O OVIM MOĆNIM ŽENAMA SE NE PRIČA: Vrijeđali ih zbog atraktivnih fotografija i bračnog statusa, a jednu obožava i Meghan 

Kao i u mnogim područjima života žene su i dalje u drugom planu kada je riječ o politici. Iako imaju moćne i visoke funkcije, o njima se baš i ne priča za razliku od njihovih muških kolega.

Kaja Kallas (44) na poziciji estonske premijerke je od 26. siječnja 2021. Diplomirana pravnica ušla je u Reformnu stranku 2010., a četiri godine kasnije je postigla uspjeh na izborima i postala predstavnica svoje zemlje u Europskom parlamentu. Pred kraj svog mandata je proglašena jednom od najutjecajnih članova parlamenta i najmoćnijih žena u Bruxellesu te se isticala svojim razumijevanjem tehnoloških tema.

 Nakon toga se odlučila kandidirati za predsjednika Reformista i pobijedila je na unutarstranačkim izborima u travnju 2018. Postala je prva žena na čelu jedne od glavnih stranki u zemlji, a potom i prva kojoj je uspjelo u povijesti Estonije zasjesti na poziciju premijerke.

Kaja iza sebe ima brak s političarem i biznismenom Taavijem Veskimagijem koji je bio ministar financija. Razveli su se 2014. nakon 12 godina braka te imaju sina. Estonska premijerka se 2018. udala za bankara i investitora Arva Hallika.

MAIA SANDU

Maia Sandu (49) postala je predsjednica Moldavije 24. prosinca 2020. Diplomirala je ekonomiju na Harvardu i radila kao izvršni direktor u Svjetskoj banci u Washingtonu te govori ruski, engleski i španjolski jezik. Od 2012. do 2015. je bila ministrica obrazovanja.

Osnovala je u prosincu 2015. stranku Akcija i solidarnost i četiri godine kasnije je s njome pobijedila na parlamentarnim izborima i postala moldavska premijerka. Maia je kao žena ostvarila povijesne uspjehe u politici i postala prva žena na poziciji predsjednice. Ruski predsjednik Vladimir Putin joj je čestitao kada je u drugom krugu pobijedila njegovog favorita Igora Dodona koji želio osvojiti drugi mandat. 

Građani su Sandu dali povjerenje nakon što je kroz kampanju obećala borbu protiv korupcije i siromaštva te da će napraviti kompletnu reformu pravnog sustava. Njena proeuropska stranka u srpnju ove godine je uvjerljivo porazila proruske protivnike čime su im otvorene mogućnosti za opsežne reforme.

Inače, njezine glasače je naljutilo kada je bivši predsjednik Vladimir Voronin iz Komunističke partije Sovjetskog Saveza komentirao da Maia nije udana, a da se zna protokol za predsjednički mandat. 'Kandidat se u javnosti mora pojavljivati u društvu supružnika. Ljudi, koji glasuju za nju, će napraviti veliku grešku. Iskreno, to je izdaja obiteljskih vrijednosti', rekao je.

Dodao je da je ona smijurija i nacionalna sramota Moldavije. 'Nisam nikad smatrala da je sramota biti slobodna žena.

Možda je grijeh čak biti i žena?', komentirala je Sandu smireno njegove ružne riječi. 

SANNA MARIN

Sanna Marin (35) postala je 10. prosinca 2019. treća žena na funkciji premijerke Finske i najmlađa je na toj poziciji u svijetu nakon što je Sebastian Kurz dao ostavku na mjestu kancelara u Austriji. Nije imala lako odrastanje jer su joj roditelji imali financijske probleme i razveli su se dok je ona bila dijete, a i otac joj se borio s alkoholizmom.

Sanna se kao 20-godišnjakinja zainteresirala za politiku i pridružila se stranci Socijaldemokratska mladost 2006. i postala njezina dopredsjednica 2010. U lipnju 2019. je postala ministrica transporta i komunikacija i nekoliko mjeseci kasnije je postala premijerka.

