagnozom: poremećaj pozornosti s hiperaktivnošću (ADHD), s elementima Aspergerova sindroma. Sveli su svoje poslovne angažmane na minimum da bi se ponajprije posvetili zajedničkom oporavku obiju kćeri čije se stanje, na sreću, s vremenom poboljšavalo. Beata je sebe pronašla u glazbi i plesu, a Greta je nastavila svoj zeleni put.

Školski štrajk za klimu

U svibnju 2018. godine Greta je pobijedila na natjecanju u pisanju eseja na temu klimatskih promjena, u organizaciji stockholmskog dnevnika Svenska Dagbladet. Nakon objave eseja u novinama, Greti su se javili ekološki aktivisti kojima se svidio njezin entuzijazam. Na njihovim okupljanjima došla je na ideju „školskog štrajka“ za spas klime.

Roditeljima je rekla da će početkom školske godine, 20. kolovoza 2018., prosvjedovati pred švedskim parlamentom Riksdagom kako bi upozorila vlastodršce da moraju ispuniti obveze iz međunarodnog Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama, čiji je cilj ograničiti globalno zagrijavanje na 1,5 °C kako bi se izbjegle katastrofalne posljedice za ekosustav. Namjeravala je štrajkati, odnosno izostajati s nastave, sve do švedskih parlamentarnih izbora 9. rujna 2018. godine.

Roditeljima se ni najmanje nije svidjela ideja da njihova krhka petnaestogodišnja kći izostaje s nastave da bi spočitavala političarima nebrigu o ekološkim problemima, no zapanjio ih je Gretin žar i nepokolebljivost. Nakon višegodišnje depresije, odjednom se doimala zadovoljnom i punom energije. Roditelji su to doživjeli kao dar s neba i odlučili Gretu podržati u ljetnim pripremama za štrajk. To će ljeto u Švedskoj ostati zabilježeno kao najtoplije u posljednje 262 godine, s ekstremnim toplinskim valovima i požarima koji su harali divljinom. Kao da je i sama priroda odlučila upozoriti na ozbiljnost Gretinih tvrdnji.

Greta je s uzbuđenjem dočekala prvi dan štrajka. Dogovorila se s ocem Svanteom da će se ujutro zajedno na biciklima odvesti do parlamenta, a popodne kući te da će otac u međuvremenu provjeravati što se događa. Pomogao joj je da se smjesti pred zgradom parlamenta, s potrepštinama u ruksaku, hrpicom prosvjednih letaka i transparentom s natpisom Skolstrejk för klimatet (Školski štrajk za klimu). Sa strepnjom je promatrao kćer kako svoju fotografiju pred središtem vlasti u Stockholmu objavljuje na društvenim mrežama. Dok se pitao što će uopće proizaći iz toga, nije ni pomislio da će Greta privući mnoštvo budući da je prvi dan provela uglavnom sama, s tek pokojim usputnim znatiželjnikom. Povremeno je bila vrlo napeta, na rubu panike, pa se Svanteu Thunbergu činilo da bi mogla odustati od prosvjeda. No, Greta nije popuštala, a već sutradan situacija se zahuktala. 

Izvor: Profimedia

Naša kuća je u plamenu

Vijest o djevojčici štrajkašici munjevito se proširila, najrazličitiji ljudi svih generacija pridruživali su se Greti uza sve veću medijsku pozornost. Masovna potpora Greti poprimila je neslućene razmjere – posljednjeg dana „školskog štrajka za klimu“ okupilo se tisuću prosvjednika pred zgradom švedskog parlamenta, a stotine tisuća ljudi širom svijeta pratili su Gretu putem društvenih mreža, ponajviše mladi koji su s oduševljenjem pozdravili njezinu objavu da će nastaviti prosvjedovati svakoga petka dokle god se vlastodršci ne uhvate ukoštac s klimatskim promjenama. Tako je započeo pokret Fridays for Future (Petkom za budućnost) kojemu su se do kraja 2018. godine priključili školarci iz 135 zemalja.

Greta je ubrzo stekla milijunsku sljedbu. Roditelji su joj bili osupnuti tom naglom zelenom revolucijom, ali i presretni što im se kći vratila u život. S nevjerojatnom zrelošću prihvatila je svoju novostečenu ulogu zvijezde ekološkog pokreta dajući intervjue za vodeće svjetske medije i držeći govore na mitinzima, ali i u državnim parlamentima i raznim međunarodnim institucijama.

Premda su se politički i gospodarski moćnici često podsmjehivali Greti, bili su itekako svjesni takozvanog Gretina efekta na široke mase. Greta je postala toliko istaknut simbol otpora protiv establišmenta da je ni oni koji su sebe smatrali nedodirljivima nisu mogli ignorirati. Tako je dobila priliku da im izravno u lice kaže kako njihova pohlepa i nebriga o prirodi dovode svijet do ruba propasti.

