Kolesterol proizvodi i regulira jetra. Za mnoge ljude problemi nastaju kada jedu previše hrane koja sadrži kolesterol i hrane s visokim udjelom zasićenih masnoća (poput crvenog mesa i punomasnih mliječnih proizvoda) koja s vremenom povećava ukupnu količinu kolesterola u njihovom tijelu.
Zatim počinje cirkulirati u krvotoku, nakupljajući se na stijenkama arterija i stvarajući plak. Ovo nakupljanje, nazvano ateroskleroza, može uzrokovati suženje krvnih žila, povećavajući rizik od srčanih bolesti i moždanog udara.
Dodatni problemi nastaju kada se plak nakupi u arterijama i kada se odlomi komadić koji putuje kroz krvotok i zastane u krvnoj žili, sprječavajući protok krvi.
'Ta začepljenja mogu biti iznenadna - začepljenja u krvnim žilama srca obično uzrokuju srčani udar', kaže dr. Ehimen Aneni, kardiolog s Yalea.
Kako bi dijagnosticirao ili spriječio te probleme, liječnik će vam redovito provjeravati kolesterol kako bi vidio je li previsok. Ako je tako, promjene načina života i lijekovi mogu sniziti razine kolesterola, smanjujući rizik od ozbiljnih zdravstvenih problema.
Važne činjenice o kolesterolu
Možda ćete također trebati provjeriti svoj ne-HDL kolesterol
Važno je znati da postoje različite vrste kolesterola i koje su vaše vrijednosti za svaku od njih. Kako bi to utvrdio, liječnik će vas najvjerojatnije uputiti na krvni test koji se zove lipidni panel.
Ovaj test mjeri:
• Kolesterol lipoproteina niske gustoće (LDL) (također poznat kao 'loš' kolesterol) - Stvara plak na stijenkama arterija.
• Kolesterol lipoproteina visoke gustoće (HDL) (također poznat kao 'dobar' kolesterol) - Pomaže tijelu očistiti plak iz arterija.
• Trigliceridi - Ove masti nisu kolesterol, ali se mjere u lipidnom panelu. Oni su neophodni za pravilno funkcioniranje tijela, ali visoke razine povećavaju rizik od srčanog udara, moždanog udara i pankreatitisa
• Ukupni kolesterol - Ova se vrijednost temelji na vašim LDL, HDL i 20 posto vaših razina triglicerida
• Postoji i nešto što se zove ne-HDL kolesterol, vrijednost dobivena oduzimanjem HDL-a od ukupnog kolesterola. Ne-HDL kolesterol uključuje LDL kolesterol, kao i manje poznate kolesterole koji mogu uzrokovati aterosklerozu. Neki istraživači vjeruju da bi to mogao biti bolji pokazatelj vašeg rizika od srčanih bolesti jer pokriva sav kolesterol u krvi koji uzrokuje plak
Lipoproteine određuju genetski čimbenici, a ne prehrana.
'Lipoproteine treba provjeriti samo jednom jer se razine tijekom života ne mijenjaju puno', kaže dr. Antonio Giaimo s Yalea.
Test za ne-HDL kolesterol obično nije dio standardnog testiranja kolesterola. Ali ako imate visok krvni tlak, dijabetes ili druge čimbenike rizika za srčane bolesti, šanse za srčani udar veće su od normalnih. U tim slučajevima liječnik vas može uputiti da provjerite i svoj ne-HDL kolesterol.
Nakon 40. kolesterol treba češće kontrolirati
U odrasloj dobi, počevši od 20-ih, trebali biste kontrolirati kolesterol svakih 4-6 godina do 40-ih. Mlađe osobe s visokim kolesterolom trebaju se kontrolirati svake 1-2 godine.
U dobi od 40 godina važno je svake godine početi provjeravati kolesterol. Pacijenti sa srčanim bolestima ili oni koji uzimaju lijekove za snižavanje kolesterola možda će trebati češće kontrole.
Idealne razine kolesterola nisu iste za sve
Liječnici navode različite vrijednosti kolesterola za različite ljude.
Za djecu i tinejdžere (19 godina i mlađe):
• Ukupna razina kolesterola ispod 170 mg/dL
• Razine ne-HDL kolesterola ispod 120 mg/dL
• Razine LDL kolesterola ispod 100 mg/dL
• Razine HDL kolesterola od 45 mg/dL ili više
Za muškarce od 20 i više godina:
• Ukupna razina kolesterola između 125-200 mg/dL
• Razine ne-HDL kolesterola ispod 130 mg/dL
• Razine LDL kolesterola ispod 100 mg/dL
• Razine HDL kolesterola od 40 mg/dL ili više
Za žene od 20 godina i starije:
• Ukupna razina kolesterola između 125-200 mg/dL
• Razine ne-HDL kolesterola ispod 130 mg/dL
• Razine LDL kolesterola ispod 100 mg/dL
• Razine HDL kolesterola od 50 mg/dL ili više
Pacijenti s poviješću kardiovaskularnih bolesti, poput srčanog ili moždanog udara, te oni s visokim krvnim tlakom trebali bi težiti nižem broju.
'Ako ste imali srčani ili moždani udar, vaš LDL trebao bi biti manji od 70 mg/dL, a vaš ne-HDL trebao bi biti manji od 100 mg/dL. Također postoji sve više dokaza da pacijenti koji su imali srčani ili moždani udar i imaju druge čimbenike rizika, poput visokog krvnog tlaka, trebaju imati LDL manji od 55 mg/dL', kaže dr. Giaimo.
Vrlo visoke razine HDL-a također nisu dobre; povezani su s povećanim rizikom od srčanog udara, prema nedavnim istraživanjima.
Kad su razine ukupnog kolesterola između 200-239 mg/dL i LDL između 100-159 mg/dL, pacijenti su izloženi riziku od ateroskleroze. Ukupna razina kolesterola od 240 mg/dL ili više i razina LDL-a od 160 mg/dL ili više stavlja pacijente u vrlo visok rizik od razvoja ateroskleroze.
Visoki kolesterol može biti nasljedan
Čak 1 od 200 ljudi ima nasljedno stanje koje se naziva obiteljska hiperkolesterolemija, a koje uzrokuje abnormalnost u načinu na koji tijelo obrađuje kolesterol.
'To može varirati od unosa previše kolesterola iz hrane do stvaranja previše kolesterola u jetri - ili nemogućnosti čišćenja kolesterola iz krvotoka', kaže dr. Giaimo.
Ostale genetske abnormalnosti koje je teško identificirati mogu uzrokovati visok kolesterol, čak i ako ljudi prilagode način života kako bi smanjili svoj broj.
Osobe s obiteljskom hiperkolesterolemijom trebale bi slijediti promjene u načinu života, ali također će im trebati lijekovi za snižavanje kolesterola. Mnogi pacijenti s obiteljskim oblicima visokog kolesterola moraju uzimati više od jedne vrste lijekova za snižavanje razine kolesterola.
Visoki kolesterol se može spriječiti
Zdrave životne navike mogu pomoći ljudima da održe razinu kolesterola u zdravom rasponu.
Aktivniji stil života može pomoći ljudima u održavanju zdrave tjelesne težine i smanjiti rizik od visokog kolesterola. Konzumacija većinom hrane biljnog podrijetla također pomaže, jer hrana životinjskog podrijetla često sadrži kolesterol i zasićene masti. I kad god je to moguće, ljudi bi trebali pokušati sami pripremiti hranu.