Program ovogodišnjeg ZagrebDoxa na konferenciji za medije predstavili su direktor i glavni selektor Nenad Puhovski i producent Hrvoje Pukšec.
'Ovogodišnji ZagrebDox događa se u vremenima kada su loše godine (nadajmo se) iza, a one neizvjesne – ispred nas. Svjesni toga, izabrali smo povratak u neku staru normalnost, no gledajući ipak krajičkom oka i prema mogućim iznenađenjima. Stoga taj međuprostor želimo popuniti sa stotinjak dokumentaraca koji tematiziraju puninu svijeta u kome živimo, jer smo uvijek našoj publici željeli pružiti što širi izbor kvalitetnih filmova. Uz povratak popularnih programa Happy Dox i Glazbeni Globus, uveli smo i neke nove, recimo Green Dox posvećen ekološkim temama. Uveli smo i nove nagrade poput one za kratkometražni dokumentarac, a posebno smo ponosni na činjenicu da nas je Europska filmska akademija uvrstila u malen broj prestižnih festivala čiji se pobjednici izravno uključuju u trku za Europski Oscar. Nestrpljivo čekamo da sve to podijelimo s našom publikom i da, zajedno, ponovno prisustvujemo projekcijama, razgovorima o filmu, ali i temama koje oni potiču. Dobro došli na 19. ZagrebDox!' izjavio je Nenad Puhovski.
Ovogodišnja Međunarodna konkurencija okupila je niz filmskih naslova koji obrađuju globalno aktualne društvenopolitičke teme. Očekivano, jedna od gorućih tema danas je i rat u Ukrajini, a Istočna fronta Vitalyja Manskog i Yevhena Titarenka nam kroz prikaz Yevhena, člana dragovoljačke medicinske bojne čija je zadaća pružanje prve pomoći na prvoj crti bojišnice, prikazuje prvih šest mjeseci rata u Ukrajini. Hamletov sindrom, Elwire Niewiere i Piotra Rosołowskog također nas vodi u Ukrajinu, ali nekoliko mjeseci prije ruske invazije. Kroz prikaz petero mladih ljudi koji koriste pozornicu kao platformu za izražavanje svoje tuge i traume kroz poznato pitanje 'biti ili ne biti' nudi nam snažan portret generacije koja se nosi s traumom rata koji je sada njihova sadašnjost i budućnost. Da u svakom ratu postoje ljudi koji ne podliježu propagandi i općoj atmosferi straha dokaz su Maša i Ilja, glavni protagonisti filma Na skliskom terenu, Kirilla Nenasheva, koji u ruskim gradovima organiziraju antiratne prosvjedne akcije, podržavaju svoje drugove koji su iza rešetaka i na sve načine pokušavaju promijeniti mišljenja svojih rođaka, prijatelja i običnih prolaznika.
Što to znači biti žena? U svom promatračkom dokumentarcu Vrata sna prikazanom na Berlinaleu odgovor na to pitanje iranska redateljica Negin Ahmadi odlučuje potražiti u susretu s kurdskim borkinjama, a Skrivena pisma redateljice Violet Du Feng otkriva nam tajni jezik Nushu, koji su razvile kineske žene, kojima je bilo zabranjeno čitati i pisati, kao tajni sustav podrške, nade i preživljavanja. Film je nagrađivan na brojnim festivalima; između ostalog na Tribeca FF i BFI London FF. Ljepota i krvoproliće oskarovke Laure Poitras, nominiran za ovogodišnjeg Oscara u kategoriji dugometražnog dokumentarnog filma, ali i osvajač Zlatnog lava na Venecijanskom filmskom festivalu, emotivna je priča o međunarodno poznatoj umjetnici i aktivistici Nan Goldin ispričana kroz njezine dijaprojekcije, intimne intervjue, revolucionarne fotografije i rijetke snimke. Apolonia, Apolonia danske redateljice Lee Glob, dobitnik glavne nagrade na IDFA-u, fascinantan je portret Apolonije Sokol mlade žene koja pokušava pronaći svoje mjesto u svijetu umjetnosti, a Alis, Clare Weiskopf i Nicolása van Hemelrycka koji je na Berlinskom filmskom festivalu osvojio kristalnog medvjeda u kategoriji Generation 14plus, a na Sheffield Doc/Fest - Youth Jury Award, vodi nas u kolumbijsko sklonište za tinejdžerice i na nemilosrdne ulice Bogote gdje upoznajemo mlade žene u borbi da prekinu krug nasilja i prigrle svjetliju budućnost. U Kolumbiju, ali sada u Medelin, vodi nas i Theo Montoya svojim filmom Anhell69 kojim istražuje snove, sumnje i strahove jedne uništene generacije. Film je osvojio glavnu nagradu u Leipzigu, na jednom od najvažnijih europskih dokumentarnih festivala. Ostajemo još malo u Južnoj Americi iz koje nam na ovogodišnjem Doxu stiže niz odličnih naslova. Suho tlo u plamenu, Joane Pimenta i Adirleya Queirósa koji je osvojio International Dox Award na Dokufestu, kao i nagrade na festivalima Cinéma du Réel i IndieLisboa IFF, vodi nas u brazilske favele. Andreia samouvjereno vodi snažnu motociklističku bandu kroz favelu Sol Nascente, veliku zajednicu na periferiji Brazilije. Ona pripada Gasolineiras de Kebradas, skupini žena koje preuzimaju stvari u svoje ruke rafinirajući ilegalno crpljenu naftu u vlastitom pogonu. Cabralovo sjećanje, Welketa Bunguéa, dobitnik posebnog priznanja na Sheffield Doc Festu i nagrade žirija na DocLisboa, prikazuje nam slojeve jezika i ponašanja kako bi proslavio povijesnu i međugeneracijsku složenost koja nastanjuje Gvineju Bisau. Mjesto radnje filma Tvrdo srce, Martína Benchimola argentinska je klaonica. Sa svježom krvlju na bijelim pregačama, mesari se upuštaju se u kratke razgovore koji se dotiču očeva i djece, otkrivajući pritom svoje motivacije i najdublje strahove.
