Danima uoči potresa raspored Zagrepčana, kao i ostatka Hrvatske, imao je dva važna momenta u satnici, u kojima smo puštali sve što radimo i jurili pred televizor. Naravno, govorimo o dnevnim pressicama superherojskog kriznog stožera na čelu s Vilijem i Alemkom, koje smo pratili - i pratimo - s jednakom strašću i predanošću kao nastupe naše nogometne reprezentacije u Rusiji. Ponekad nam je došlo da zaplješćemo, ponekad da zaplačemo, a nakon svake pressice po glavama bi nam se još satima vrtjele misli. Većinom negativne, nažalost. Jer čak i ako se do lipnja uspješno obranimo od tragičnijeg raspleta pandemije korona virusa, od recesije koja će neminovno uslijediti nećemo još dugo. Crnim mislima koje se posljednjih dana roje čak i po najružičastijim glavama nisu, budimo realni, odmogli ni oni komadići meteora koji su nedavno aterirali baš u naš kutak svijeta. Što bi nas sljedeće moglo snaći?

Prizivanje smaka svijeta… ili O VAŽNOSTI POZITIVNOG RAZMIŠLJANJA
Profimedia 

I dok su nikad duhovitiji internetski memei najavljivali dolazak Godzille, vanzemaljaca i skakavaca, mnogi od nas nisu ni sanjali kako bi nas baš sad, u neko gluho doba noći, usred revnog mantranja hashtaga #stayathome, #staystrong, #staypositive, mogao u snu pogoditi potres i prisili nas da izađemo - VAN. Kad nas je to jutro probudilo nešto što je zvučalo kao smak svijeta, u onih deset sekundi koliko je dotični potres trajao, mnogi su se od nas, stojeći ispod nosivog zida, na jednu milisekundu ozbiljno zapitali - jesmo li mi krivi za ovo? A da nismo jedini koji su od potresa nakratko skrenuli umom, pridajući si božanske moći, dokazuju Facebook statusi i rasprave na aktualnu temu, u kojima su brojni Zagrepčani priznali kako su posljednjih dana intenzivno razmišljali što bi se desilo - da nam se uz novi stil života u izolaciji sad desi još i potres.

Prizivanje smaka svijeta… ili O VAŽNOSTI POZITIVNOG RAZMIŠLJANJA
Profimedia 

Iako većim dijelom mozga još uvijek ne vjerujemo da limun i soda bikarbona liječe koronu, kao ni da naše negativne misli mogu izazvati tektonske poremećaje, možda bi ipak bilo dobro, predostrožnosti radi, da negativne projekcije ubuduće ipak ostavimo pred kućnim vratima, zajedno sa svojim prljavim cipelama. Roj loših misli koji nam konstantno leprša po mozgu, znanstveno je dokazano, može imati dugoročne i jako loše posljedice po naše mentalno i fizičko zdravlje. Iako se možda tako ne čini, upravo je sad pravi trenutak da vježbate pozitivu! “Svaka misao i svaka emocija uzrokuje stotine i tisuće novih neuropeptida i hormona koji stvaraju posebnu simfoniju pozitivnih ili negativnih efekata na ljudski organizam” – objašnjava kardiologinja Cynthia Thalk. Svatko od nas sam dodatno „hrani“ svoj životni stres, koji je sposoban uzrokovati ozbiljne bolesti. Umjesto toga, radije hranite ljubav, zahvalnost i optimizam, kombinaciju sposobnu obnoviti naše tijelo i duh, čak i u najtežim periodima.

Izvucite stare albume, najljepše tekstove pjesama koje su vam obilježile određene faze odrastanja, napravite filmski maraton uz kvalitetne filmove, poput kultnog 'Život je lijep' Roberta Benignija, otisnite se u virtualnu turu svjetskim muzejima, zavirite u online knjižnicu, svakim danom lista sjajnih besplatnih kulturnih sadržaja raste. I ne zaboravite s najmilijima, ili širim auditorijem, podijeliti dnevnu dozu (auto)ironije. Jer - život je lijep! I svima nam treba ta jutarnja, večernja, neočekivana, ekstra doza optimizma.