Da bi neka pjesme živjela vječno i izdvajala se u moru drugih stihova, kažu neki glazbenici, mora biti inspirirana određenim životnim situacijama, s čim se slaže i glazbenik Rajko Dujmić. - Sve su moje pjesme stvarne. Ako događaj nije istinit, ni pjes-ma ne može biti uvjerljiva, emotivna. Neke su inspirirane običnim ljetnim vrućinama, a druge pak dobrom momačkom zafrkancijom ili nekim važnijim događajem. Baš svima u mom životu napisao sam pjesmu - ističe Rajko Dujmić koji je svojim radom zaslužio Porin za životno djelo. I dok je za neke pjesme poznato da su zasnovane na istinitim ljubavima, gubicima i sudbini, za neke se i ne zna. No svima im je jedna stvar zajednička - one se i danas ubrajaju među najromantičnije i najemotivnije pjesme kojima se uvijek rado vraćamo. Kuda idu izgubljene djevojke (Tamara) “Tko mi tebe uze, Tamara”, bio je vapaj pjevača Borisa Novkovića, koji nije patio za Tamarom, ali je suosjećao s boli prijatelja koji ju je volio. Njihova se veza prekinula i on je neizmjerno patio za njom. Prema riječima samog pjevača, prava se Tamara prepoznala u pjesmi te je nedugo nakon njezina objavljivanja na telefonskoj sekretarici čuo Tamarinu poruku u kojoj mu je zahvalila što joj je posvetio pjesmu. - Pjesma je nastala jednostavno, tad sam bio klinac, tinejdžer, imao sam 17 godina. Napravio sam pjesmu, ali imao sam problem s tekstom jer sam tada pisao sve pjesme na engleskom. Nazvao sam prijatelja, sportskog urednika i novinara Brunu Kovačevića, koji mi je došao pomoći i skupa smo sjeli. Uzor nam je bio prijatelj Bruno Kovačević koji je doživio tragičnu ljubav s jednom Tamarom i tako je nastao tekst - rekao je Boris. ‘Selma’ Selma Borić opjevana je u pjesmi Bijelog dugmeta. Riječ je o autorskom djelu tekstopisca Vlade Dijaka iz davne 1949., a veliki je hit u bivšoj državi postala zahvaljujući Goranu Bregoviću. Kako je Selma ispričala u jednoj emisiji, Vladu je upoznala 1945., kada je imala samo 16 godina. Vlado je već tada pokazao simpatije prema njoj. Selma je rodom iz Zenice, ali je u školu išla u Sarajevo pa je često vikendom putovala kući vlakom. Jednom je na tom putu srela Vladu, koji joj se ponudio da joj ponese torbu do željezničke postaje. Ispratio ju je u vlak, a prozor pokraj kojeg je sjela bio je razbijen. On joj je dobacio danas poznati stih: “Selma, ne naginji se kroz prozor”. Nakon tog susreta Vlado Dijak napisao je pjesmu, a Selma nije znala da je takav dojam ostavila na njega. Tek joj je 1962. njezin otac poslao novine u kojima je bila objavljena pjesma ‘Selma’. Nitko od kolega nije joj vjerovao da je upravo ona ta Selma o kojoj se pjeva. Prvi je put Selma čula tu pjesmu u izvedbi Bijelog dugmeta 1975. u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog. U jednoj je emisiji Selma rekla kako joj Vlado nikada nije konkretno izjavio ljubav, samo ju je zadivljeno gledao. Rastali su se, a nikad se čak nisu ni poljubili. Vlado Dijak umro je 1988. s navršene šezdeset i tri godine.‘Tonka’ Jedan od najvažnijih pop tekstopisaca u bivšoj Jugoslaviji bio je Splićanin Momčilo Popadić Pope. Za Olivera Dragojevića napisao je ‘Oprosti mi, pape’, Jasni Zlokić podario je ‘Skitnicu’, a grupi Metak pjesmu ‘Da mi je biti morski pas’. No jedna od najljepših ljubavnih pjesama Novih fosila, za koju je glazbu napisao Rajko Dujmić, Popadićeva je ‘Tonka’ koju je Pope posvetio supruzi Tonki Čović Popadić. Pjesma je poznata po misterioznim stihovima - “Tonka, reci cvrčak, Tonka reci more...”, koji na prvi pogled nemaju nikakve veze s ostatkom pjesme. Ali sve je postalo mnogo jasnije kada se otkrilo da Tonka u stvarnom životu ne može, baš kako treba, reći slovo ‘r’. - Poznajem Tonku, tada su živjeli zajedno. Pop je u pjesmu namjerno stavio riječi ‘cvrčak’ i ‘more’ jer Tonka ne može reći ‘r’. Kad smo napravili tu prekrasnu ljubavnu pjesmu, iz sna ju je probudio u tri ujutro. Samo da je čuje - priča Rajko, a priču potvrđuje i sama Tonka. - Pamtim datum kad je nastala pjesma, bilo je to 22. rujna 1982. godine. Prvi sam je put čula u tri sata u noći, kad su me Rajko i Pope nazvali i izrecitirali mi je. Ta mi je pjesma i dalje najdraža - priznala je Tonka Čović Popadić.