Australija je postala prva zemlja u svijetu koja je odlučila zakonski zabraniti korištenje društvenih mreža (kao što su Instagram, Facebook, TikTok, Snapchat, YouTube i drugi) korisnicima mlađima od 16 godina.
Cilj je, prema vlastima, smanjiti izloženost djece pritiscima, neprikladnom sadržaju i rizicima koji često prate online život tinejdžera, u doba kad je, prema statistikama, veliki broj djece i tinejdžera na mrežama.
Počinje brisanje i deaktivacija profila
Zakon stupa na snagu 10. prosinca 2025., no neke platforme su krenule i ranije s obavijestima korisnicima. Tvrtka Meta, vlasnik Instagrama i Facebooka, počela je slati obavijesti korisnicima za koje “pretpostavljaju” da su mlađi od 16 s upozorenjem da imaju dva tjedna da spreme svoje podatke.
Korisnici pogođeni zabranom moći će, ako žele, sačuvati svoje poruke, fotografije, objave, kontakte. Nakon 10. prosinca, račun će biti deaktiviran - pristup sadržaju, objavama, komentiranju i komunikaciji bit će zatvoren.
Platforme su dužne pokazati da su poduzele “razumne korake” da uklone maloljetničke račune - inače im prijete kazne do 49,5 milijuna australskih dolara.
Jeste li za zabranu društvenih mreža za mlađe od 16 godina?
Kako će provoditi zabranu i što znači "provjera dobi"
Glavni izazov je: kako platforme znaju da korisnik stvarno ima 16 ili više, evo što su predvidjeli.
Metode provjere dobi
Tradicionalna verifikacija identiteta - korisnik mora uploadati valjani dokument (putovnica, osobna iskaznica) kao dokaz o dobi. Biometrijska ili AI‑procjena dobi - selfie, video selfie, analiza lica/izraza/pokreta kako bi se procijenila dob, bez nužnog ID‑a.
Algoritmi i ponašanje korisnika - platforme mogu koristiti kombinaciju signala: aktivnost, način interakcije, vrijeme korištenja, uzorke koji “odaju” tinejdžere. Ako algoritam sumnja, traži se daljnja provjera.
Što ako je korisnik pogrešno označen
Ako netko star više od 16 bude “pogrešno” označen kao mlađi - moći će dokazati svoju dob preko ID‑a ili video selfie‑a.
Kompanije priznaju da nijedna metoda nije savršena - AI‑procjene imaju marginu pogreške, osobito kod osoba blizu granice od 16 godina.
Zbog toga nije zajamčeno da će svi maloljetnički računi biti odmah uklonjeni - proces je postepen i temeljen na riziku i “razumnim koracima”.
Glavni izazovi i kritike zabrane
Iako je cilj jasan - zaštita djece i tinejdžera - provedba zakona suočava se s većim problemima:
Tehnička složenost provjere dobi: ni ID ni AI‑procjena nisu savršeni. Pogreške u identifikaciji mogu dovesti do nepravednih blokada ili obrnuto - do zaobilaženja zabrane.
Privatnost djece: traženje dokumenata ili biometrije može biti invazivno, posebno kod maloljetnih korisnika.
Povlačenje na nepoznate ili manje regulirane aplikacije - već se pojavljuju izvještaji da tinejdžeri bježe na manje poznate platforme koje nisu na listi zabrane. To može biti i opasnije jer te aplikacije često nemaju redovitu moderaciju i zaštitu.
Digitalna isključenost i socijalna izolacija: za mnogu djecu i tinejdžere društvene mreže su primarni način komunikacije; zabrana ih može udaljiti od vršnjaka ili podrške.
Neizvjesnost u implementaciji - zakon zahtijeva “razumne korake”, ali ne specificira točno metode ni minimalni standard uspješnosti — što ostavlja prostor za razlike među platformama.
