Dan narcisa prvi je puta održan 1957. godine u Torontu u Kanadi u organizaciji kanadskog udruženja za borbu protiv raka (Canadian Cancer Society). Nakon toga se obilježavanje Dana narcisa proširilo na cijelu Kanadu te među drugim organizacijama za rak u cijelom svijetu, uključujući američko, irsko i australsko udruženje za borbu protiv raka. U Hrvatskoj je prvi puta održan 1997. godine u organizaciji studenata tadašnjeg Fakulteta za defektologiju.
I ove subote je obilježen po cijeloj Hrvatskoj a udruga P.I.N.K. life svoj je doprinos dala obilježavajući ga na Cvjetnom trgu. Manifestaciji su se pridružili brojni uzvanici i prijatelji Udruge; Vesna Škare Ožbolt koja je i donirala 5000 narcisa uz g Mateu Vanjorek, EU parlamentarac Tomislav Sokol, Joško Klisović, Predsjednik Skupštine Grada Zagreba, Andrea Šupe Parun, Ivana Brkić i Marinka Gašpar iz HZJZ, Krešimir Martić, Veleposlanik Republike Austrije Nj. E. g. Josef Markus Wuketich, Gregor Štajer iz Veleposlanstva Republike Slovenije, Arsen Bauk, Peđa Grbin, Ana Kruhak, Ivana Delač, prijatelji DV Savica, Udruženje onkoloških medicinskih sestara i tehničara, kao i mnogi drugi...
U sklopu placa Trešnjevka bili su i volonteri sekcija ginekologije Medicinskog fakulteta u Zagrebu. Ova akcija se održava s ciljem pružanja podrške oboljelima od raka te jačanja svijesti o važnosti prevencije.
'I ove godine obilježavamo nadu u ozdravljenje, nadu u novi život za sve koji su oboljeli od bilo koje vrste raka. Ovo je dan onkoloških bolesnika – Dan narcisa to predstavlja. Naglašavamo prevenciju a uz bolesne smo tu.', rekla je Nives Moric predsjednica Udruge P.I.N.K. life povodom ovogodišnje manifestacije.
Obilježavanje ovogodišnjeg Međunarodnog dana narcisa održava se pod pokroviteljstvom Grada Zagreba, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Skupštine Grada Zagreba, Ministarstva zdravstva te uz prijateljsku suradnju Hrvatskog društva onkoloških medicinskih sestara i tehničara, portala Onkologija.net, JANAFa i Groupama osiguranja.
POZITIVAN TREND SMANJENA STOPE SMRTNOSTI U POSLJEDNJIH 6 GODINA
Prema posljednjim objavljenim podacima u Hrvatskoj u 2020. godini zabilježeno je 2869 slučajeva raka dojke (stopa 137,9/100.000), a od ove zloćudne bolesti umrlo je u 2021. godini 711 žena (stopa 35,4/100.000). Rak dojke je najčešći oblik zloćudne bolesti kod žena u RH kao i u većini zemalja u svijetu. Zbog starenja stanovništva možemo očekivati da će taj broj biti sve veći. Većina slučajeva dijagnosticira se kod starijih žena (najviše stope su u skupini žena između 65 i 69 godina, čak preko 80% novooobljelih je starije od 50 godina. Od raka dojke mogu oboljeti i mlađe žene, iako rjeđe, pa je stoga važno da se već od najranije mladosti započne sa redovitim pregledima grudi.
Iako možemo očekivati sve veći broj slučajeva raka dojke, smrtnost od istoga je u Hrvatskoj u padu. Rak dojke također više nije najčešći zloćudni uzrok smrti kod žena u Hrvatskoj, već se nalazi na trećem mjestu, nakon raka pluća na prvom te kolorektalnog raka na drugom mjestu. Bilježimo pad mortaliteta za 25% posljednjih 6 godina u RH.
To je sigurno dijelom rezultat Nacionalnog programa za rano otkrivanje raka dojke, započetog 2006. godine, ali i sve bolje dijagnostike i liječenja raka dojke. U sklopu programa sve žene u dobi od 50 do 69 godine primaju poziv na mamografski pregled svake dvije godine, a u cilju što ranijeg otkrivanja bolesti te uspješnijeg liječenja.
Ciljevi programa za rano otkrivanje raka dojke su dijagnoza bolesti u što ranijem stadiju, poboljšanje kvalitete života oboljelih, te smanjenje mortaliteta. Kod žena koje su se odazivale u nacionalni program, rak dojke je otkriven u ranijem stadiju u većem postotku, nego kod žena koje se nisu odazvale na poziv u program. 60% novootkrivenih karcinoma dojki otkriveno je u lokaliziranom stadiju u okviru programa probira na rak dojke.
Do sada je završeno 7 ciklusa provedbe programa, a 21.3. 2023. započinje 8. ciklus nacionalnog programa. Prema službenim podacima odaziv u nacionalni program se kreće oko 60%, a međutim dio žena obavlja mamografski pregled i izvan programa pa se zato ne odazivaju na poziv (sistematski pregledi i pregledi u privatnom sektoru). Prema podacima Europske zdravstvene ankete (EHIS istraživanja 2019.), mamografiju je u posljednje 2 godine obavilo 63,1 % žena dobi 50-69 godina, a u posljednje 3 godine visokih 77,3 %. Godišnje se u okviru programa učini do 150.000 mamografskih pregleda, a u prvih 5 ciklusa je otkriveno 6959 novih karcinoma dojke. Najveći odaziv na poziv na mamografiju bilježi se u Međimurskoj, Krapinsko zagorskoj i Osječko baranjskoj županiji, a najniži u Ličko senjskoj, Šibensko kninskoj županiji i Zadarskoj županiji.