Marin je u siječnju 2018. dobila kćer Emmu s Markusom Raikkonenom za kojeg se udala u kolovozu prošle godine. Često ističe da je potekla iz 'dugine obitelji' jer ju je mama odgojila sa svojom partnericom. U listopadu prošle godine je pozirala za finski časopis Trendi i nosila je sako ispod kojeg nije imala ništa. Dio javnosti ju je napao da nema ukusa i da obezvrjeđuje funkciju premijerke dok su je ostali branili i istaknuli da su te kritike seksističke.

Sanna se u studenom 2020. našla na BBC-ovoj listi '100 žena' koja izdvaja inspirativne i utjecajne žene. Potom ju je časopis Forbes svrstao na 85. mjesto ljestvice '100 najmoćnijih žena u svijetu'. Bila je i na naslovnici časopisa Time koji je izdvojio 100 utjecajnih vođa iz svih dijelova svijeta.

ZUZANA ČAPUTOVA

Zuzana Čaputova (48) postala je prva žena i najmlađa osoba na predsjedničkoj funkciji u Slovačkoj u lipnju 2019. Za sebe često ističe da je odrasla u obitelji otvorenog uma, a diplomirala je pravo na fakultetu u Bratislavi i poznata je po ekološkom aktivizmu.

Političku karijeru je počela radom u lokalnoj upravi grada Pezinoka i nakon toga se posvetila neprofitnom radu u organizaciji Open Society Foundations koja pomaže zlostavljanoj i iskorištavanoj djeci. U prosincu 2017. je ušla u stranku Progresivna Slovačka i godinu dana kasnje je postala njezina dopresjednica i potom predsjednica.

Napustila je funkciju zbog predsjedničkih izbora na kojima je pobijedila, a jedna je od omiljenih političara u Slovačkoj te ju građani ocjenjuju kao osobu kojoj se može vjerovati. Zuzana se izjasnila da podupire istospolno partnerstvo. 'Preferiram da dijete ima biološku majku i oca. No ako se nalazi na brizi sustava, mislim da bi bilo bolje da ga odgajaju dva partnera puna ljubavi pa i ako su istog spola', objasnila je.

Kada je riječ o pobačaju i reproduktivnim pravima, zauzima status quo i kaže da ne želi biti dio neke legalne norme koja će upadati u tuđi život. Radije bi prepustila ženi da sama odluči što želi učiniti ovisno o situaciji u kojoj se nalazi.

Čaputova ima bivšeg supruga Ivana Čaputova s kojim je dobila dvije kćeri, a u vezi je s Jurajom Rizmanom. Zbog svoje borbe za planet je 2016. dobila nagradu Goldman za očuvanje okoliša i često ju se zahvaljući njezinom ekološkom aktivizmu uspoređuje s Amerikankom Erin Brokovich.

Nagrađena je 2019. Europskom nagradom za političku kulturu zbog svog truda da poboljša europsku demokraciju. Časopis Forbes ju je 2020. svrstao na 83. mjesto '100 najmoćnijih žena u svijetu'.

KATRIN JAKOBSDOTTIR

Katrin Jakobsdottir (45) u studenom 2017. postala je premijerka Islanda i druga je žena u povijesti te zemlje na ovoj poziciji.Diplomirala je islandski i francuski jezik, a radila je na televiziji RUV i kao freelancer u nekoliko medija. Uređivala i časopis JPV te nakon toga predavala na fakultetu u Islandu.

Postala je zamjenica stranke Lijevo-zeleni pokret 2003. dok je 2009. preuzela funkciju ministrice obrazovanja, znanosti i kulture. 2017. je uslijedila pozicija islandske premijerke i Katrin je među rijetkim političarima u svijetu koja je ostala omiljena među građanima i tijekom svoje vlasti.

