Zadnja srijeda u travnju jest Denim Day, dan u kojem nošenjem trapera šaljemo jasnu poruku protiv okrivljavanja žrtava i destruktivnih mitova o seksualnom nasilju nad ženama. Iako je Hrvatska ratificirala Istanbulsku konvenciju te provela određene zakonske izmjene, seksualno nasilje i dalje predstavlja ozbiljan društveni izazov koji pogađa velik broj žena, djevojaka i djece. U praksi su i dalje prisutni brojni problemi u sustavu zaštite, podrške i ostvarivanja pravde za osobe koje su preživjele seksualno nasilje. Ne postoji jasno definirana javna politika ni institucionalni okvir koji bi osigurali adekvatnu pomoć žrtvama, uključujući specijalizirane krizne centre i centre za upućivanje žrtava, najčešće povezane s bolnicama.
Upravo se o tim temama raspravljalo na okruglom stolu pod nazivom 'NAPAD nakon NAPADA: kako pružiti podršku žrtvama seksualnog nasilja?', koji se održao danas u Hrvatskom saboru. Događaj su organizirali Ured potpredsjednice Hrvatskoga sabora Sabine Glasovac, Odbor za ravnopravnost spolova, magazin Story i Ženska soba.
'Na jedno prijavljeno nasilje dolazi od 15 do 20 neprijavljenih silovanja. Od prijave do pravomoćne presude u pravilu prolazi 41 mjesec. U gotovo 80 posto slučajeva kazne za silovanje ostaju u donjoj, najnižoj trećini zakonom predviđenih sankcija, a dobar dio slučajeva završava uvjetnim kaznama. Ne moram spominjati ni brojne olakotne okolnosti koje se uzimaju u obzir kad se izriču ovakve niske kazne i bizarne razloge koji se pritom navode kao olakotne okolnosti. To samo govori koliki je dug put od pravde do pravde za žrtve, koliko je taj put neizvjestan i obeshrabrujući. Zato današnja tema nije samo seksualno nasilje nego i ono što se događa nakon nasilja i njegovog prijavljivanja', rekla je Sabina Glasovac.
'Napad nakon napada nije nikakva metafora, nego stvarnost previše žena koje nakon nasilja moraju prolaziti kroz sekundarnu viktimizaciju bez obzira radi li se o osuđivanju okoline, tome da se žrtvi ne vjeruje ili o sekundarnoj viktimizaciji kroz sam postupak, neovisno o tome je li riječ o sporosti postupka, nekim procedurama koje žrtvu dodatno traumatiziraju i sekundarno viktimiziraju ili o nedostatku podrške žrtvi', dodala je.
'Danas želimo naglasiti potrebu sustavne podrške, ali i prevencije seksualnog nasilja. Ako gledamo Hrvatsku u zadnjem desetljeću, zabilježeni su brojni pomaci od primjene zakonodavnog okvira do donošenja javnih politika poput Nacionalnog plana za suzbijanje seksualnog nasilja i uznemiravanja, preko razvoja čitave lepeze specijaliziranih programa prevencije seksualnog nasilja te promjena u javnom prostoru u kojem se sve više govori o ovoj problematici. Unatoč tim brojnim pozitivnim stvarima, moramo osvijestiti da u našem društvu i dalje postoje brojni izazovi i puno prostora za napredak', istaknula je izaslanica predsjednika Hrvatskoga sabora Vesna Bedeković, naglasivši da te poruke moramo izgovarati 365 dana u godini.
'Nasilje često ne prestaje kad fizički napad završi. Nastavlja se u trenucima kad osoba ne zna kome se obratiti, kad ne nailazi na razumijevanje, kad mora iznova i iznova prepričavati svoju traumu ili kad umjesto podrške nailazi na pitanja koja ponovno bole poput onog: 'Što si nosila?', 'Zašto si tamo bila?', 'Zašto nisi rekla ovo ili ono?', 'Zašto nisi ranije prijavila?' Zato mislim da je važna ovogodišnja tema i podsjeća nas da podrška nije nešto apstraktno ni simbolično nego konkretan način na koji reagiramo na tuđu bol i traumu. Najčešće se ne pokazuje velikim riječima, nego načinom na koji žrtvu slušamo, vjerujemo joj i stvaramo prostor u kojem može govoriti bez straha od osude i dodatne traumatizacije', rekla je Marija Lugarić, predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova.
Dodala je da postoji cijeli jedan svijet o kojem nemamo pojma.
'Ja sam ostala duboko šokirana kad je krajem ožujka razmontirana akademija za silovanje, strahovita internetska muška bratstva, mračni skriveni svijet internetskih platformi na kojima muškarci jedni druge savjetuju i potiču na stravične zločine. Pokazuje se da slučaj Dominiquea Pelicota nije bio izolirani incident, nego vrh sante leda internetski potpomognutog zlostavljanja. To nije zlostavljanje o kojem obično pričamo, već su to muškarci koji dijele savjete kako dozirati lijekove, uživo prenose zlostavljanje žena, uglavnom svojih partnerica, prodaju tekućinu za spavanje i brisanje sjećanja. Taj dio toksične manosfere razvio se do neslućenih razina, od toga da mladiće učimo da su nadmoćni djevojkama', istaknula je.
