ON OTKRIVA NOVE ZVIJEZDE NA BALKANU: Sin slavnog pjevača za Story otkrio kako ih nalazi i kakva je Karleuša zapravo

Miloš Marković rođen je u Beogradu te se od sedme godine života bavi pjevanjem i glazbom.

S Milošem smo razgovarali o njegovoj karijeri, natjecanjima te smo ga upitali kako nastaju zvijezde na Balkanu.

Vratili smo se u prošlost te ga upitali o očevom utjecaju i uspjehu s grupom Vocal 5.

'Otac mi je svakako bio uzor, no nije mi bio mentor jer se nikad nisam bavio vrstom glazbe koju on pjeva. Uvijek sam se nekako trudio da nađem svoj put. Prvo sam izabrao pop i klasičnu glazbu. U svakom slučaju bio mi je uzor u načinu ponašanja kao umjetnik i glazbenik te me učio da cijenim prave vrijednosti u glazbi - isključivo kvalitetu i rad', izjavio je Marković.

Uz grupu Vocal 5 bio je sedam godina te kaže kako mu je to nezamijenjivo iskustvo. Grupa je godinama radila brojne obrade poznatih pjesama pa se tako i pojavila u finalu s obradom pjesme člana žirija, poznatog srpskog repera Raste.

'Tu sam sazrio kao glazbenik i izvođač te sam jako puno naučio o aranžiranju, produciranju, nastupanju i generalno svemu što je vezano za scenu i nastup. Vocal 5 mi je u jako lijepom sjećanju jer smo s tom grupom došli do finala našeg Supertalenta. Bila je to luda, kvalitetna i jako dobra vožnja.' rekao je Miloš o suradnji s grupom.

2016. godine krenuo je i u suradnju sa Zvezdama Granda u kojem je bio vokalni trener brojnim kandidatima.

Zvezde Granda

'Ja sam neslužbeno Zvezde granda radio već 2016. godine i tad mi je prva učenica bila Marina Stefanović. Samo nju sam spremao jer tada nisam ni planirao svoju školu pjevanja. Međutim, ona je postigla takav uspjeh da su je nazivali najboljom pop rock pjevačicom u natjecanju. Radili smo aranžmane za svaki nastup što je oduševljavalo žiri. Nakon toga se pročulo da sam ju ja trenirao i ljudi su u velikom broju došli kod mene sljedeće sezone. Te godine imao sam četvero pjevača u svojoj školi a 12 mjeseci kasnije imao sam 28 pjevača. Probe su fenomenalne. Pune su osmijeha, kreativnog ludila, rada, novih znanja, novih ljudi i novih pogleda na glazbu.', izjavio je Miloš.

Prije nekoliko godina, članovi žirija natjecanja počeli su preuzimati timove i postali vokalni treneri. Marković je dobio poziv od slavne pjevačice Ane Bekute.

'Kad vas pozove takva glazbena zvijezda, ne možete reći 'ne' osim ako ste ne daj Bože bolesni. Mislim da je to velika čast i našim kandidatima u grandu možemo pružiti kvalitetno znanje koje oni i zaslužuju', ispričao je vokalni trener.

Nakon ostavke Jelene Karleuše na poziciji žirija, zamijenila ju je pjevačica Ceca. Karleuša je inače bila poznata po svojim komentarima u natjecanju te su gledatelji bili razočarani što je više neće biti u Zvezdama granda. Upitali smo trenera kakva je atmosfera bez nje.

'Jelena mi nedostaje, a show definitivno nije isti bez nje. Ona je jedna osebujna osoba, bila je svoja i pokretač tog ludog raspoloženja. Čast mi je i da sam imao priliku razgovarati s njom, upoznati ju i biti u backstageu s njom. Zapravo je vrlo dobra i normalna osoba s kojom se može pričati o svemu', komentirao je Marković.

'Pačja škola'

Nakon velikog uspjeha na Supertalentu i sudjelovanja u Zvezdama granda, na sceni se počeo širiti glas o vokalnom treneru koji je brojnim novim kandidatima osigurao uspjeh. Budući da je počeo dobivati brojne pozive, odlučio je otvoriti svoju pjevačku ili kako on to voli nazivati, 'pačju školu'. Upitali smo ga koliko pjevača trenutno trenira.

'Taj broj konstantno raste. U svojih pet/šest godina samostalnog rada kao profesor pjevanja imao već oko 200 pjevača. To je nezamijenjivo iskustvo, čast i zahvalnost prema svim tim ljudima. Kad pogledam sve te ljude s kojima sam radio shvaćam da oni imaju povjerenja u moj rad što mi daje dodatnu snagu i poticaj da budem još bolji i kvalitetniji no što oni kažu da jesam. Pokloniti nekome povjerenje je velika stvar i ja to moram opravdati', ponosno je izjavio Marković.

