Bamija je tropska biljka s nizom ljekovitih svojstava, a najviše se uzgaja u zapadnoj Africi, Turskoj, Indiji, Brazilu, ali i na jugu SAD-a i Europe.
Sprema se kao glavno jelo u obliku juhe, odnosno variva ili se dodaje u salate i veoma je ukusna. Ovo povrće pomalo liči na papriku, a može se jesti svježe, ali i konzervirano, sušeno.
Cvjetovi bamije su bijeli ili žuti, a kako su dvospolni, samooprašuju se i kasnije daju plod. Ova biljka se lako sadi i održava, no minimalna temperatura na kojoj opstaje je oko 15 Celzijevih stupnjeva dok podnosi maksimalno 30 stupnjeva.
Bamiji ne odgovaraju ni ekstremno visoke temperature ni sušna razdoblja. To je biljka koja se sadi krajem ožujka i to tako što se sjeme lagano utisne u zemlju. Plodovi se mogu pojaviti već krajem svibnja ili početkom lipnja, a biljka može da 'rađati' tijekom cijelog ljeta. Plodovi, ako se čuvaju u frižideru, tamo mogu ostati maksimalno tri dana.
Osim što je ukusna, bamija je i veoma zdrava. Može pomoći u poboljšanju vida, pomlađuje kožu, bogata je antioksidansima, a u svom sastavu ima i vitamin A5 i flavonide.
Bamijadjeluje umirujuće na želudac pa se preporučuje osobama koje boluju od gastritisa. Uz to, jača mišiće i kosti, sadrži vitamin K i ima folate, koji doprinose gustoći kostiju.
Također je dobar saveznik i u borbi protiv anemije. Ova biljka obiluje kalijem pa se preporučuje svakodnevna konzumacija salate od bamije.
Bamija poboljšava rad srca i snižava loš kolesterol u krvi, a tome doprinose pektin i vlakna kojih ima u izobilju. Djeluje i protuupalno jer u svom sastavu sadrži antioksidanse, a za liječenje upale pluća ili bronhitisa koriste se listovi, plodovi, ali i cvjetovi bamije.
Najefikasnije je piti čaj koji može da spriječiti i uporni kašalj.