Kako uživati u umjetnosti svaki dan? Otkrila nam je kustosica Muzeja za umjetnost i obrt
Kustosica Marijana Paula Ferenčić vodi nas u šetnju Muzejom za umjetnost i obrt prije obnove i otkriva kako uživati u umjetnosti uvijek i svugdje.
Serijalom inspirativnih priča sa ženama koje su hrabro krenule na put za svojim snom i sada uspješno žive svoju umjetnost – privatno i poslovno – FREYWILLE nas vodi u živopisnu šetnju zagrebačkim muzejima. U novom nastavku kustosica u Zbrici slikarstva Muzeja za umjetnost i obrt Marijana Paula Ferenčić provela nas je prostorom muzeja prije nego zatvori svoja vrata i pritom nam otkrila najljepše FREYWILLE kolekcije nakita za istinske ljubitelje umjetnosti poput nje same.
Muzej za umjetnost i obrt jedan je od najljepših zagrebačkih muzeja, a projekt zgrade, namjenski građene za muzej prvi put u Hrvatskoj, izradio je arhitekt Herman Bollé. Nažalost, historicistička palača s predivnim pročeljem u duhu njemačke renesanse koje upotpunjuje scenografiju jednog od najljepših zagrebačkih trgova, bila je jedna od građevina koja je najviše stradala u potresu. Usprkos brojnim izazovima, Muzej za umjetnost i obrt marljivo je radio u iščekivanju obnove. Dvije godine kasnije, obnova u omiljenom muzeju konačno kreće, a cijeli tim svoj će novi dom pronaći na zamjenskim lokacijama.
Jednom od posljednjih šetnja Muzejom za umjetnost i obrt prije preseljena i početka obnove provela nas je kustosica Marijana Paula Ferenčić.
Na posebnom druženju u polupraznim prostorima Muzeja ispunjenima kutijama, spisima i ostatakom izložbenih primjeraka spremnih za selidbu, Marijana Paula nam je otkrila nešto više o sebi, svom radu i posljednjem umjetničkom projektu izloženom u prostoru Muzeja prije obnove, a pritom je isprobala i neke od najljepših primjeraka FREYWILLE nakita koji su svojim bojama i motivima oživjeli prazan prostor muzeja.
Tko je Marijana Paula Ferenčić?
Povjesničarka umjetnosti i kulturna antropologinja koja je još za vrijeme fakulteta radila na raznim kulturno umjetničkim projektima za mnoge galerije i muzeje, a trenutno je svoje mjesto pronašla u Muzeju za umjetnost i obrt. Teški ovisnik o slatkome, finoj klopi, lijepoj književnosti i dobrim filmovima.
Slike iza Marijane Paule: Zlatan Vehabović iz ciklusa „Atlas manjeg svijeta“, 2022.
Kustoski posao je za mnoge još uvijek ili enigma ili su upoznati samo s malim dijelom onoga što posao kustosa zapravo je. Kako bi u nekoliko rečenica opisala kustoski posao? U kojem dijelu kustoskog posla ti najviše uživaš?
Biti kustos je puno više od same organizacije izložbe. Tom završnom rezultatu; izložbi prethodi znanstveno istraživački rad o određenoj temi, pravi detektivski posao atribuiranja vremena, autorstva, provenijencije, umjetničkog stila pojedinih umjetnina. Rekonstrukcija života, djela i rada umjetnika ili određenih fenomena, tema te njihovo pozicioniranje u kontekst vremena. Kustosi rade na pojedinim studijskim zbirkama za koje su zaduženi. Mogli bismo reći kako su kustosi čuvari baštine.
Posebnost Muzeja za umjetnost i obrt je ta da se u njemu nalaze, osim predmeta vrhunske umjetničke kvalitete i oni predmeti koji su pripadali posve jednostavnoj uporabnoj svakodnevici u različitim razdobljima pa sve do danas. Taj proces od uporabnog predmeta do njegove muzealizacije mi je oduvijek bio zanimljiv kao i onaj koji se događa nakon što predmet dobije svoju inventarnu oznaku i postane građom muzeja. Ako u predmetima razaznajete njihove priče koje tumače o prošlosti kroz sadašnjost te ako razmišljate o potrebi da se upravo one očuvaju i čuju za buduće naraštaje, na dobrom ste putu postati kustos.
Kustos si Zbirke slikarstva u Muzeju za umjetnost i obrt u kojem uskoro kreće velika obnova. Vjerujem da su za cijeli tim pakiranje i priprema muzeja za selidbu izazvali brojne emocije, ali vas i prisjetili na divne trenutke koje ste u njemu proveli. Koji su neki od tvojih najdražih trenutaka i projekata na kojima si imala prilike raditi?
Svaki projekt od manjih do onih zahtjevnijih je bio poseban jer je svaki imao svoju zasebnu dinamiku. No, posebno izazovni su bili oni koje smo organizirali tek nakon potresa ili u covid vrijeme kada smo jedan od rijetkih muzeja imali vrlo bogat program. Tu su izložbe poput onih međunarodnih kao npr. „Rafael – na ishodištu mita“, „Moda i strip“ ili pak izložba posvećena 140. obljetnici djelovanja Muzeja za umjetnost i obrt „Protreseni MUO: od potresa dopotresa 1880. – 2020.“, dok mi je posebno draga izložba divne umjetnice Koraljke Kovač kao i recentni projekt Zlatana Vehabovića.
Muzej za umjetnost i obrt je bio mjesto na koje smo dolazili uživati u odličnim izložbama, ali i u stalnom postavu Muzeja u kojem smo uvijek mogli otkriti nešto novo i inspirativno. Koji su bili neki od za tebe najinspirativijih kutaka Muzeja?