Otkrivanje novih talenata

Miloš je već pet godina glazbeni urednik natjecanja Srbija u ritmu Europe koje se proširilo na Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru. U natjecanju sudjeluju adolescenti od 14 do 21 godine starosti te predstavljaju svoju općinu jednom od pjesama s Eurosonga. Miloš nam je pojasnio detalje i otkrio kako zvuče mladi balkanski pjevači.

'Pjevači pjevaju na jezicima države koju predstavljaju te imaju svoje plesače i produkciju. Mislim da sam kroz protekle četiri godine slušao oko četiri tisuće adolescenata na audicijama širom regije te mogu reći da je Balkan jako talentiran u pjevanju i plesu. Ne postoji ponosniji glazbeni direktor festivala od mene. Ponosan sam zato što od tolikog broja djece uspijevam odabrati one najbolje čime oni postaju ambasadori svojih gradova i prepoznati su od svoje lokalne samouprave. Nagrada je putovanje u zemlju koju su predstavljali, a od ove godine pobjednici organiziraju TV prijenos i finale u njihovom gradu' pojasnio je.

'Za mene je izazov pronaći talent iz općine od tri tisuće stanovnika koji na televiziji ponosno stoji, pjeva i pleše protiv djece iz velikih gradova i općina. Česta je pojava da manji gradovi budu na vrhu liste', izjavio je Marković.

Za Story.hr otkrio je i da su pregovori u tijeku za Sjevernu Makedoniju i Hrvatsku te da se jako veseli što će poslušati dalmatinske slavuje te otkriti nove regije u Hrvatskoj.

Razlike u zemljama

Budući da je radio po brojnim balkanskim zemljama, upitali smo ga koje su razlike na scenama te smo dobili vrlo detaljan odgovor. Kaže da je to pitanje vrlo 'nezgodno', posebice iz razloga što svaka zemlja objavljuje različite žanrove i tipove glazbe.

'Ako uzmemo primjer Severine i Nine Badrić, može se rećisu se dosta probile i u Srbiji te time regionalne zvijezde. Nadalje, ako spominjemo hrvatske velikane poput Olivera Dragojevića i Josipe Lisac ili Lepe Brene u Srbiji – to je glazba koja je ostavila pečat nacijama i postala legendarna. No ne mislim da sve to čak i ima veze s time tko se probio u kojoj zemlji, već je bit da se napravi glazba koja pomiče granice' pojasnio je Miloš.

Srbija voli narodnu glazbu i turbo folk, a Hrvati su poznati po popu.

'Ako govorimo o srpskoj glazbi, naša vrsta glazbe potiče od narodne glazbe koja je dan danas jako utjecajna. Naravno, i mi nastojimo držati korak s vremenom te se današnja popularna glazba ne naziva narodnom, već turbo folkom ili kako se u Hrvatskoj često kaže – cajke.Ta vrsta je ovdje primarna bez obzira a to koliko je to ispravno ili ne. Nekima je to 'guilty pleasure', nekima je njihov ukus. U svakom slučaju ovdje je primarna narodna glazba, turbo folk i novi trap/rap koji je nedavno došao na scenu i tu je srpska scena u prednosti' naveo je vokalni trener.

'Hrvati su uvijek bili jači u pop glazbi i uvijek će biti bolji. Spomenuo sam samo neka od imena koja su Hrvati lansirali i smatram da rijetko tko može stvoriti takvu glazbu i tekst koja je tako 'pitka' i univerzalna slušateljima', pojasnio nam je domaću glazbu te se osvrnuo i na posebnost Sjeverne Makedonije i Bosne i Hercegovine.

'Mislim da su Makedonci još uvijek u potrazi za novim slavujem. Toše Proeski je ostavio takav trag i utjecaj te je teško naći nekoga da mu parira i da na pravi način biti njegov utjecaj. Naravno tu ima briljatnih pjevačica poput Tamare Todoevske koje su također pop. Makedonska glazba je nešto što 'kida' dušu, ali imaju odlične pop pjevače', komentirao je sin Čede Markovića.

Za njega posebne vokale ima susjedna zemlja: 'Bosanci su pretežno u narodnjacima. Narod u Bosni i Hercegovini pjeva nevjerojatno i ne moramo duljiti po tom pitanju. Svako selo ima par pjevača'.

Kako stvoriti zvijezdu?

Zbog bogatog iskustva, morali smo ga upitati kako se rađaju zvijezde na Balkanu. Njegov odgovor je jednostavan.

'Mislim da se zvijezda genrealno ne može napraviti. Naravno, postoji tu par caka, ali u svakom slučaju su pjesme one koje definiraju zvijezdu. Mislim da zvijezda mora imati jak 'personality, posebnu osobnost, pjesme i stil pjevanja, ponašanja i odijevanja moraju biti posebni. Ukoliko od malena netko dobije mentora koji će voditi o tim stavkama, možda onda ima nade da će postati pjevačka zvijezda', izjavio je Miloš Marković.