Samo u Njemaćkoj čak tri milijuna potpuno zdravih osoba uzima različite lijekove kako bi bolje funkcionirali u životu, odnosno kako bi ih 'podigli' te im smanjili razinu stresa i strahova. Lijekovi protiv bolova, sredstva koja razbuđuju i podižu razinu aktivnosti poput energetskih pića, tableta s kofeinom ili ritalina (koji se inače prepisuje djeci s ADHD-om), tableta za smirenje..., svi oni pripadaju skupini tzv. pametnih lijekova (smart drugs) koji, pojednostavljeno rečeno, omogućuju da na brzinu počnemo funkcionirati nez greške. Taj trend brzog podizanja i vraćanja u ravnotežu prisutan je u svim zapadnim zemljama, uključujući i Hrvatsku, no mnogi ga olako prihvaćaju ne razmišljajući o posljedicama. Primjerice, kad odemo na posao bolesni, tj. ne ostanemo u krevetu i ne dozvolimo tijelu da akltivira svoj prirodni imunitet, već mu pomažemo lijekovima, riskiramo to da infekcija stalno tinja u našem tijelu, što u pojedinim slučajevima može izazvati oštećenje srčanog mišića. Čak i najobičnija acetilsalicilna kiselina ili tabletica protiv bolova može izazvati čir na želucu ili krvarenje u probavnom traktu. Tablete koje opuštaju i smanjuju napetost toliko su se udomaćile da ih mnogi uzimaju svakodnevno i percipiraju kao "dodatak prehrani" koji im, gotovo kao vitamin, pomaže da lakše prebrode dan. No je li uputno stalno potiskivati osjećaje ili je bolje oustiti da stres izbije van. Osim toga, tu je i opasnost od stvaranja ovisnosti o lijekovima, koja se kod žena javlja triput češće nego kod muškaraca. Što učiniti ako se prepoznajete u ovome? Psiholozi sugeriraju tri moguća rješenja. Prvo je da zatražite pomoć stručnjaka, jer odlazak na terapiju nije znak slabosti. Tableta je možda brže rješenje, ali nije učinkovitije. Drugo je rješenje pokušati pronači ispušni ventil koji će sniziti razinu stresa, a treći, najvažniji, odrediti prioritete. Unutarnji nemir, lupanje srca i loš imunitet znakovi su kojima nam tijelo, ali i duša, žele poručiti da je vrijeme za promjene, bez obzira radi li se o promjeni posla, životnih navika ili, pak, prirode odnosa koji nas čine nesretnima. Nemojte biti žrtva, okrenite priču u svoju stranu! Autor: D. P. Fotografija: Profimedia