„Odrasli govore: dugujemo mladima to da im damo nadu. Ali, ne želim vašu nadu. Želim da osjetite strah koji ja osjećam svaki dan gledajući kako nam prijeti klimatska kriza. I želim da djelujete kao da ste u krizi, kao da vam je kuća u plamenu. Jer doista gori!“ poručila je Greta Thunberg na Svjetskom ekonomskom forumu u siječnju 2019. godine u Davosu. Jedan je to od njezinih najslavnijih govora, objavljenih u zbirci No One Is Too Small to Make a Difference (Nitko nije premalen da čini razliku).

Svijet se budi, promjena dolazi

Do proljeća 2019. godine Greta je i dalje prosvjedovala „petkom za budućnost“ pred švedskim parlamentom, a sve je češće sudjelovala i na učeničkim protestima širom Europe. Imala je i sve gušći raspored protokolarnih događanja – primjerice, njezina travanjska turneja vlakom uključivala je govor u Europskom parlamentu u Strasbourgu, susret s Papom u Vatikanu i govor pred britanskim parlamentarcima u Londonu.

Uspjela je završiti osnovnu školu s dobrim ocjenama unatoč izostancima, a potom najavila da prije nastavka školovanja „uzima dopust“ kako bi, među ostalim, otputovala zajedno s ocem na samit Ujedinjenih naroda o klimatskim akcijama u rujnu 2019. godine u New Yorku. Ostajući pri odluci da će radi smanjenja štetnih plinova izbjegavati avionska putovanja, prešli su Atlantik brodom na prirodni pogon vjetrom, suncem i vodom.

„Ne putujem na ovaj način zato što želim da svi slijede moj primjer. Činim to da bih upozorila kako je danas nemoguće živjeti posve održivo i da to trebamo promijeniti“, objasnila je Greta koja će se poslije morem otputiti i kući.

Na njujorški samit došla je da bi uzburkala ionako nemirno ozračje u rujnu 2019. godine. U to vrijeme „Gretin efekt“ imao je toliko snažan odjek da je više od četiri milijuna ljudi diljem svijeta izašlo na ulice kako bi se pridružili Globalnom klimatskom štrajku proisteklom iz inicijative pokreta Fridays for Future.

Još dugo nakon Gretina tadašnjeg govora na UN-ovu klimatskom samitu, njezine su riječi mnogima odzvanjale svijetom: „Ne bih trebala biti ovdje. Trebala bih se vratiti u školu na drugoj strani oceana. A ipak, svi vi dolazite nama mladima po nadu. Kako se usuđujete! Ljudi pate. Ljudi umiru. Cijeli ekosustavi propadaju. Na početku smo masovnog izumiranja, a sve o čemu vi pričate jesu novac i bajke o vječnom ekonomskom rastu. Kako se usuđujete izreći da činite dovoljno. Upravo sada, upravo ovdje, podvlačimo crtu. Svijet se budi. I promjena dolazi, sviđalo se to vama ili ne.“

Pouke pandemije koronavirusa

Iz današnje perspektive njezine riječi doimaju se gotovo proročanskima jer samo tri mjeseca poslije svijetom se počela širiti pandemija koronavirusa koju mnogi smatraju izravnom posljedicom ekološke krize.

Štrajkovi za spas klime s ulica su se preselili u virtualnu sferu dok opet ne budu moguća masovna okupljanja, a u međuvremenu Greta organizira razna digitalna događanja u sklopu inicijative Fridays for Future, uključujući videorazgovore s aktivistima, znanstvenicima i drugim stručnjacima iz područja ekologije.

„Koronakriza s jedne strane je razotkrila razmjere ranjivosti današnjeg društva. Ako jedan virus može uništiti ekonomije u nekoliko tjedana, to znači da društvo nije održivo i da se moramo promijeniti. S druge strane, pokazalo se koliko mnogo možemo postići kada se ujedinimo u traženju rješenja. Kada bi čovječanstvo počelo tretirati klimatsku krizu kao hitnu opasnost poput pandemije koronavirusa, zaustavili bismo globalno zagrijavanje“, ističe Greta i poručujući vladama, korporacijama i bankama da se odmah počnu baviti održivim tehnologijama i oporavkom prirode, a ne da samo zacrtavaju daleke ciljeve za sljedećih deset, dvadeset ili trideset godina.

Klimatska pravda za socijalnu pravdu

Greta Thunberg mnogima je trn u oku jer ne proziva samo moćnike nego i cjelokupnu današnju generaciju odraslih da je kolektivno pogriješila jer većina ne čini dovoljno kako bi zaustavi ekološku krizu, pa će se djeca morati nositi s posljedicama njihova licemjerja, nevoljkosti i nespremnosti na promjene. Zbog toga se našla na meti žestokih kritika, uvreda i čak prijetnji smrću. No, ona to naziva dobrim znakom kako klimatski štrajkaši stvarno čine razliku i da su pogodili živac.

