Slavni u školskim klupama: Za studiranje nikada nije (pre)kasno

Mnogi mladi odlaskom na fakultet žele si osigurati bolju budućnost zahvaljujući određenom stupnju obrazovanja. Oduvijek se smatralo da s fakultetskom diplomom imamo prednost na tržištu rada. Svakome od nas barem su jednom roditelji rekli: “Uči ako ne želiš kopati kanale”.

Posljednjih godina pokazalo se da fakultetsko obrazovanje nije rezervirano isključivo za mlade ljude koji će se tek zaposliti. Fakulteti bilježe porast broja starijih studenata koji su već počeli karijere, ali im je oduvijek nedostajala diploma. Mnogima je povratak u studentske klupe puno lakši zbog financijskih mogućnosti. Zahvaljujući diplomama zaposleni ljudi napreduju u karijeri, dok s druge strane mnogima diploma neće donijeti napredak u karijeri, ali će im pružiti vlastito zadovoljstvo i obrazovanje koje vrijedi puno više. Laura Vanderkam, autorica knjiga ‘What the Most Successful People Do at Work’ i ‘All the Money in the World’, smatra da se ljudi vraćaju na fakultete jer se nadaju da će im diplome pomoći postići ciljeve koje su si postavili u karijeri.

- Zabilježen je velik porast broja starijih studenata koji već imaju karijere. Ti studenti ponekad moraju studirati jer to od njih traži poslodavac. S druge strane, mnogi od njih smatraju kako je vrijeme da im karijera krene u nekom drugom smjeru - kaže Vanderkam. Istraživanja pokazuju da se sve više starijih Amerikanaca vraća na fakultet najčešće kao izvanredni studenti kako bi mogli studirati, ali i nastaviti raditi posao koji su do tada obavljali. Podaci Nacionalnog centra za statistiku obrazovanja pokazuju da je u 2009. čak 40 posto studenata u Americi imalo više od 25 godina. Prema njihovoj pretpostavci, taj postotak bi do 2020. trebao iznositi 43 posto nakon što 9,6 milijuna starijih studenata krene na fakultet. Očekuje se da će do 2020. godine 17 posto studenata činiti oni stariji od 35. Međutim, zabilježen je i porast broja ljudi koji su ostali bez posla prije nego što su to očekivali te se nadaju da će diplomom moći konkurirati na tržištu rada uz znatno mlađu radnu snagu. Posljednjih godina postala je to uobičajena slika s brojnih fakulteta i u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini te Srbiji koja pokazuje kako za znanje i fakultetsku diplomu nikada nije kasno.

- U posljednje vrijeme studiranje u zrelim godinama postalo je raširena pojava, a i kod nas ima takvih slučajeva. Ta se skupina odnosi na studente od 24 godine života, pa sve dok hodaju i imaju volje i želje za učenjem - rekao je Mirko Smoljić, dekan vukovarskog Veleučilišta ‘Lavoslav Ružička’, za Al Jazeera Balkans. Smoljić je otkrio i da na vukovarskom veleučilištu studij može upisati 20-ak starijih studenata te da interes postoji godinama. Osim već navedenih razloga za studiranje, Smoljić smatra da se mnogi odlučuju na povratak u školske klupe zbog neostvarene životne želje.

Poznate zvijezde imaju zavidne karijere, novac, slavu i sve ostale povlastice koje dolaze s tim statusom. Unatoč karijerama, mnogi od njih nisu fakultetski obrazovani, a najčešći razlog tome je što su im karijere počele napredovati prije nego što su uspjeli upisati fakultet. Mnogi se upravo zato odlučuju vratiti na fakultete jer su to oduvijek željeli, ali bilo im je na neki način uskraćeno. Povratkom u studentske dane najčešće su puno stariji od svojih kolega, ali to ih nije obeshrabrilo i danas imaju diplome u rukama. Često se čuje kako je njihov odlazak na poznate fakultete marketinški trik kojima fakulteti pokušavaju steći bolji ugled i reklamu. Ipak, sudeći prema riječima poznatih koji su se odlučili studirati, svi su imali vrlo pozitivna iskustva i nisu nailazili na predrasude.