Tema klimatskih promjena uvijek je, a i mora biti aktualna. U međunarodnoj konkurenciji, tri su filma koja se bave ovom tematikom. Izlazak, Evgenia Arbugaeva i Maxima Arbugaeva vodi nas na udaljene obale sibirskog Arktika gdje usamljeni čovjek, shrvan svjedoči neočekivanim promjenama uslijed zagrijavanja mora i sve veće temperature. Film je nominiran za Oscara 2023. u kategoriji kratkog dokumentarnog filma. Aralkum, kratki film Mile Zhluktenko i Daniela Asadi Faezija, dobitnik nagrade za najbolji kratki film na Visions du Réel i specijalnog priznanja žirija na Beldocsu, preplićući različite kinematografske teksture ponovno zamišlja isušeno Aralsko more, dopuštajući starom ribaru da posljednji put isplovi, a Tkivo planine, Valentine Shasivari, prikazan na IDFA-u opisuje početak kraja školskog primjera idile zvane - švicarsko selo, naravno, također uslijed klimatskih promjena.
Rojek - Zaynêa Akyola, osvajač posebne nagrade žirija na Hot Docsu i posebnog priznanja na Golden Apricot Yerevan International Film Festivalu, pokušava ući u trag početku, usponu i padu Islamske države (ISIS) kroz osobne priče pripadnika Islamske države iz cijelog svijeta i njihovih supruga zatočenih u zarobljeničkim logorima, koji dijele zajednički san: uspostavu kalifata. Teško ih je razumjeti, baš kao somalijskom dizajneru namještaja Abdiju vlastitu nasilnu prošlost, čiju priču nam u dokumentarcu Susjed Abdi prepričava njegov susjed, redatelj Douwe Dijksta. Nasilje je i tema filma Manifest, Angie Vinchito koji je dobitnik glavne nagrade na IDFA za najbolji film u Envision Competition. Ovaj naslov u potpunosti je sastavljen od šokantnih videa koje su ruski tinejdžeri objavili na društvenim mrežama. Manifest je uznemirujuć mračni mozaik, a pokazuje kako se agresija i ugnjetavanje nesvjesno prenose na sljedeću generaciju.
Jeste li vodili evidenciju svoje sijede kose? Broj poljubaca koje ste razmijenili? Koliko ste puta letjeli u svojim snovima? Možda niste, a možda vas na nešto slično potakne film Međuzbroj, Mohammadreza Farzada. Posljednji, film koji predstavljamo u međunarodnoj konkurenciji, ali samo taksativno, Divlje ranjene životinje, Jakoba Pagel Andersena duboko je osobna priča o očinstvu, tjeskobi i razbijanju začaranih krugova.
Za Veliki pečat u regionalnoj konkurenciji ove godine konkurira 20 filmskih ostvarenja, a dotiču se širokog dijapazona tema, od ekologije preko obiteljskih i međuljudskih odnosa, suočavanja s prošlošću, pa do najvažnije sporedne stvari na svijetu, nogometa.
Osam autorica i autora režiralo je hrvatski dokumentarni film Osam poglavlja koji će na 19. ZagrebDoxu imati svoju svjetsku premijeru. Jasmina Beširević, Tonći Gaćina, Dalija Dozet, Anja Koprivšek, Petar Vukičević, Judita Gamulin, Katarina Lukec i Tiha K. Gudac vode nas kroz osam desetljeća života osam ženskih likova, počevši od od najmlađeg koji ima pet, do najstarijeg s 85 godina. Osam poglavlja je omnibus koji nudi priliku promatrati nastajanje identiteta i prevladavanje prepreka koje stoje pred ženama svih generacija, bile one majke ili ne. Majčino mlijeko, film Isaaca Knights-Washbourna, prikazan na DOK Leipzig i Ji.hlava IFF, nježna je pak meditacija o majčinstvu i lancima koji nas povezuju, ali i guše. Soba za ljubav, sjevernomakedonske redateljice Suzane Dinevski društveni je portret dviju obitelji, a daje pogled u intimni svijet bračnih posjeta u najozloglašenijem zatvoru Idrizovo u Sjevernoj Makedoniji i učinke koje to ima na obitelj i svijet koji ih okružuje. A što pak sve jednoj obitelji može donijeti, odnosno oduzeti neočekivan zgoditak na lutriji, saznajemo u filmu U posjetu fortuni, Matyasa Kalmana nastalom u mađarsko hrvatskoj koprodukciji, prikazanom na Sarajevo FF. Priču o jednoj od najvećih ljubavi, onoj između oca i kćeri donosi nam redatelj Eneos Çarka filmom Tišina stabala banane, prikazan na Festivalu dei Popoli i osvajač The Tenk Prize na Fipadocu. U svom redateljskom prvijencu Prizori s mojim ocem, Biserka Šuran ulazi u razgovor s ocem o zajedničkoj prošlosti, povijesti Balkana i tome što ona znači za njihov identitet. Film je osvojio nagradu žirija na Trieste FF. Lina, film Jasmine Beširević, vodi nas u svijet devetogodišnje djevojčice koja proživljava jedno od najtraumatičnijih iskustava u životu djeteta, razvod roditelja.