'Budite glasni i jasni, nikada ništa ne može i ne smije biti opravdanje za seksualno nasilje nad ženama. To je poruka koju magazin Story šalje s današnjom naslovnicom na kojoj se nalazi Judita Franković Brdar, glumica koja je ove godine podržala kampanju Denim Day', rekla je Marina Živković, brend-menadžerica magazina Story.
Dodala je da se Denim Day počeo u Hrvatskoj obilježavati 2021. godine, najprije u magazinu Elle, a potom od 2023. u magazinu i na portalu Story.
'Ove godine tematiziramo srž cijelog problema - nasilje se dogodilo, što sad, kako pomoći žrtvama, kako im pružiti sveobuhvatnu pomoć i podršku', naglasila je.
Seksualno nasilje je široko rasprostranjeno, a većina žrtava šuti o tome što je proživjela pa se zločini iznimno rijetko prijavljuju, istaknula je Maja Mamula, koordinatorica Ženske sobe i psihologinja.
'Svjetska zdravstvena organizacija i UN kažu da će jedna od tri žene tijekom života doživjeti fizičko ili seksualno nasilje, najčešće od partnera. Veliko istraživanje FRA-e i Eurostata pokazalo je da je 13,4 posto žena doživjelo neki oblik seksualnog nasilja, a Ženska soba je u jednom od svojih prvih istraživanja iz 2005. utvrdila da je 17,5 posto žena preživjelo pokušaj silovanja ili silovanje. I sad kad to sve pogledamo, ostaje ovaj zadnji podatak. Godine 2024. veliko istraživanje na 3217 žrtava pokazalo je da 92,4 posto žena nije prijavilo preživljeno nasilje', iznijela je šokantne podatke.
Upravo na taj posljednji zabrinjavajući podatak osvrnuo se Kristijan Kevešević, zamjenik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova.
'Plastična matematika pokazuje nam da se u Hrvatskoj potencijalno suočavamo s 4500 do 5000 silovanja i slučajeva seksualnog nasilja na godišnjoj razini. Jednim dijelom ta tamna brojka izvire iz činjenice da se seksualno nasilje događa unutar obitelji, dodatno skriveno od javnosti i sustava. S druge strane, imamo i situaciju da sustav nije izgradio adekvatno povjerenje žrtava ili je to povjerenje narušeno kroz problematično postupanje', dodao je Kristijan Kevešević, zamjenik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova.
'Jedan je od najtežih oblika nasilja i diskriminacije žena. Iznimno je važan društveni problem zbog njegove rasprostranjenosti, zbog neprijavljivanja od strane žrtava, čuli smo razloge i svi smo svjesni velikih problema. Poseban problem predstavlja i seksualno nasilje prema djeci koja zbog svoje nezrelosti i neznanja budu izložena dugotrajnom seksualnom nasilju od strane starijih. Ove činjenice ukazuju na nužnost reakcije i zajedničkog djelovanja svih sustava, u cilju prevencije, smanjenja recidivizma i pomoći žrtvama', naglasila je Sandra Batlak, voditeljica Službe za razvoj i koordinaciju politika za suzbijanje svih oblika nasilja u obitelji, nasilja nad ženama i vršnjačkog nasilja.
'Najvažnije je da je nasilje nad ženama jedan od najozbiljnijih problema suvremenog društva, prepoznato kao zdravstveni problem u Hrvatskoj. Posljednjih godina načinjen je značajan napredak usvajanjem niza dokumenata koji reguliraju ovaj problem. Aktivnosti cijelog zdravstvenog sustava neizostavan su dio nacionalnih multisektorskih planova, protokola i projekata iz područja nasilja, primjerice Nacionalnog plana zaštite od nasilja nad ženama i nasilja u obitelji te Nacionalnog plana za suzbijanje seksualnog nasilja i seksualnog uznemiravanja', zaključila je Marijana Pavlić, specijalistica u Upravi za zdravstvenu zaštitu Ministarstva zdravstva, Službi za preventivnu zdravstvenu zaštitu.
Denim Day obilježava se još od 1998. godine, kada je uz poruku 'Jeans: alibi za silovanje' ustanovljen u Italiji kao reakcija parlamentarnih zastupnica na odluku Vrhovnog suda da silovatelja oslobodi jer je žrtva nosila uske traperice pa su suci zaključili 'da je jedini način da ih skine bio taj da djevojka silovatelju pomogne, čineći tako seksualni akt sporazumnim'. U Hrvatskoj se Međunarodni dan borbe protiv okrivljavanja žrtava seksualnog nasilja obilježava jubilarnu, petu godinu zaredom pod inicijativom magazina Story i Ženske sobe. Cilj je uputiti podršku osobama koje su preživjele seksualno nasilje i ohrabriti ih da kroz poruku #glasnoNEnasilju istupe i podsjete na važnost nulte tolerancije društva prema seksualnom uznemiravanju i svim oblicima seksualnog nasilja.