Glumica Katie Holmes ponovno je postala zanimljiva medijima nakon što je otkrila da se upisala u Harvard Business School. Katie se u biznis program upisala pod imenom svoje kompanije Noelle Productions Inc. koja je, prema online opisu, nagrađivana videoagencija zaslužna za impresivne vizuale i zanimljiv sadržaj. Katie se upisom pohvalila na Instagramu: “Zahvalna sam i uzbuđena što sam na Harvardu s nevjerojatnim ljudima”. Cilj programa koji je Katie upisala jest plasiranje i upravljanje kreativnim proizvodima i portfeljima, upravljanje i marketing talenata, pametno odlučivanje o poslovnim pothvatima te drugi strateški izazovi. Uspješna glumica tako se pridružila ostalim zvijezdama koje su otprije pohađale Harvard, poput Channinga Tatuma, a Katien kolega u skupini je suprug pjevačice Shakire, nogometaš Gerard Piqué.

Za razliku od Katie Holmes koja je upisala program koji traje samo nekoliko dana, Natalie Portman napravila je stanku u glumačkoj karijeri kako bi se u potpunosti posvetila studiranju na Harvardu. Kada se poslije uloga u ‘Ratovima zvijezda - Fantomskoj prijetnji’ i romantičnoj drami ‘Ondje gdje je srce’ upisala na Harvard, izjavila je kako je nije briga hoće li joj to uništiti karijeru. “Radije ću biti pametna nego filmska zvijezda”, rekla je tada. U ranijim intervjuima, kao tinejdžerska glumica u usponu, izjavljivala je kako biti glumac, među ostalim, znači biti intelektualno uskraćen, ali i u smislu zadobivanja pojma o stvarnim vrijednostima. S javnošću je dijelila dileme može li se u životu baviti samo glumom “jer se glumeći ne koristi baš puno mozga”. Ispravila bi se da za neke uloge treba intelektualna širina, ali uglavnom ne. Portman se pokazala kao odlična studentica, a profesori o njoj imaju samo riječi hvale.

- Kad je bila moja studentica, bilo je jasno da je vrlo odlučna osoba koja je sposobna dugo održavati koncentraciju - rekao je bivši profesor psihologije i dekan društvenih znanosti Stephen M. Kosslyn koji je radio s Portman kada je ona bila asistentica u njegovu laboratoriju. Profesor prava Alan M. Dershowitz također je bio zadivljen s Portman.

- Bila je na mom seminaru pod nazivom ‘Neuropsihologija i pravo’. Nisam znao tko je ona jer je tada koristila prezime Hershlag. Tek nakon nekoliko tjedana shvatio sam o kome je riječ. Bila je sjajna studentica - rekao je Portmanin bivši profesor koji ju je poslije angažirao kao asistenticu za knjigu koju je pisao.

Portman je diplomirala 2003., a na Harvard se vratila 2015. i održala vrlo snažan govor budućim studentima. Osvrnula se na studentske dane, strah da ne bude shvaćena kao ‘još jedna glupa glumica’, depresiju, pritisak i ostale stvari s kojima se studenti susreću. Glumica, koja je poslije postala i dobitnica nagrade Oscar, na početku govora rekla je kako je patila od ‘sindroma uljeza’ kad je upisala Harvard.

- Danas se osjećam isto kao i kad sam došla na Harvard kao brucoš 1999. godine. Osjećala sam se kao da je riječ o nekoj pogrešci, da nisam bila dovoljno pametna da budem u tom društvu i svaki put kada sam otvorila usta, morala sam dokazivati da nisam samo glupa glumica - rekla je Portman na početku govora. Istaknula je i kako neiskustvo ne mora biti negativna stvar.

- Može biti i prednost. Često dovodi do toga da zbog neiskustva prihvaćamo tuđe vrijednosti ili očekivanja koja možemo iskoristiti kako bismo kreirali svoj put. Što je najbolje, taj put nije opterećen informacijama o tome kako bi se nešto inače trebalo raditi, nego možemo stvoriti vlastiti način rada jer je to jedino što znamo - poručila je Portman koja tvrdi da je, zahvaljujući fakultetu, počela pametnije birati uloge.

Glumac James Franco nema diplomu  Harvarda, ali možda se i ona nađe na njegovu popisu jer je postao istinski zaljubljenik u studiranje. Iako je već bio uspješan holivudski glumac, Franco je 2006. upisao UCLA, smjer engleskog jezika i kreativnog pisanja. Tada je bio stalno zaposlen i snimao je film ‘Spider-Man 3’, a često je između snimanja bio uz knjigu i učio. Kada se preselio u New York, upisao je istodobno poslijediplomski studij na Columbia Universityju, New York University Tisch School of Artsu, Brooklyn Collegeu i diplomski studij na Warren Wilson Collegeu. Franco trenutačno priprema doktorat na Yaleu, a pohađao je i Rhode Island School of Design. Koliko je bio predan studiranju, dokazuje i njegova nedolazak na objavu nominacija za Oscar. Naime, Franco je bio pozvan uživo pratiti objavljivanje nominiranih, ali odlučio je da ne može doći i zbog toga propustiti predavanje. Glumio je u ‘Čarobnjaku iz Oza’, a svoje je obrazovanje usporedio s jednim od likova.