Nikolaus Geyrhalter filmom Van prostora i vremena, prati tragove smeća diljem planeta i baca svjetlo na beskrajnu borbu ljudi da steknu kontrolu nad golemim količinama otpada. Film je dobio značajnu Pardo Verde WWF nagradu na prestižnom Locarno festivalu. Intimni film Između revolucija, redatelja Vlada Petrija koji je u Berlinu osvojio nagradu FIPRESCI za najbolji film u programu Forum, propituje društvene tabue, autoritet, religiju i uloge žena u Iranu i Rumunjskoj, dvije zemlje u kojima su povijest pisali gotovo isključivo muškarci. Dezerteri, Damira Markovine, dobitnik nagrade za najbolji film centralne i istočne Europe na Ji.hlava festivalu, hibridni je dokumentarni esej o izgubljenoj generaciji, njihovim međusobnim odnosima, teškim izborima i odgovoru na najteže pitanje rata: ostati ili otići? Na tragu suočavanja s prošlošću je i film Hotel Hope, Bojana Stojčića, koji 27 godina iza Daytonskog mirovnog sporazuma dokumentira tragove ovog povijesnog događaja, sna koji se pretvorio u noćnu moru, a kako danas danas izgleda Balkan na kojem se sukob dogodio prije dvadeset i pet godina i je li ‘haaška pravda’ imala smisla i značaja za one koji su najgore prošli istražuje upravo - Istražitelj, Viktora Portela prikazan na Ji.hlava IFF. Horror Vacui, Borisa Poljaka, prikazan na IFF Rotterdam, svojim sekvencama u jednom kadru i slobodnim, asocijativnim stilom montaže šalje upozorenje na sve veću hipermilitarizaciju svijeta u kojem živimo i što ona uzrokuje ljudskoj psihi. Gigi zvan Zakon, Alessandra Comodina, dobitnik posebne nagrade žirija na Locarno IFF, prati Gigija, policajca koji suočavajući se s neobjašnjivim valom samoubojstava, kreće istraživati čudan svijet između stvarnosti i fantazije, pritom držeći svoje srce otvorenim za ljubav, dok kratki dokumentarni film Knin – Zadar, Melite Vrsaljko priča o svakodnevnom životu benkovačkog prometnika zaposlenog na željezničkom kolodvoru kroz koji više ne prolaze putnički vlakovi.
Dva su se dokumentarca u regionalnoj konkurenciji dotakla teme nogometa, Lopte, Gorane Jovanović, otkriva nam priču koja se odvija u gotovo potpunoj medijskoj tišini, o malonogometnom turniru koji već više od desetljeća, svake godine okuplja pripadnike vojski šest bivših jugoslavenskih republika i film enemies 86, Josipe Krčelić, koji nam donosi ispovijest impulzivnog malonogometnog navijača.
U filmu Rebra, Farah Hasanbegović pribjegava animaciji kako bi potražila porijeklo onih senzacija koje nas prate cijeli život, htjeli mi to ili ne, a kroz elokventne poteze olovkom, predstavlja osjetilnu meditaciju o materijalnoj dimenziji naših osjećaja, a redatelja Davida Gašu anonimni egzibicionist vodi kroz javnu seks šumu smještenu usred gradskog parka u filmu Šumica.
ZagrebDox održava se uz potporu Grada Zagreba i Hrvatskog audiovizualnog centra.
Sve novosti i informacije o ZagrebDoxu dostupne su na službenoj mrežnoj stranici http://zagrebdox.net/ te na društvenim mrežama Festivala.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima (Narodne novine, br. 111/2021, 114/2022), komentiranje na našim portalima omogućeno je samo korisnicima koji su se prethodno registrirali i koji su se upoznali s našim pravilima komentiranja. Zabranjeno je postupanje suprotno odredbama članka 94. stavka 2. Zakona o elektroničkim medijima, a svaki je korisnik osobno odgovoran za cjelokupan sadržaj koji objavi ili učini dostupnim.
Još uvijek nema komentara - sjajna prilika da pokreneš raspravu.