Još
Emisije
Ostalo

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Celebrity

'Želim napokon završiti operu o Lennonu'

Autor Antonija Nazor
Autor Antonija Nazor

Bivši predsjednik RH, ugledni pravni stručnjak i skladatelj, prof. dr. sc. Ivo Josipović, govori o svom novom albumu suvremene klasične glazbe ‘Ivo i prijatelji’, otkriva gdje pronalazi inspiraciju za skladbe, kao i svoje skladateljske planove

Izvor: Profimedia

Bivši predsjednik Republike Hrvatske, pravni stručnjak i skladatelj klasične glazbe Ivo Josipović govori o svojem novom glazbenom albumu ‘Ivo i prijatelji’ na kojem je presjek njegovih kompozicija od studentskih dana do onih najnovijih. U pratnji vrhunskih glazbenika i prijatelja, Josipović je donio glazbenu senzaciju na koju je jako ponosan. U razgovoru za Story prisjetio se i prijateljstva s pokojnim Zdenkom Runjićem te otkrio zašto još nije završio operu ‘Lennon’ koju je najavio prije desetak godina.

Story: Izdali ste novi album ‘Ivo i prijatelji’. Struka kaže da je riječ o vrhunskom djelu klasične glazbe. Kako biste ga vi predstavili?

Diskografska kuća Croatia Records izdala je CD i Blu-ray Disc koji je svojevrsni presjek moga dosadašnjeg stvaralaštva. Hvala joj na vrhunski odrađenom poslu. Nije lako koncert uživo snimiti tako da snimka - i audio i vizualno - djeluje uvjerljivo i neposredno, kao da su slušatelji i gledatelji upravo na koncertu. Riječ je o svojevrsnom presjeku jer vremenski raspon skladbi koje sam napisao za komorni gudački orkestar obuhvaća kompozicije od početka studija na Muzičkoj akademiji u Zagrebu do one najnovije, ‘Zelena naranča’. Taj raspon možemo promatrati i kao stilski razvoj. Počeo sam sa skladbama bliskim tadašnjoj avangardi, odnosno takozvanoj poljskoj školi, a poslije sam razvio vrlo specifičan stil koji sintetizira taj prvi stil te etno i popularnu glazbu. Neke su skladbe, poput ‘Derneka’ i ‘Sambe da camera’, različiti domaći i strani ansambli izvodili bezbroj puta, a one novije tek su započele svoj put prema publici i izvođačima. Posebno mi je drago što je publika dobro prihvatila ‘Zelenu naranču’ i ‘Kurosavin nemir svijeta’. Moram zahvaliti Zagrebačkim solistima, našem svjetski poznatom ansamblu, što su odlučili cijeli koncert Scene Amadeo posvetiti mojim skladbama. Naravno, tu su i drugi prijatelji, maestro akademik Zoran Juranić, pjevačica Lucija Ercegovac, pijanisti Filip Fak i Danijel Detoni te udaraljkaši Hrvoje Sekovanić i Marko Mihajlović, koji su zaista predano i vrlo profesionalno pristupili koncertu. Zato uspjeh nije izostao. Osim toga, Scena Amadeo, na čelu s entuzijastom Nenadom Jandrićem, prijateljski je poduprla ovaj projekt.

Story: Na albumu su vaša stara i nagrađivana kompozicija ‘Samba da camera’, ali i nova ‘Zelena naranča’. Zašto ste se odlučili za takav spoj starog i novog?

Cijeli je projekt zapravo nastao spontano. Zoran Jandrić mi je u proljeće predložio da napišem novu skladbu za koncert Zagrebačkih solista za ljetni ciklus Scene Amadeo na Gornjem gradu. Kada smo se susreli sa Zagrebačkim solistima, oni su konstatirali da inače na repertoaru imaju nekoliko mojih skladbi i gotovo uvijek izvode ‘Sambu da camera’, koja im je svojevrsni hit, te da bi mogli pola koncerta ispuniti mojim kompozicijama. Međutim, kad smo sumirali moj opus za gudače, pokazalo se da je to dovoljno za cjelovečernji koncert. Zato smo promijenili koncept i koncert preselili u Mimaru. Mnogo dobre volje pokazala je Turistička zajednica Grada Zagreba i njezina direktorica Martina Bienenfeld. S obzirom na to da su autorski koncerti suvremenih skladatelja takozvane ozbiljne glazbe rijetkost, upitao sam Želimira Babogredca, direktora Croatia Recordsa, jesu li zainteresirani za projekt. Odmah je prihvatio i razvio projekt te s vrlo profesionalnim suradnicima, među kojima bih izdvojio Nikolinu Mazalin, izdao ovo, za suvremenu ozbiljnu glazbu kod nas raritetno izdanje.

Ivo Josipović Izvor: Profimedia

Story: Zagrebački solisti i još neki sjajni pijanisti te pjevači vaši su prijatelji. Osim umjetničkog senzibiliteta, što vas još veže?