- Osjećao sam se poput Strašila u originalnom filmu. Samo sam želio mozak. Vratio sam se u školu i kada sam dobio diplomu, poput Strašila sam shvatio da sam oduvijek imao mozak - rekao je Franco o upisu na fakultet.

- Uživam u obrazovanju. Iako sam imao karijeru, nisam bio u potpunosti zadovoljan. Postao sam pomalo depresivan i morao sam pronaći vlastiti put. Uz obrazovanje sam stekao samopouzdanje, postao sam bolji glumac i bolji timski igrač. Kada sam bio mlađi, nisam birao uloge jer sam samo želio raditi. Slušao sam druge koji su mi govorili da će mi određeni filmovi pomoći u karijeri, ali to se nije dogodilo. Ti filmovi nisu bili uspješni i ja sam se grozno osjećao. Sada pomnije biram uloge i glumim u filmovima u koje vjerujem - rekao je Franco koji je poslije postao i profesor. Svojim je studentima rekao da želi prenijeti znanje koje je on povlašteno stekao, a na predavanja je dovodio glumce poput Kate Mare, Setha MacFarlanea, Kristen Wiig, Olivije Wilde i Natalie Portman koji su također sa studentima podijelili svoja iskustva.

Poput Franca, mlada glumica Emma Watson postigla je uspješnu glumačku karijeru u iznimno ranoj dobi, što ju je spriječilo u upisu na željeni fakultet. Watson je ipak 2014. diplomirala na Brown University te postala profesorica engleske književnosti. Glumica je upisala Brown 2009. godine, a studirala je i na Oxfordu. Uz sve to i dalje je snimala filmove, a odlučila je pauzirati 2011. godine. Upravo su tada počele spekulacije da je Watson odustala od faksa jer su je maltretirali ostali studenti.

- Jako su me rastužili medijski napisi da sam otišla s Browna jer su me ondje maltretirali. To nije imalo smisla jer mi je na Brownu bilo sjajno. U kampusu me nitko nije pitao za autogram. Jednom sam organizirala tulum na kojem je bilo više od 100 ljudi i nijedna osoba nije objavila fotografiju s tuluma na Facebooku. I da su me maltretirali, nikako ne bih zbog toga odustala od fakulteta. Medijima se bavim od devete godine. Bilo bi jadno da se ne mogu suprotstaviti nekolicini ljudi s obzirom na moje iskustvo. Proživjela sam puno gore - rekla je tada Watson.

Studenti na Brownu diplomiraju nakon četiri godine, a Watson je zbog pauze diplomirala nakon pet. Iako nije imala problema na fakultetu s ostalim studentima, poput Natalie Portman mučilo ju je to što je poznata osoba.

- Kad sam prvi dan ušla u studentsku kantinu, svi su gledali u mene. Morala sam reći sama sebi da će sve biti u redu i da to mogu. Duboko sam udahnula i skupila hrabrost. Bilo mi je važno uklopiti se i biti poput drugih studenata - otkrila je zvijezda filmova o Harryju Potteru.

Uspješna karijera, ako ne i najuspješnija na ovom popisu, nije nedostajala ni redatelju Stevenu Spielbergu, koji je unatoč tome odlučio da želi iza sebe imati i fakultetsko obrazovanje. Spielberg je stvorio neke od najboljih filmova današnjice te ima čak tri Oscara. Kad mu je karijera krenula uzlaznom putanjom, odlučio je napustiti fakultet, ali mu se vratio i diplomirao čak 33 godine poslije. Kada je imao 55 godina, sjedio je na promociji diplome s ostalim studentima i ponosno otišao po diplomu kada su ga prozvali.

- Ostali studenti odlično su me prihvatili i uz njih sam se osjećao kao da sam ondje bio 33 godine. Osjećao sam se poput Johna Belushija na kraju filma ‘Zvjerinjak’.

Spielbergu je zapravo nedostajalo samo nekoliko projekata i završni rad kako bi diplomirao. Kao film za završni rad predao je svoj Oscarom nagrađen uradak ‘Schindlerova lista’. Slavni redatelj u jednom je intervjuu otkrio da se zakleo vratiti na fakultet nakon što je njegova kći diplomirala na Brownu.

