Sezona gripe u Hrvatskoj 2025./2026. počela je ranije nego u prosjeku, a podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) pokazuju da su djeca predškolske i školske dobi najčešće među oboljelima.
Do kraja studenog u Hrvatskoj je prijavljeno 3 708 slučajeva gripe, a samo u posljednjem tjednu studenog (48. tjedan) zabilježeno je 1 271 novooboljelih. Najviše slučajeva dolazi iz županija na jugu zemlje, uključujući Splitsko‑dalmatinsku, Dubrovačko‑neretvansku i Šibensko‑kninsku županiju.
HZJZ ističe da je stopa oboljelih u djece posebno visoka, što je u skladu s uobičajenim trendom gripe. „Djeca često imaju najvišu stopu obolijevanja u sezonskim epidemijama, što je razlog za posebnu pažnju roditelja“, navode stručnjaci.
Iako točan broj oboljele djece nije javno dostupan, jasno je da su predškolska i školska dob najugroženije skupine. Roditelji se savjetuju da prate simptome poput temperature, kašlja i otežanog disanja te da se odmah jave pedijatru ako primijete ozbiljnije znakove bolesti.
S obzirom na raniji početak sezone, stručnjaci posebno naglašavaju važnost preventivnih mjera:
- Cijepljenje protiv gripe za najmlađe i kronične bolesnike.
- Pridržavanje higijenskih pravila, uključujući često pranje ruku i izbjegavanje gužvi.
- Pravilna prehrana i dovoljno odmora za jačanje imuniteta.
„Djeca nose veliki teret sezonskih infekcija, a rana zaštita i pravovremena reakcija roditelja mogu spriječiti ozbiljnije komplikacije“, kažu iz HZJZ-a.
Dr. sc. Lorna Stemberger Marić, spec. pedijatrijske infektologije, iz Klinike za infektivne bolesti 'Dr. Fran Mihaljević' objašnjava nam koje dobne skupine su najosjetljivije. Uzlaznu krivulju epidemije zapravo se primijeti kad počnu mahom obolijevati školska djeca, jer često po razredima velik dio kolektiva nema na nastavi.
"Najosjetljivije dobne skupine su upravo one za koje se i posebno preporučuje cijepljenje, a to su djeca mlađa od dvije godine, osobe starije od 65 i kronični bolesnici (astma, ostale kronične plućne bolesti, dijabetes, kardiovaskularne bolesti, neurološke bolesti, bolesti bubrega, jetre itd), kao i bolesnici s oslabljenim imunološkim sustavom (maligne bolesti, HIV, kemoterapija, zračenje). Rizične skupine za razvoj komplikacija su i trudnice i rodilje do dva tjedna nakon poroda, štićenici domova za starije osobe i ustanova za dugotrajnu njegu te pretili", kaže te objašnjava s kakvim simptoma pacijenti najviše dolaze u bolnicu.
S kojim simptomima roditelji dolaze s djecom na pregled?
"Najčešći simptom gripe kod djece je povišena temperatura, koja može biti i vrlo visoka, a prosječno traje tri do pet dana, iako zna trajati i dulje (i do 10 dana!). I to je najčešći razlog zbog čega roditelji dolaze s djecom na pregled. Često se javljaju i glavobolja, bol u mišićima i zglobovima, slabiji apetit, suhi kašalj koji se najčešće javlja drugog ili trećeg dana bolesti, promuklost, grlobolja, sekrecija iz nosa ili začepljen nos. Vrlo često i nakon što febrilitet prođe zaostaje nadražajni kašalj pa i to roditelje nagna da dođu na pregled jer se boje upala pluća i slično", kaže predijatrijska infektologinja.
Što se tiče novorođenčadi i vrlo male dojenčadi, gripa (kao i gotovo svaka bolest u ovim dobnim skupinama) može imati nespecifičnu kliničku sliku, tj. ne moraju imati vrućicu, mogu biti pospanija, slabije uzimati obroke, imati poteškoće disanja i drugo.
