U vremenu kada sve češće razmišljamo o tome što jedemo, ali i kako to utječe na svijet oko nas, održivost više nije apstraktan pojam – ona počinje u našim kuhinjama. Svaka odluka, od odabira namirnica do načina pripreme hrane, ima potencijal napraviti razliku. U tom kontekstu, jedna naizgled jednostavna namirnica sve više dolazi u fokus – kvasac.

digo (2).jpg
Foto: promo

Mali sastojak, velika promjena

Iako ga najčešće povezujemo s mirisom svježe pečenog kruha, kvasac danas igra puno veću ulogu. On je srce fermentacije – procesa koji se sve češće prepoznaje kao jedno od ključnih rješenja za održiviju prehranu budućnosti.
Fermentacija omogućuje pametnije korištenje resursa: od nusproizvoda drugih industrija do stvaranja novih, nutritivno bogatijih proizvoda. Upravo tu kvasac dolazi do izražaja – ne samo kao sastojak, već kao aktivni sudionik u stvaranju održivijeg prehrambenog sustava.
Drugim riječima, ono što nekad smatramo otpadom danas može postati vrijedna sirovina.

Održivost koja počinje u proizvodnji

Industrija kvasca već desetljećima pokazuje kako održivost može izgledati u praksi. Kontinuirana ulaganja u tehnologiju omogućila su značajno smanjenje potrošnje vode, energije i otpada.
Primjerice, u posljednjih 20 godina potrošnja vode u proizvodnji kvasca smanjena je za više od 20%. Istovremeno, kvasac se proizvodi iz melase, nusproizvoda industrije šećera koji bi inače završio kao otpad. Time se zatvara krug i resursima daje nova vrijednost. To je održivost u svom najkonkretnijem obliku.

digo (4).jpg
Foto: promo

Hrana budućnosti već je tu

S rastućom svjetskom populacijom i sve većim pritiskom na prirodne resurse, pitanje prehrane postaje jedno od ključnih pitanja budućnosti. Kvasac, kao osnovni sastojak kruha, jedne od najvažnijih namirnica u svakodnevnoj prehrani, ima važnu ulogu u tom odgovoru. No njegova vrijednost ide i korak dalje: proteinski proizvodi dobiveni iz kvasca sve se češće prepoznaju kao održiva alternativa životinjskim proteinima. Manje opterećenje za okoliš, a više mogućnosti za kvalitetnu prehranu.

Manje soli, isti okus

Još jedan izazov moderne prehrane je prekomjeran unos soli. Upravo tu kvasac ponovno pokazuje svoju svestranost. Inaktivni kvasac omogućuju smanjenje količine soli u prehrambenim proizvodimai do 30%, bez gubitka okusa. Rezultat? Hrana koja je i dalje ukusna, ali i zdravija – s manjim rizikom od kardiovaskularnih bolesti i hipertenzije. Održivost tako postaje i pitanje brige o vlastitom zdravlju.

digo (1).jpg
Foto: promo

Novi uzlet poznatog brenda: di-go diže više od tijesta

U trenutku kada fermentacija i kvasac dobivaju sve veću važnost u prehrambenom sustavu, Lesaffre Adriatic kroz svoj prepoznatljivi brend di-go otvara novo poglavlje komunikacije.
Nakon više od 40 godina prisutnosti u domaćim kućanstvima, di-go dolazi s osvježenim vizualnim identitetom, novom televizijskom kampanjom i jasnom, pamtljivom porukom: „di-go diže“. Ali ne diže samo tijesto.

digo (5).jpg
Foto: promo

Kruh kao trenutak, ne samo proizvod

Nova kampanja fokus stavlja na ono što kruh zapravo predstavlja – zajedništvo, toplinu i male rituale koji nas povezuju. Od prvog miješenja tijesta do trenutka kada se kruh dijeli za stolom, riječ je o iskustvu koje nadilazi samu prehranu. Vizuali prate svakodnevne, autentične situacije: obiteljska okupljanja, kuhinjske razgovore i one tihe, vrijedne trenutke koji se često događaju upravo oko hrane.

Tradicija koja ide naprijed

Ono što di-go uspješno balansira jest spoj tradicije i suvremenosti. Ostajući vjeran svojoj dugogodišnjoj prisutnosti i povjerenju potrošača, brend se istovremeno obraća novim generacijama – onima koji razmišljaju o zdravlju, održivosti i kvaliteti života. Jer danas, više nego ikad, nije važno samo što jedemo – nego i kakav svijet time gradimo.

digo (3).jpg
Foto: promo

*promo