Najmlađa doktorica u povijesti osječkog sveučilišta Iva Buljubašić bila je naša predstavnica na “Davos of the Youth”, Ekonomskom forumu mladih lidera u Poljskoj na kojem se okupila intelektualna, društvena, politička i gospodarska svjetska elita do 35 godina starosti. Iako u vrijeme srednje škole o tome nije niti razmišljala, ekonomiju je doktorirala u dobi od tek 27 godina. Danas, dvije godine kasnije, radi kao poslijedoktorandica i asistentica na Katedri za kulturalni menadžment Odjela za kulturologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku u nastavi za marketing i menadžment, a podučava i na Fakultetu elektroničkih medija u Stuttgartu gdje ima vlastiti kolegij. U budućnosti se vidi na granici realnog i javnog sektora, a iz Hrvatske se ne planira seliti jer je čvrsto uvjerena da svatko tko ima viziju i cilj u svome životu ima i svijetlu budućnost u kojoj god se državi nalazio (pa tako i u Hrvatskoj). Book: Doktorirali ste u dobi od 27 godina. Kako ste se osjećali kad ste postali najmlađa doktorica u povijesti osječkog sveučilišta? Kao profesionalni sportaš koji osvaja zlatnu medalju na olimpijadi. To je osjećaj neizmjerne sreće i unutarnje motivacije da budete još bolji u onome što radite. Book: Zaposleni ste kao asistentica u nastavi za marketing i menadžment na Odjelu za kulturologiju, a na Hochschule der Medien u Stuttgartu imali ste vlastiti kolegij. Možete li usporediti školovanje u Njemačkoj sa školovanjem u Hrvatskoj? Za vrijeme ljetnog semestra prošle akademske godine (2016./2017.) imala sam vlastiti kolegij na Fakultetu elektroničkih medija (Hochschule der Medien Stuttgart) te se moja suradnja s njima nastavlja. Što se tiče školovanja, posebice fakulteta, razlika je u organizaciji predmeta. Što se tiče studenata, definitivno njegujem isti profesionalan pristup prema svim studentima. U Njemačkoj sam radila sa studentima iz cijeloga svijeta (od Kine do Njemačke) i iskreno vam mogu reći da mi je teško izdvojiti njihove mane jer su svi bili kreativni, odgovorni i puni poštovanja. Isto to mogu reći i za hrvatske studente s kojima surađujem. Što se tiče razlika, jedine razlike koje se mogu uočiti kada radite sa studentima iz cijeloga svijeta su kulturološke, ali to samo daje dozu zanimljivosti. Book: Studente na Fakultetu elektroničkih medija u Stuttgartu podučavali ste tzv. gerila marketingu. Komu je gerila marketing namijenjen i koje su mu glavne smjernice? Kako se uopće koristi u kulturi? Na njemačkom jeziku sam napisala syllabus za vlastiti kolegij pod punim nazivom “Guerilla Marketing - basierte Kommunikation” (eng. “Guerilla Marketing Communication”), predstavila sam ga dekanu i vijeću fakulteta te na kraju krenula sa svojim predavanjima, koja su također bila na njemačkom. Što se tiče gerila marketinga, nema tu puno filozofije: ostvarivanje maksimalnih rezultata uz minimalna financijska ulaganja! Jedino što gerila marketing zahtijeva u velikim količinama je kreativnost kako bi se u komunikaciji s potrošačima pobudile emocije (od dobrih do loših) i ustavio utisak “wow” i “aha” efekta. Jedna od najzanimljivih definicija gerila marketinga je da je on poput ljubavi: zateći će vas u trenutku kada se najmanje nadate te nećete moći prestati razmišljati o tome što ste vidjeli ili doživjeli. Glavne smjernice su: pomno planiranje uz veliku dozu inteligencije, energije, lukavstva, kreativnosti i malo provokacije. Namijenjen je svima, od