Stiglo nam je jedno od najtoplijih ljeta do sad, a meteorolozi predviđaju da će temperature biti paklene cijeli srpanj, te da je sunce sve jače. Ove velike vrućine mogu uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme kod ljudi, stoga je vrlo važno pridržavati se savjeta liječnika.
Budući da su zdravlje krvnih žila i srca u najtoplijem razdoblju ugroženi, prevencija je od iznimne važnosti kako bi se spriječili problemi.
'Visoke temperature itekako mogu utjecati na zdravlje našeg srca i krvnih žila. Prije svega zbog povišenog atmosferskog tlaka s jedne strane, ali i povećane gustoće krvi, odnosno hiperkoagulabilnosti. Posebno su osjetljivi srčani bolesnici, oni koji su preboljeli infarkt ili moždani udar, bolesnici s povišenim krvnim tlakom, pretile osobe, oni koji su ranije bolovali od koronarne bolesti i dijabetes', ispričao je za ekliniku dr Andrej Kovačević, specijalist interne medicine.
Stoga je, prema njegovim riječima, jako važno paziti na unos tekućine u tom razdoblju kako ne bi došlo do dehidracije i gubitka minerala, ali i toplinskog udara.
'Ovdje je važno ne izlagati se izravno suncu od 11 do 17 sati, kada je najveća vrućina i kada je atmosferski tlak najviši. Preporuka je svima, a posebno kardiovaskularnim bolesnicima. Terapiju koju uzimamo moramo prilagoditi novim uvjetima, jer često u toplijim razdobljima krvni tlak može biti niži od uobičajenog. Dakle, sve mora biti u dogovoru s odabranim kardiologom', podsjeća liječnik.
Upozorio je i na što trebamo paziti ako se rashlađujemo uz klima uređaj.
'Izuzetno je važna postupna prilagodba naše tjelesne temperature na vanjsku temperaturu. Ako je vani izrazito vruće, a klimatizaciju reguliramo na vrlo niske temperature (ispod 20 Celzijevih stupnjeva), može doći do iznenadnog spazma, odnosno spazma arterija. To uzrokuje dvije stvari: ili aritmije ili izravan srčani udar. Zato je važno regulirati klimu na 22 ili 24 stupnja Celzija i postupno se prilagođavati takvim temperaturama', objasnio je.
'Također, tijekom ljeta vrlo je važno prilagoditi prehranu koja treba biti bogata voćem, povrćem, vlaknima, ribom, puretinom, orašastim plodovima, ali i ograničiti unos soli. Što se tiče tjelesne aktivnosti, kardiovaskularni bolesnici mogu prakticirati umjerenu tjelesnu aktivnost, ali primjerenu njihovoj dobi, osnovnoj bolesti koju boluju, terapiji koju uzimaju i uvjetima vanjske sredine', dodaje.
Trenutna reakcija je ključna
Interventni kardiolog dr. Dalibor Dragišić istaknuo je kako nagla promjena vremena općenito utječe na krvne žile te da zbog takvih vremenskih uvjeta često dolazi do hipertenzivnih reakcija i tromboza.
'U slučaju infarkta, što kraća reakcija, to bolje. Prije svega, važno je da bolesnik prepozna simptome i što prije pozove hitnu pomoć. Hitne službe brzo reagiraju na pozive zbog bolova u prsima, jer je to za njih crveni poziv. Od tog trenutka dijagnoze srčanog udara važno je definirati vrijeme potrebno da se pacijent liječi na konzervativan način ili hoće li ići na angiosalu po stent', objašnjava dr. Dragišić.
'U tom akutnom infarktu vrijeme je jako bitno, kako bi se spasio taj srčani mišić. Što duže vrijeme prolazi, veća je šteta za srčani mišić. To su stvari u kojima se greške ne toleriraju i gdje su brze odluke vrlo važne', dodao je.
Naglašava da je hipertenzija bolest za koju, kad zaboli, može biti kasno!
'Ljudi se naviknu živjeti s tlakom 150, 160 s 90, 100! Ali to je bolest koja ne boli dugi niz godina, a kada zaboli već je kasno! Najčešća komplikacija ovog povišenog tlaka zapravo je srčani ili moždani udar. Najčešći naši pacijenti su oni koji su nekada imali povišeni krvni tlak, možda su ga jednom i prijavili, pa su se liječili. Onda su taj pritisak doveli na neke normalne vrijednosti i smatrali da su izliječeni. I onda, nakon desetak godina, dođu nam kao oni hitni slučajevi u angiosali. Vrlo je važno voditi računa o tlaku i razini masnoća u krvi, kao io prisutnosti dijabetesa. Sve su to faktori rizika za srčani i moždani udar', kaže dr. Dragišić.