Laser, filer ili regenerativni tretman? Dermatologinja iz Poliklinike Bagatin objašnjava kako znati što koži treba

Nije svaka koža za laser. Nije ni za filere. A ponekad ni za jedno ni drugo, jer prvo treba vidjeti što koži doista treba. Suvremena estetska dermatologija sve manje govori o jednom najboljem tretmanu, a puno više o dobroj procjeni kože.

Sukladno tome, potreba za tretmanima koji poštuju zdravlje kože i integritet tkiva samo će nastaviti rasti. Da je i kod pacijenata sve češće naglasak na zdravlju i kvaliteti kože, bez tretmana radi tretmana, potvrđuje i dr. med. Snježana Kramarić, specijalistica dermatovenerologije iz Poliklinike Bagatin. Koža je uvijek, naglašava ova stručnjakinja, polazište svakog estetskog tretmana.

Kombiniranje tretmana

Kada joj pacijentica kaže da želi izgledati bolje, ali ne i da se vidi da je nešto radila, dr. Kramarić prvo pokušava saznati može li navesti regiju lica s kojom je najmanje zadovoljna.
"Uvijek pogledam cijelo lice, kvalitetu i teksturu kože, fotooštećenja, nedostatak volumena, proporcije lica, a zatim preporučim postupke i tretmane koji bi doveli do željenog boljeg i odmornog izgleda, a koji ni na koji način neće promijeniti izgled osobe“, kaže dr. Kramarić.

Do željene promjene vrlo često nije moguće doći jednim tretmanom, nego je potrebna kombinacija više njih. Glass skin trend ili želja da koža izgleda izuzetno glatko, hidratizirano, blistavo i ujednačeno jedan je od najvećih beauty trendova posljednjih godina.

Također, i biostimulatori ili injekcijski tretmani koji potiču kožu da sama proizvodi kolagen, skin boosteri, egzosomi, polinukleotidi i drugi tretmani za poboljšanje kvalitete kože traženiji su puno češće nego prije četiri ili pet godina.

Kad pogrešni tretman pogorša hiperpigmentaciju

Nakon ljeta mnoge žene primjećuju da su im se pojavile ili pojačale smeđe mrlje na licu. Kao i kod svih drugih problema s kožom, i terapiji hiperpigmentacija treba, kaže dr. Kramarić, pristupiti individualno, sukladno etiologiji, izgledu promjena, fototipu kože, prethodnim tretmanima i željama pacijenta.

"Pogrešnim tretmanom može se pogoršati izgled hiperpigmentacija. Povremeno mi dolaze pacijenti kojima se stanje pogoršalo nakon niza laserskih ili drugih agresivnijih tretmana koje su obavili u drugim ustanovama“, upozorava ova stručnjakinja.
Kad kažemo "laser“, pacijenti često zamišljaju jedan univerzalni tretman, no u Poliklinici Bagatin na raspolaganju imaju različite lasere s različitim efektima na ciljnom tkivu.

"Kad pacijent dolazi, primjerice, s problematikom vidljivih teleangiektazija (sitnih kapilara) i permanentnog crvenila lica, biramo valnu duljinu koja najbolje djeluje na crveni kromofor. Kad se radi o hiperpigmentaciji, biramo valnu duljinu koja ima najbolji efekt na smeđi kromofor, a kad želimo poboljšati teksturu kože ili djelovati na atrofične ožiljke, biramo onu koja djeluje na vodu u koži“, pojašnjava dr. Kramarić.

Istina o laserima

Laserski tretmani danas su jedan od nezaobilaznih alata estetske dermatologije. Koriste se za vrlo različite potrebe: od ublažavanja atrofičnih ožiljaka od akni kod mlađih osoba i korekcije hiperpigmentacija na licu, šakama ili leđima, do prvih minimalno invazivnih anti-age tretmana.

U zrelijoj dobi laser može imati važnu ulogu i u resurfacingu, odnosno obnovi površine kože, često kao dio šireg anti-age protokola. Zašto se onda riječ "filer“ još uvijek često automatski povezuje s neprirodnim izgledom?

"Dio pacijenata još uvijek za dermalni filer veže predrasude i zapravo je to nepopularan dio anti-age tretmana. Objavljene fotografije overfilled pacijenata u medijima kod nekih pacijenata zasigurno tome doprinose i izazivaju strah. No, previđa se činjenica da nedostatak volumena na licu ne možemo korigirati bez preparata, odnosno postupaka koji su tome namijenjeni, ali i da prenaglašenost nikako ne mora biti rezultat“, kaže dr. Kramarić.

Bez promjene izgleda

"Ponekad se u dijela pacijenata javi dilema da li uopće početi s estetskim tretmanima jer će im oni kreirati svojevrsnu ovisnost i u konačnici dovesti do neprirodnog izgleda. Mišljenja sam da upravo taj mit o lošem ishodu nakon nekog vremena dovodi i sam početak tretmana u pitanje. Napomenula bih da danas imamo na raspolaganju cijeli niz regenerativnih postupaka koji pravilnom kombinacijom pomažu što dulje očuvati svjež, odmoran i njegovan izgled bez promjene volumena ili izgleda lica“, kaže dr. Kramarić, napominjući kako je trend istog Instagram lica za sve definitivno davno iza nas.

Najčešće tek kombinacijom tretmana, kaže ova stručnjakinja, možemo riješiti određenu problematiku na licu.
"Ako pacijent želi 'samo' ukloniti točkice od sunca, odnosno solarni lentigo na licu, tada je u većini slučajeva potrebno učiniti jedan do tri laserska tretmana za potpunu korekciju. Ako pacijent navodi da želi 'samo' korekciju bora oko očiju, to možemo značajnije poboljšati aplikacijom botoksa, ali najčešće dodatna aplikacija polinukleotida ili eventualno mezoterapije u tu regiju će nam osigurati još bolji estetski rezultat“, kaže dr. Kramarić.

Budućnost estetske medicine

Bilo je samo pitanje vremena kada će koncept longevityja, odnosno dugoročnog očuvanja zdravlja i kvalitete, pronaći svoje mjesto i u našim rutinama njege kože. Želimo kožu koja je otporna, koja se može sama obnavljati i koja izgleda dobro, ne samo danas, nego i u godinama koje dolaze.

A kako dr. Kramarić vidi budućnost estetske medicine? Najvažniji trendovi bit će oni koji će osigurati pomlađivanje (rejuvenation), regeneraciju (regeneration) i obnovu (restoration) tkiva na licu. Od injektibilnih tretmana ističe primjenu biostimulatora i polinukleotida u kombinaciji s adekvatnim laserskim tretmanima, kao i primjenu autologne masti za prirodnu rekonstrukciju volumena i regeneraciju, što je u domeni kirurga.

Sadržaj nastao u suradnji s Poliklinikom Bagatin.