Odvažnoj mladoj Šveđanki često predbacuju da je širiteljica klimatske histerije, lutka na koncu tuđih interesa i neznalica koja previše pojednostavljuje kompleksna pitanja i probleme današnjice. No, ona nikad nije sebe proglašavala kvalificiranom za rješavanje ekološke krize, nego je postavila izazov onima koji imaju dovoljno utjecaja i stručnosti da napokon pronađu rješenje. I pritom je nadahnula milijune ljudi da uvide kako iz uništavanja okoliša proizlaze brojne druge nedaće poput diskriminacije, siromaštva, gladi, ratova...

„Borba za klimatsku pravdu ujedno je borba za socijalnu pravdu“, ističe zelena influencerica s više od deset i pol milijuna pratitelja na Instagramu, gotovo pet milijuna na Twitteru i više od tri milijuna na Facebooku. 

Izvor: Profimedia

Sveprisutni 'Gretin efekt'

Zahvaljujući „Gretinu efektu“, znatno više se čita i piše o spašavanju planeta, uključujući veliki bum slikovnica i knjiga za djecu i mlade s ekološkom tematikom. Greta je postala prepoznatljiv lik u popularnoj kulturi, od gradskih murala i drugih slikarskih djela do pjesama u kojima su njezine govore uglazbili razni glazbenici.

Greti u čast prirodoslovci su po njoj nazvali nekoliko novootkrivenih vrsta životinja u svijetu (riječ je o kukcima i puževima kao sitnim, ali bitnim bićima u ekosustavu), a ovjekovječena je i na poštanskoj marci. Početkom ove godine švedska pošta PostNord izdala je seriju maraka posvećenih očuvanju prirode, među kojima je najistaknutija ona s ilustracijom Grete Thunberg kako stoji na morskoj obali dok oko nje lete čiope, ptice selice koje su također ključne za ravnotežu ekosustava.

Greta je za svoj aktivizam ovjenčana i brojnim nagradama, koje ponekad uključuju novac (primjerice, ljetos joj je dodijeljena portugalska nagrada za ljudska prava Gulbenkian Prize for Humanity u iznosu od milijun eura), pa je osnovala zakladu putem koje taj novac donira organizacijama i projektima za pomoć ljudima u područjima izrazito pogođenim ekološkom krizom. Da bi izbjegla komercijalizaciju, Greta Thunberg također je morala vlastito ime i projekte brendirati i zaštititi jer na tome mnogi pokušavaju profitirati, i to bez njezine privole.

Poboljšajmo svoju budućnost već danas

Zbog sve te strke oko Grete, njezina obitelj otvoreno priželjkuje da jednoga dana opet počne živjeti podalje od povećala javnosti. I sama Greta potvrđuje da s veseljem iščekuje taj dan: „Zanimanje za mene neće dugo potrajati, i to je u redu, jer toliko je drugih koji zaslužuju pozornost. Samo sam jedna od mnogih mladih ljudi koji su podigli glas i krenuli u akciju za spas planeta.“

Jesenas se Greta posvetila daljnjem školovanju te otkrila kako priželjkuje karijeru u društvenim znanostima, s time da joj borba za spas klime i dalje ostaje na prvome mjestu. Mlada aktivistica koju su u njezinim počecima uspoređivali s Pipi Dugom Čarapom – jer je baš poput neobične djevojčice iz istoimenog romana švedske književnice i aktivistice Astrid Lindgren, zapanjila sve oko sebe neustrašivošću i pravdoljubivošću – stasala je u djevojku koja upravo u svojoj „neobičnosti“ nalazi ono što naziva supermoć.

„To što imam Aspergerov sindrom pokazalo se pravim darom. Ljudi poput mene, koji su 'drugačiji' i ne slijede uvriježene društvene kodove, baš zato sagledavaju stvari izvan okvira i usuđuju se postavljati teška pitanja. Biti 'drugačiji' nije ograničenje, nego supermoć, sposobnost da jasnije vidiš ono što drugi ne mogu ili ne žele vidjeti“, kaže Greta Thunberg, poručujući svima da prihvate svoje različitosti i dopuste si razmišljati na sebi svojstven način.

Greta je ponajprije svoja u tome što nju ne zanimaju dugoročni planovi i maštanja, nego bivanje u sadašnjem trenutku: „Ne vidim svrhu u razmišljanju kakva bi budućnost mogla biti, nego se snažno koncentriram na ono što sada mogu učiniti za budućnost našeg planeta. Ne ostavljajmo to za sutra jer sutra bi moglo biti prekasno. Poboljšajmo svoju sutrašnjicu već danas!“

Najčitanije

Najnovije