'Ja svoju djecu cijepim svake sezone'
Cijepljenje protiv gripe spominje se kao način zaštite od bolesti i njezinih komplikacija. Iako djelotvornost cjepiva varira između 40 i 70 posto, zaštita od težih oblika bolesti, hospitalizacije i smrtnog ishoda je znatno veća.
"Osim onih izuzetno rijetkih ljudi koji imaju kontraindikaciju za cijepljenje, ne vidim razloga zašto se svi stariji od šest mjeseci ne bi cijepili. Djeca mlađa od 9 godina u sezoni kada se prvi put cijepe protiv gripe trebaju dobiti 2 doze s razmakom od najmanje mjesec dana, a u svakoj sljedećoj sezoni 1 dozu kao i svi ostali. Svakako bi trebalo poticati cijepljenje onih najugroženijih, tj. ljudi koji imaju rizične faktore za razvoj teže bolesti i/ili komplikacija iz svih dobnih skupina, posebice oni koji su imunološki kompromitirani (zbog bilo kojeg razloga) ili imaju neku od kroničnih bolesti i komorbiditeta (neurološki, respiratorni, bubrežni, srčani…).", kaže.
"U Hrvatskoj je u opadanju cijepni obuhvat i što se tiče redovnog programa cijepljenja, tako da nažalost slična statistika vrijedi i za gripu (koja je opcionalno cijepljenje). Nažalost, mislim da ni svijest o potrebi cijepljenja protiv gripe (pogotovo za kronične bolesnike a pod tim mislim i na djecu!) nije dovoljno visoka ni među svim zdravstvenim djelatnicima", primijećuje liječnica te dodaje da i nju roditelji često pitaju bi li preporučila cijepljenje djece protiv gripe.
"Moj je odgovor uvijek isti - ja svoju djecu (2, 8, 10 godina) cijepim svake sezone, mislim da ne postoji bolja referenca od tog. Isto tako, nakon što vidite samo jedno dijete koje je nastradalo zbog "obične gripe", necijepljenje teško ostaje kao opcija…", poručuje.
Komplikacije gripe za djecu
Komplikacije gripe može uzrokovati sam virus influence ili sekundarna bakterijska infekcija, tj. zajedničko djelovanje tih dvaju čimbenika, kaže liječnica.
"Na bakterijske komplikacije treba uvijek posumnjati ako vrućica dugo traje ili se vrati uz izraženije simptome dišnog sustava, a što se najčešće događa u drugom tjednu bolesti.
Uz tipične simptome akutne infekcije gornjih dišnih putova (rinitis, grlobolja), gripa se može prezentirati i pod slikom laringitisa, bronhiolitisa i/ili upale pluća. Upala pluća može biti uzrokovana samim virusom gripe ili uslijed sekundarne bakterijske infekcije, koju najčešće uzrokuje bakterija pneumokok", ističe.
Gripa ne zahvaća samo dišni sustav, već se mogu pojaviti i komplikacije od strane središnjeg živčanog sustava kao što su febrilne konvulzije, encefalopatija, encefalitis, Guillain-Barréov sindrom i druge.
Od ostalih komplikacija mogu se javiti miozitis (posebno ga često vidimo uz gripu tipa B), a opisane su i teške rabdomiolize s posljedičnim akutnim bubrežnim zatajenjem, te vrlo rijetko upale srčanog mišića (miokarditis i perikarditis).
Kada djeca ostaju u bolnici?
Pitali smo doktoricu s kojim simptomima se djeca primaju na bolnički odjel.
"Hospitalizirani su uglavnom bolesnici koji imaju težu kliničku sliku ili imaju neki komorbiditet zbog kojeg su ugroženi. Najčešće ostaju u bolnici zbog upala pluća s pratećom respiratornom insuficijencijom ili nekom od neuroloških komplikacija. Iako, nasreću, kod većine djece gripa prođe bez većih komplikacija, nažalost vidimo i izrazito teške kliničke slike koje nažalost mogu završiti i smrtnim ishodom", kaže.