Upravo onaj koji se događa iza zatvorenih vrata muzeja. Tamo gdje cijeli jedan kolektiv od ravnatelja, kustosa, restauratora, knjižničara, marketinga, računovodstva te pedagoškog, informatičkog i dokumentacijskog odjela ili pak uprave pa sve do muzejskih tehničara radi na vrlo složenim procesima da bi se neki zahtjevni projekt, izložba ili jednostavno predmet upravo na taj način pokazala publici.
Uz naš nekadašnji stalni postav kojim ste mogli po katovima i sobama šetati po umjetničkim stilovima, čarobne su bile i čuvaonice umjetnina - depoi tj. mjesta gdje se umjetnine čuvaju u posebnim uvjetima. Voljela sam o njima misliti kao o spavaonicama gdje razni predmeti čekaju da ih se probudi i da ispričaju svoju priču.
Muzej za umjetnost i obrt važno je mjesto i kada govorimo o modi i povijesti mode. Koliko inspiracije pronalaziš u umjetnosti kada je riječ o tvom osobnom stilu i koji su neki od tvojih modnih favorita inspirirani umjetnošću?
Nikada nisam podlijegala velikim modnim trendovima, no kao u svemu pa tako i u modi nastojim razvijati (promišljati) osjećaj za lijepo i odmjereno. Odijevam se s obzirom na raspoloženje i prigodu, no on bi se mogao opisati kao klasičan stil. Iako sam većinu vremena kustosica u trapericama, trenutno volim elegantne, profinjene, bezvremenske komade u kojima se osjećam ugodno. Među mojim modnim favoritima ističe se i FREYWILLE nakit koji donosi spoj svevremenske elegancije i umjetnosti. No, to svakako nije garancija da se u kasnijoj životnoj dobi neću početi intenzivnije igrati modom te da ću biti kunsthistoričarka u asimetričnim krojevima žarkih boja i ludih frizura.
Muzej za umjetnost i obrt priprema još jedan odličan projekt u suradnji sa slikarom Zlatanom Vehabovićem. Možeš li nam otkriti kako je došlo do suradnje?
Pred Muzejom za umjetnost i obrt je jedno sasvim novo, mogli bismo reći najizazovnije vrijeme od njegovog osnutka. Naime, u tijeku su intenzivne pripreme za konstrukcijsku obnovu Muzeja zbog razornih posljedica potresa. Zbog cjelovite obnove, morali smo sasvim evakuirati građu kao i zaposlenike Muzeja na alternativna mjesta i urede. Iako smo fizički zatvoreni za javnost, mi i dalje nastavljamo raditi naš osnovni muzejski posao. Jedan od recentnih velikih projekata je i priprema virtualne izložbe novog slikarskog ciklusa „Atlas manjeg svijeta“ Zlatana Vehabovića te izdavanje reprezentativne publikacije.
Naime, jedan od najznačajnijih suvremenih hrvatskih slikara, inspiraciju za svoj novi ciklus pronašao je upravo u bogatom i jedinstvenom fundusu Muzeja za umjetnost i obrt.
Jedan od najznačajnijih suvremenih hrvatskih slikara, inspiraciju za svoj novi ciklus pronašao je upravo u fundusu Muzeja za umjetnost i obrt. Pregledavajući bogatu muzejsku građu napravio je osobnu selekciju umjetnina koje su mu poslužile kao inspiracija za izradu čak 23 slikarska kolaža velikih dimenzija. Dakle, cijela je izložba posvećena njegovom doživljaju muzejske baštine koju je pripremao pune tri godine. Nažalost, planirana izložba se zbog obnove ne može fizički realizirati u samom Muzeju, no pripremamo opširnu publikaciju, virtualnu izložbu kao i niz drugih popratnih programa vezanih uz ovaj projekt. Muzej za umjetnost i obrt ima dugu tradiciju izlaganja suvremenih umjetnika pa će i Zlatanova izložba biti nastavak MUO izlagačke djelatnosti, no s obzirom na okolnosti, na malo drugačiji način.
Veseli me da je upravo Zlatan Vehabović sa svojom izložbom koja je svojevrsni „hommage“ Muzeju za umjetnost i obrt bio taj koji je neki način zatvorio ovo muzejsko razdoblje. Tim više, njegove slike s motivima MUO predmeta koje su nastale iz muzeja i zbog muzeja za nas imaju veće značenje.
Vodič za uživanje u umjetnosti Marijane Paule
Jesen u Zagrebu je prepuna sadržaja tako da je moj savjet otići na otvorenje izložbe, art sajam, uličnu manifestaciju, a usput popiti dobru kavu recimo u Quahwi ili Cogitu. Potres je pokazao koliko naša kulturna scena gubi zatvarnjem niza muzeja u širem centru grada za čitave naraštaje. Tako da je moja preporuka otići u zagrebačke muzeje koji nisu zatvoreni zbog obnove te koji skrivaju prava mala čuda, a možda i u njima naiđete na MUO ekipu s nekim od planiranih MUO izložbenih projekata.
Neizostavan je i Freywille dućan u kojemu se možete diviti ručno oslikanim primjercima nakita i odabrati komad za svoju kolekciju s motivima nekih od najvećih slikara u svjetskoj povijesti umjetnosti.
Snimljeno u prostoru Muzeja za umjetnost i obrt.
Fotografije: Ante Odak
Kreativno vodstvo: Ela Jarni
Odjeća: MONA, Twinset, Privatno vlasništvo
Više o FREYWILLE kolekcijama doznajte na Facebook stranici brenda ili OVDJE.
*Sadržaj nastao u suradnji s brendom FREYWILLE.