Više nego ikada prije u posljednjih smo se godinu dana u javnosti, ali i privatno naslušali pojmova mentalno zdravlje, tjeskoba, anksioznost..., što i ne čudi s obzirom na pandemiju koronavirusa. Dodamo li tome stravične potrese koji su nas pogodili - u ožujku prošle godine u Zagrebu, a potkraj 2020. u Petrinji, Glini i okolici - ne čude upozorenja kako je važno sačuvati pribranost, optimizam i zdrav duh. Znanstvenici tvrde da bez pozitivnog mentalnog koncepta nema ni fizičkog zdravlja. Zapravo, po definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, mentalno zdravlje podrazumijeva “kompletno fizičko, mentalno i socijalno blagostanje, a ne samo odsustvo bolesti i nemoć”. Ono je temelj za blagostanje i efikasno funkcioniranje individue, ali i zajednice. No da bi čovjek kao jako kompleksno biće, fizički, duhovno, emocionalno i seksualno postigao ravnotežu u svim tim aspektima, mnogo se toga mora poklopiti - od osobnosti do životnog razvoja i okolnosti.
Zanemarimo li nasljedne psihološke poteškoće koje treba adekvatno liječiti, i potpuno zdravi ljudi koji se nađu u teškim životnim okolnostima, a ne znaju se s tim nositi, mogu upasti u tzv. mentalne vrtloge. Još više zabrinjava povezanost anksioznog poremećaja i depresije te obolijevanja od određenih vrsta karcinoma. Osim toga, pokazalo se da su simptomi depresije i tjeskobe povezani s povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, što je potvrđeno i istraživanjima kojima su se pozabavili stručnjaci s londonskog University Collegea, Sveučilišta u Edinburghu i Sveučilišta u Sydneyju. Znanstvenici su ustanovili da hormonalna neravnoteža povezana s depresijom dovodi do pojačane proizvodnje kortizola i sprečava prirodne mehanizme obnove DNK, što rezultira slabljenjem obrambenih mehanizama u odnosu na razvoj raka. Osim ovih ozbiljnih i zabrinjavajućih studija, postoji cijelo more autora i prozaičnije literature koja se bavi načinima čuvanja mentalnog zdravlja. Chris O’Sullivan iz zaklade Mental Health iz Velike Britanije tvrdi:
- Riječ je o osjećaju zadovoljstva vezanim uz to tko smo i čime se bavimo. Um je povezan s tijelom. Vježbanje i sport oslobađaju neuroprijenosnike u našemu mozgu zbog kojih se osjećamo dobro. Oni poboljšavaju san te pomažu u smanjenju stresa i anksioznosti. Potiču bolje pamćenje i percepciju, a time se povećavaju i šanse za doživljavanje pozitivnih događaja u svakodnevnom životu. Dokazano je da vježbanje ima ulogu u prevenciji i liječenju blage i umjerene depresije i anksioznosti. Kada se osjećate depresivno, malo fizičke aktivnosti može vam pomoći, čak i kada nemate ni najmanje volje za to.
O’Sullivan dodaje da je za mentalno i fizičko zdravlje važna i uravnotežena prehrana, bogata voćem i povrćem, te sa što manje prehrambenih prerađevina i alkohola.
Treba se sjetiti prijašnjih situacija i problema koje smo imali pa smo ih rješavali
Prehrana utječe na stvaranje novih živčanih stanica u mozgu, posebno u dijelu koji je uključen u regulaciju raspoloženja, a i zdrav san je na jakom važnome mjestu. Ne smijemo zaboraviti ni društveni život i prijatelje jer, kako kaže engleski stručnjak, usamljenost je problem našeg doba. Svi imamo emocionalne uspone i padove i na tome možemo raditi te poboljšati cjelokupno zdravlje.
'Posljednjih godinu dana, nažalost, raste broj anksioznih osoba, za što je zaslužna korona, ali i potresi koji su pogodili našu zemlju. Ove neprilike traju dugo, nema jasnih pravila i ne znamo što nas čeka u budućnosti. Ljudi često imaju običaj u glavi vrtjeti najgore scenarije, a negativno predviđanje budućnosti uzrokuje anksioznost i depresivnost. Ne vide ništa pozitivno, nastaje beznađe i tijelo se umori od brige. U takvim stanjima fizička aktivnost svakako može pomoći, kao i vjera u sebe. Treba se sjetiti prijašnjih situacija i problema koje smo imali pa smo ih rješavali', objašnjava Maja Vučić, kognitivno-bihevioralna terapeutkinja i profesorica psihologije.