Uložila je novac poreznih obveznika u socijalno stanovanje, produženje porodiljnog dopusta i smanjila nejednakost plaće među spolovima. Morala se nekih promjena odreći zbog partnerskih stranaka iz desnog spektra s kojima je u koaliciji. U rujnu ove godine su ankete pokazale da je jako popularna političarka u svojoj zemlji i građani misle da ostavlja dojam integriteta i iskrenosti.

Doživjela je maleni neuspjeh na ovogodišnjim parlamentarnim izborima, no kroz koalicije i pregovore je ostala premijerka. Ankete nakon izbora su pokazale da ju većina Islanđana želi da toj poziciji.

Jakobsdottir se protivi članstvu u NATO-u, no zbog koalicijskih partnera ne zahtijeva da se zemlja povuče iz te organizacije. Također, ne želi da Island postane dio Europske unije.

Katrin je udana za Gunnara Sigvaldasona i imaju tri sina. Potječe iz obitelji koja je 'proizvela' mnoge utjecajne ljude u islandskoj politici, akademskoj zajednici i književnosti.

JACINDA ARDERN

Jacinda Ardern (41) postala je premijerka Novog Zelanda u listopadu 2017. i najmlađa je osoba, odnosno žena na toj funkciji.Diplomirala je političke komunikacije i odnose s javnošću, a u politiku ju je uključila njena teta Marie Ardern, dugogodišnja članica Laburističke stranke.

Jacinda je postala članica laburista sa 17 godina. Neko vrijeme je živjela u New Yorku gdje je volontirala u javnoj kuhinji i potom se preselila u London i bila savjetnica britanskog premijera Tonyja Blaira. Početkom 2008. Ardern je izabrana za predsjednicu Međunarodne unije socijalističke omladine zbog čega je proputovala veliki dio svijeta.

Na parlamentarnim izborima 2008. Ardern je bila 20. na listi Laburističke stranke. To je bio vrlo visok položaj za nekoga tko već nije bio zastupnik i praktički joj je osigurao mjesto u Parlamentu. Postala je najmlađa zastupnica, no vrhunac njezine karijere je bio kad je preuzela mjesto predsjednika Laburističke stranke 2017. i nekoliko mjeseci kasnije postala premijerka.

Posvetila se iskorijevanju siromaštva na Novom Zelandu i pritom se primarno koncentrirala na djecu. Pokrenula je pomoć za obitelji s više djece, produžila porodiljni dopust i povećala naknadu. Uvela je besplatnu hranu u škole za više od 200.000 učenika, omogućila besplatne posjete doktoru, založila se za socijalno stanovanje i odlučila da se učenicima pruže besplatne higijenske potrepštine za menstruaciju, a povećala je i minimalne plaće.

Ardern je osvojila naklonost građana, ali ju se često opisuje kao političarkom zvijezdom zbog njezine prisutnosti u medijima. Koriste se nadimci za nju poput 'Jacinda efekt' i 'Jacindamanija'. Podupire prava LGBT zajednice, a u rujnu 2019. je bila jedna od 15 žena koje su krasile naslovnicu britanskog izdanja časopisa Vogue na kojem je kao gost urednik radila Meghan Markle.

Časopis Forbes ju je iste godine svrstao na 38. mjesto liste od '100 najmoćnijih žena u svijetu'. Našla se i na listi časopisa Time i bila je razmatrana za osobu godine. Sveučilište Harvard joj je 2020. udijelilo Gleitsman International Activist Award i novčanu nagradu od 150.000 dolara je donirala za fakultetsko obrazovanje na Novom Zelandu.

U njezinu čast su kukac, lišaj i mrav dobili ime prema njoj. Zbog načina na koji je riješila teoristički napad na džamije u Christchurchuu ožujku 2019. spominjalo se da možda dobije Nobelovu nagradu mir, no to se pokazalo netočnim.

Jacinda je od 2012. u vezi s televizijskim voditeljem Clarkeom Gayfordom te su tijekom njezinog mandata, u lipnju 2018. dobili kćer Neve Te Arohu.

Više fotografija moćnih i omiljenih političarki pogledajte u galeriji.