- Inspirirala me moja kći, ali i otac koji je bio jako tužan kad sam napustio fakultet kako bih potpisao ugovor s Universalom - rekao je Spielberg. Konačnu odluku o povratku na fakultet donio je nakon što su mu djeca počela govoriti da ni ona neće studirati.

- Govorili su da neće ići na fakultet jer vide da sam ja jako uspješan i bez njega. Tada sam shvatio da moram što prije steći diplomu - otkrio je redatelj.

Brojne su i domaće zvijezde koje su odlučile steći fakultetsko obrazovanje. Tako je Ivana Banfić dokazala da uz majčinstvo može biti jednako uspješna studentica. Nekad popularnija kao dance pjevačica I Bee, nakon više od desetljeća života posvećenog ponajprije karijeri odlučila je ispuniti želju iz mladosti i upisati fakultet pa je prije nekoliko godina upisala psihologiju.

- Upisala sam se u Centar za integrativni razvoj u Zagrebu. To je škola za osobni razvoj i studij integrativne psihoterapije. Oduvijek su me zanimali psihologija, ljudske emocije i određena ponašanja. Uvijek sam imala tisuće pitanja o životu i ljudima - rekla je svojedobno Ivana. Na fakultetu ima predavanja i terapeutske vježbe, ali kaže da joj je studij pomogao u radu na sebi jer proživljava sva zaboravljena iskustva i blokade kako bi danas-sutra mogla nekome pomoći kao terapeutkinja. Otkrila je da se morala suočiti čak i sa strahovima i traumama, što joj je bilo vrlo zahtjevno. Ivana je i u mlađim godinama razmišljala o fakultetu, ali tada se u potpunosti posvetila pjevačkoj karijeri i nije bila spremna studirati jer, kaže, voljela je taj ludi način života.

- Obitelj mi je velika podrška. Kako se razvijam i raste mi svijest o sebi, tako i oni rastu uz mene, mijenjaju se - rekla je Ivana za portal Sretna.hr koliko je obitelj motivira u učenju.

Televizijska voditeljica i trenerica fitnessa Renata Sopek zapostavila je Pravni fakultet zbog posla, ali je 2013. odlučila upisati fakultet komunikacijskog menadžmenta.

- Predzadnja sam godina na stručnom diplomskom studiju. Sad mi je baš stresno razdoblje s obzirom na to da su iduća dva tjedna ispitni rokovi pa nemam baš slobodnog vremena i sna. Nadam se da ću sve riješiti na prvim rokovima pa da mogu u miru na godišnji - rekla je prošli tjedan Renata. Sudeći prema Renatinu dosadašnjem uspjehu na fakultetu, ispitni rokovi ne bi joj trebali predstavljati problem. Svestrana se Zagrepčanka na fakultetu pokazala kao marljiva studentica i ponosna vlasnica Dekanove nagrade koja se dodjeljuje najuspješnijim studentima na preddiplomskom i diplomskom studiju.

- Oduvijek su me jako zanimali komunikologija i komunikacijski menadžment. Bilo mi je logično tako nešto studirati zbog svih projekata koje sam radila s RTL-om te rada iza kamere i u organizaciji. Zapravo mnogo komuniciram s medijima, partnerima projekata i javnosti. Moram priznati da nemam želju vječno raditi ispred kamere pa sam se zato odlučila napraviti odmak. Počela sam se baviti produkcijom i post-produkcijom. Nekako mi je bilo logično steći formalno znanje kad je o takvu poslu i pristupu riječ, a i kako bi sve to dobilo dodatnu težinu - otkrila je Renata o odluci da upiše fakultet.

Renata kaže da se s kolegama odlično slaže te da ni s kim nije imala nikakvih problema.

- Općenito u životu funkcioniram na jednostavan, pristupačan i normalan način. Stvarno nisam imala nikakvih problema, sa svima sam imala dobar odnos. Kad je o profesorima riječ, oni cijene moj trud i rad, što i nagrađuju brojnim pohvalama i priznanjima. Došla sam tu nešto naučiti, dati sve od sebe i to odraditi najbolje što mogu, kao što nastojim raditi sve u životu - iskrena je.

Poput Renate, i voditeljica i pjevačica Vlatka Pokos okušala se u studentskim vodama nakon uspješne medijske karijere. Postala je brucošica u 42. godini, kad je upisala studij turističkog menadžmenta na Vernu. Vlatka je rekla da joj je fakultet promijenio život, a da u učenju istinski uživa, što se vidjelo i po njezinim ocjenama.