Prijatelji iz Zagrebačkih solista već su puno puta svirali moje skladbe, posebno ‘Sambu’, i to uvijek iznimno kvalitetno. Maestro akademik Juranić, moj profesor s Muzičke akademije, izvrstan je dirigent i dobro poznaje moj opus jer je izvodio i svirao nekoliko mojih skladbi. Kao i pijanisti Filip Fak te Danijel Detoni. Udaraljkaši su s njima već snimili ‘Dernek’ sa Zagrebačkom filharmonijom. Jedina osoba koja je nova u tom društvu jest mlada pjevačica Lucija Ercegovac. Nju sam angažirao na preporuku njezine mentorice, naše velike dive i pedagoginje Dunje Vejzović. Savršeno je izvela vrlo zahtjevnu pjevačku dionicu. Budite sigurni, za nju će se još puno čuti, riječ je o talentu kakav se ne susreće svaki dan! Jasno, uz neke od navedenih glazbenika, osim prethodnih zajedničkih glazbenih projekata, veže me i druženje. Danijela Detonija znam otkad je bio mlad momak. Njegovu majku Kseniju i genijalnog oca, skladatelja, slikara i pisca Dubravka Detonija, poznajem još od svojih studentskih dana. Danijel je zaista poseban talent i pravi mladi intelektualac. A između maestra Juranića i mene ne postoji velik generacijski jaz pa smo, nakon što mi je predavao dirigiranje i zborovođa na Akademiji, postali prijatelji. Družili smo se u Hrvatskom društvu skladatelja, a i odigrali pristojan broj partija preferansa.

Story: Kritičarka Erika Krpan zaključila je da je za vas glazba igra mašte i empatija? Slažete li se s tim? Što vas inspirira?

Erika Krpan je zaista lucidna glazbena kritičarka i muzikolog. Potpuno je u pravu. Njezin sjajan tekst u knjižici koja prati CD i Blu-ray ispravno detektira ključne odrednice mog skladanja. Moj pristup skladanju teži tome da i izvođači i publika uživaju u glazbi. I ja želim uživati u onome što pišem. Najviše volim kad na koncertu vidim kako se glazbenici njišu u ritmu glazbe, a publika nogom lupka ritam. Iako, skladanje je naporan proces. Inspiracija je različita. Nekada je to neki lijepi tekst, nekada folklorna tema, nekada događaj ili osoba. Tako je ‘Kurosavin nemir svijeta’ skladba posvećena don Branku Sbutegi, čovjeku, svećeniku, mirotvorcu i pjesniku kojeg sam poznavao i cijenio. Njegovi Kotorani su je naručili za veliki festival koji se održava svakog ljeta. Osim toga, silno me inspirira kad imam dogovoren koncert i manjak vremena, ponajprije jer sam stalno odlagao početak rada na skladbi zbog drugih obaveza. Kad se pojavi strah da neću na vrijeme dovršiti skladbu, note same skaču na notni papir…

Story: Najavili ste pisanje opere ‘Lennon’ potaknute ubojstvom britanske rock legende. Gdje je zapelo?

Nažalost, riječ je o projektu koji nisam ni započeo. Naime, fasciniran Lennonom i načinom na koji je ubijen, možda ne samo kao glazbenik nego i kao pravnik krivičar, još prije više od deset godina želio sam skladati operu na temu njegova ubojstva. Ali onda sam izabran za predsjednika države i u mandatu nisam imao vremena ni misliti o skladanju. Nakon mandata javila mi se prof. Marina Biti iz Rijeke i pitala me imam li još istu ambiciju jer ima libreto za mene. I zaista, tekst koji mi je donijela sjajan je i inspirativan. Međutim, pisanje opere je posao koji traje najmanje dvije godine i moram mu se potpuno posvetiti. Pisati operu a da ne znate hoće li biti izvedena, uz sve druge obaveze, studente, brojne pozive iz inozemstva, pravničke tekstove koje pišem, nije moguće. Sve ću to prebaciti na sporedni kolosijek dok ne bude jasno da će se izvesti. Predstavnici Muzičkog biennala upravo pregovara s HNK o tome da se opera ‘Lennon’ izvede 2023. na otvorenju festivala. Čim intendantica Dubravka Vrgoč kaže “da” Biennalu, krećem u akciju!

Ivo Josipović Izvor: Profimedia

Story: Tko je za vas bio John Lennon?

Jedan od najvećih glazbenika u svijetu popularne glazbe, glazbenik s karakterom. Svojevrsna ikona, umjetnička i društvena, mojoj i drugim generacijama.

Story: Cijenite li glazbu nekoga od stranih ili domaćih pop, rock glazbenika?

Mnogo ih je. Slušam jako puno glazbe. Naravno, naiđem i na onu koju odmah zaboravim. Ali mnogo je prelijepe glazbe različitih žanrova. Zapravo, ne znam kako bih izdvojio nekoga od brojnih uspješnih, pa i genijalnih glazbenika. Tu su i naši, iz vremena dok sam bio glavni tajnik Hrvatskog društva skladatelja, gotovo sve ih i osobno poznajem. Nabrajati sve one hitove koji su me očarali jednostavno nema smisla. A i bio bih nepravedan ako zaboravim nekoga od kolegica i kolega. Ipak bih spomenuo kako sam odlično poznavao Zdenka Runjića, autora svih onih hitova koje danas mnogi nazivaju ‘Oliverovim pjesmama’. Oliver je bio veliki pjevač, ali to su prije svega Zdenkove pjesme. Bio je izvrstan glazbenik talentiran toliko da njegovoj karijeri nije smetalo to što je po struci bio inženjer. Unatoč generacijskoj razlici, puno smo se družili, još od mojih gimnazijskih dana, provodeći ljeta u Baškoj Vodi kao susjedi. Nema broja partijama šaha i trešete koje smo odigrali na plažama toga lijepog mjesta. Poslije, kad sam ušao u svijet glazbe, zvao me da budem u žiriju na Melodijama Jadrana, festivalu koji je tako uspješno vodio. A kad bi mu na ljetovanju pala kakva zgodna melodija na pamet, zvao bi me za svoj sintesajzer da je prokomentiramo. To su bili trenuci u kojima mu se u očima vidjela dječja zaigranost...

Story: Kakve su vam još glazbene želje?

Naravno, želim konačno napisati operu ‘Lennon’, a i mnogo drugih skladbi. Recimo, klavirski koncert.

Najčitanije

Najnovije

loader