OPG-ova do korporacija, ali i kulturnim institucijama. U kulturnim institucijama se također koristi u marketinškoj komunikaciji kako bi ona bila zanimljivija i posebnija te na kraju i prepoznata od strane publike. Book: Prepoznati ste u struci zbog svog liderskog mentaliteta. Smatrate li da je ta karakteristika prije svega urođena ili se to ipak može naučiti? Rekla bih da je 50-50. Može biti urođena, ali ako osoba kroz život ne razvija tu karakteristiku, izgubit će je. Također, prirodno je da će se početi osjećati kao lider netko tko nije rođen s time, ali cijelo vrijeme se razvija. Book: Kakav po vašem mišljenju mora biti mladi lider današnjice? Današnji mladi lider u mojim očima mora biti građanin svijeta kako bi što više naučio o drugim kulturama i poznavao što više stranih jezika. Mora biti odgovoran (svjestan da svaka akcija ima svoje posljedice), proaktivan (cijeli život mora raditi na sebi kako bi kognitivno, emotivno i poslovno napredovao), samosvjestan (svjestan svojih mogućnosti i želja), uvjerljiv (usavršavati svoje komunikacijske sposobnosti kako bi što bolje prezentirao svoje poslovne i osobne ideje), entuzijastičan (pokazati da ono što radi stvarno voli), empatičan (pokazati da suosjeća s ljudima oko sebe) i iskren (nijedan dugoročni cilj se ne može ostvariti bez iskrenosti). Book: Što je po vama presudno za uspjeh u poslu? Po meni je to jednostavna formula: red, rad i disciplina uz razvijenu socijalnu i emocionalnu inteligenciju. Paket mora biti kompletan jer ako radite i disciplinirani ste, a nemate razvijenu socijalnu i emocionalnu inteligenciju, mislim da to ne vodi nikamo. Tako i vice versa, ako imate razvijenu socijalnu i emocionalnu inteligenciju, a ne radite i niste disciplinirani, također neće biti rezultata (barem ne u dugoročnom smislu). Book: Što mislite, što bi se moglo promijeniti nabolje u našoj okolini? I kako potaknuti promjene? Ono što bi se moglo promijeniti nabolje je veća svjesnost o važnosti financijskog ulaganja u sport, kulturu i edukaciju. A promjene se mogu potaknuti proaktivnošću i izvrsnom razmjenom informacija. Book: Puno se govori o razlikama u plaći između žena i muškaraca koji obavljaju isti posao. Što vi kao ekonomistica mislite o tome? I kako se u svom svijetu tome suprotstavljate? Moje je mišljenje da mi je žao što i dalje u 21. stoljeću pričamo o tim razlikama. Smatram da za bilo koji uspjeh (bilo u poslovnom ili nekom drugom smislu) nije bitno pridavati važnost bilo kojem spolu. I drago mi je da se dosad nisam našla u situaciji da se tome moram suprotstaviti, no ako ikada dođe do te situacije, vjerujem da ću biti spremna. Book: Kakvu ulogu igra moda u poslovnom svijetu? Koliko pažnje posvećujete izgledu, smatrate li da odijelo čini čovjeka i kako biste opisali svoj poslovni look? Birate li pažljivo styling za svaku prigodu? Za mene moda igra veliku ulogu u poslovnom svijetu i smatram da odijelo čini čovjeka. Koliko god pažnje posvjećujem svom poslovnom razvitku uz puno učenja i istraživanja, toliko pažnje posvećujem i svome izgledu - od kozmetike do garderobe. Uvijek nađem vremena za posjet kozmetičkom salonu jer njegovan izgled u poslovnom svijetu smatram važnim. I styling biram prema raspoloženju. Ako imam poslovni sastanak, možda će mi se taj dan nositi stroga bijela košulja u stilu Ralph Laurena, a možda ću biti raspoložena za romantičnu košulju s volanima u stilu Zare. Razgovarala: Ana Herceg