- Prava sam štreberica i nižem same petice. Mogu reći da me fakultet zaokupio. Život mi je maksimalno ispunjen. Kako sam više interaktivan tip, volim biti na predavanjima i komunicirati. To je prekrasan način učenja. Mnogo toga zapamtim jer me memorija još odlično služi - rekla je tada Vlatka. Voditeljica je otkrila i da je nakon srednje škole upisala Pravni fakultet, no tada nije bila zadovoljna jer su profesori bili, prema njezinu opisu, arogantni i distancirani te nije bila zadovoljna načinom rada. Vlatka je tako 2014. bila proglašena najboljom studenticom treće godine studija turističkog menadžmenta. U to vrijeme imala je prosjek 5,0 i sve ispite položila na prvom roku. Otkrila je da u industriji zabave nije presudno formalno obrazovanje te da su, osim talenta, presudne druge okolnosti da biste bili uspješni. Pokos smatra da fakultet i papir nisu dokaz inteligencije i sposobnosti, ali da je iritira kada shvati da je od nekog mnogo sposobnija i inteligentnija pa i obrazovanija, a taj netko ‘maše papirom’.

Još jedna voditeljica s fakultetskom diplomom je Daniela Trbović. Na ekranima se pojavila početkom 1990-ih kao voditeljica raznih zabavnih emisija. Iako je dugi niz godina krasila male ekrane, odlučila je da želi imati i diplomu u džepu te upisala Fakultet političkih znanosti u Zagrebu. Diplomirala je u rujnu 2011., kad je imala 48 godina.

- Sad sam to riješila, mogu još samo umrijeti, sve sam ostalo napravila. Neće mi nešto promijeniti ta diploma, ali sad se mogu kandidirati za visoke pozicije, s puno više para. Možda još ne u ovom krugu, još sam preumorna od svih postignuća i prelijepa i premlada da bih se maknula ispred kamere, ali u nekoj sljedećoj prilici nešto sigurno hoću - rekla je tada Trbović.

Doškolovanje na novinarstvu bio joj je treći fakultet, ali prvi koji je završila.

- Počela sam još dok se nije trebalo, a mislila sam kako bi bilo lijepo imati to. Sad je to već postalo imperativ, s obzirom na stanje na televiziji. Mislim da sam 2002. ili 2003. upisala taj faks, a zadnji sam ispit položila prije tri i pol, četiri godine. Za diplomski sam stalno mislila da to treba biti doktorska disertacija pa je potrajalo. Kad me mentorica sretala na televiziji, bila mi je kao mama, stalno je ispitivala mislim li više to napraviti - ispričala je zvijezda HTV-a.

Danieli nije krivo što joj je toliko trebalo da stekne željenu diplomu. Smatra da to dulje studiranje nije predstavljalo problem jer nije nikome bila na teret.

- Bila sam samostalna, imala svoju lovu, nisam parazitirala, imam taj alibi. Nitko me nije morao uzdržavati. S medicinom to ne bih mogla. A danas svatko može biti nogometni trener, političar ili televizijski voditelj - rekla je Danijela.

Nakon uspješne nogometne karijere, na fakultetsko obrazovanje odlučio se i Zvonimir Boban. Diplomirao je povijest 2004. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu na temu ‘Kršćanstvo u Rimskom Carstvu’, a diplomski rad ocijenjen je peticom. Boban je nakon promocije izjavio da je svečanost bila prelijepa te da se ni po čemu nije želio razlikovati od ostalih studenata iz generacije. Leonarda Boban rekla je da će diplomu proslaviti skromnim ručkom u obiteljskom kruga, a tada je otkrila da će Boban sigurno nastaviti obrazovanje. Bivši kapetan hrvatske nogometne reprezentacije otkrio je 2012. da je upisao doktorat.

- Završio sam studij povijesti i postao profesor, a sada sam na doktoratu iz komparativne književnosti. Kad si nogometaš, onda si nogometaš. Nisi ni filozof ni povjesničar. Poznavanje povijesti daje ti drukčiji pogled na ono što se događa. Pomoglo mi je u sazrijevanju - izjavio je tada Boban za katalonski dnevnik Sport. Prošle godine Boban je postao član ureda Međunarodne nogometne federacije (FIFA) Giannija Infantina.

- Diplomirao je povijest, a upravo završava doktorat iz komparativne književnosti na Sve-učilištu u Zagrebu. Usto piše kolumne i članke vezane uz nogomet u hrvatskom dnevniku, kao i za talijanski Gazzetta dello Sport. Radio je i kao stručni analitičar za talijansku televiziju Sky - piše na Fifinu službenom internetskom portalu.

Autor: Danijela Goreta

Foto: Guliver/Shutterstock, Getty, Storyjeva arhiva