Mnogima je jutarnja šalica kave nezaobilazan dio dana, no novo istraživanje pokazuje da njezin učinak ne prestaje kada nestane osjećaj razbuđenosti. Kofein bi mogao utjecati na rad mozga i tijekom noći, mijenjajući kvalitetu sna čak i satima nakon prve ispijene šalice.
U časopisu Nutrients objavljen je pregled 32 znanstvene studije provedene tijekom više od četiri desetljeća, u kojima su istraživači analizirali kako kofein djeluje na mozak tijekom spavanja. Rezultati pokazuju da, iako mnogi nakon kave bez problema zaspu, kofein i dalje ostaje aktivan u organizmu te može narušiti procese koji su ključni za kvalitetan odmor.
Mijenja moždane valove tijekom sna
Znanstvenici su analizirali podatke dobivene EEG-om, uređajem koji bilježi električnu aktivnost mozga tijekom spavanja. Posebna pažnja bila je usmjerena na spore moždane valove, koji su karakteristični za duboki san i važni za oporavak organizma te obradu informacija i pamćenja.
Analiza je pokazala da kofein smanjuje pojavu tih sporih valova te povećava bržu moždanu aktivnost, koja je tipičnija za stanje budnosti. Zbog toga san može biti manje kvalitetan, čak i ako osoba nije imala poteškoća sa samim uspavljivanjem.
Oporavak nakon neprospavane noći može biti sporiji
Pregled istraživanja upućuje i na to da kofein može otežati oporavak organizma nakon manjka sna. Uobičajeno, nakon neprospavane noći mozak tijekom sljedećeg sna pojačava aktivnost dubokog sna kako bi nadoknadio izgubljeni odmor.
No, kofein može oslabiti taj prirodni mehanizam, zbog čega se osjećaj umora i iscrpljenosti može zadržati i nakon što osoba napokon odspava dovoljno sati.
Nije važna samo količina, nego i vrijeme ispijanja
Očekivano, veće količine kofeina imaju izraženiji učinak na san, posebno ako se konzumiraju u poslijepodnevnim ili večernjim satima. Ipak, pojedine studije uključene u analizu pokazale su da čak i jutarnja šalica kave može ostaviti dovoljno kofeina u organizmu da utječe na moždanu aktivnost tijekom noći.
Istraživači ističu kako učinak kofeina nije jednak kod svih ljudi. Na njega utječu dob, brzina metabolizma i genetske predispozicije, zbog čega su neki znatno osjetljiviji na njegove učinke od drugih.