‘Mojoj majci’ (‘Ruža hrvatska’) I Jasenko Houra je pjesmu ‘Mojoj majci’ (‘Ruža hrvatska’), koju pjeva Prljavo kazalište, posvetio svojoj mami Ruži nakon smrti. Iako su postojala šuškanja da je pjesmu čiji stihovi govore “zadnja ruža hrvatska” posvetio političarki Savki Dapčević-Kučar, Houra je to nekoliko puta negirao. - Puno sam pričao o Ruži, kako je nastala pjesma i o tome svemu - i to je pjesma za moju pokojnu majku. Za mene je ona nešto posebno i neka tako i ostane - rekao je Houra za pjesmu koja je prvi put izvedena na legendarnom koncertu 17. listopada 1989. na tadašnjem Trgu Republike u Zagrebu. - Nismo mogli pretpostaviti da će pjesma ‘Mojoj majci’ poprimiti takve razmjere. Činilo se kao da ljudi imaju potrebu za neovisnošću, a ta im je pjesma upravo to značila. Poslije je čak dobila nagradu kao pjesma stoljeća. To nam je mnogo značilo - rekao je frontmen grupe Mladen Bodalec. ‘Kad si rekla da me voliš’ Edin Dervišhalidović, poznatiji pod scenskim imenom Dino Merlin, jedan je od najpoznatijih i najomiljenijih pjevača na ovim prosto-rima koji nikada nije krio da voli pjesme koje su inspirirane istinitom pričom. Tako je bilo i s jednim od njegovih najuspješnijih hitova ‘Kad si rekla da me voliš’. Naime, njegova supruga Amela bila je iz bogate obitelji i njezini joj roditelji nisu dali da se uda za njega. Dok je Merlin pohađao strukovnu školu, ona je išla u gimnaziju pa joj je posvetio pjesmu sa simboličnim stihovima: “Ti nikad nisi ni u šali od ljubavi sa mnom probala, uvijek si neke odlikaše kraj sebe ko cuke vodala.” Zajedno su pobjegli kad su imali 20 godina, poslije se i udala za nje-ga, odnosno, tajno su se vjenčali kad je Merlin imao 21 godinu. - Borili smo se, krili, ali nitko nas nije mogao rastaviti. Nakon pet godina tajno smo se vjenčali. Bilo je to romantično vjenčanje, iako sam svoju ženu doslovno oteo. Uz nas su bili samo moj kum i Amelina sestra, koja je bila kuma. Govor matičarke bio mi je predug, stalno sam pogledavao na vrata da ne bi neko naišao i pokvario našu sreću. Nakon vjenčanja otišli smo na bračno putovanje u Dubrovnik, a kad smo se vratili, preselili smo se mojoj majci i odmah osjetili udar svakodnevice. Mene su čekali velika odgovornost za obitelj i težak rad, a Amelini roditelji bili su toliko ljutiti da pola godine nisu željeli ni čuti za nju - sjeća se Merlin tih vremena i dodaje: - Ali, eto, vrijeme liječi sve pa me danas Amelini roditelji vole i više nego što zaslužujem. ‘Bacila je sve niz rijeku’ Najpoznatija balada grupe Indexi ‘Bacila je sve niz rijeku’ pjesma je koju je Davorin Popović najviše volio pjevati. Pokojni kantautor Kemal Monteno jednom je otkrio i tajnu te pjesme. - Ovo je istinita priča, pola moja, a pola Davorova. On je imao jednu djevojku, to je bila njegova prva ljubav. Trebali su se vjenčati. Moja je Branka tada bila curica, a stanovala je nasuprot Davoru. Ona i Ljilja, njezina sestra, kaže mi, stanu na prozor, a Davor i ova njegova cura idu... One su svaki dan to gledale kroz prozor. Bila je to velika ljubav. Onda je ona otišla studirati u Ameriku, a on je ostao. Tad su se i rastali. Prije toga je još nešto bilo - trebala je roditi, pa kako je išla na studij, nije željela roditi i pobacila je. Onda sam se sjetio i jedne priče kad sam se zaljubio u djevojku iz Čapljine. Bio sam poludio. Plus 80, a ja je počeo tražiti, a ne znam ni gdje stanuje ni ništa. Hodam sam kao budala gradom i gledam uokolo ne bih li je sreo. Kad ono, tamo daleko, neka djevojka bosa, u nekoj haljinici s cvijećem. Pogledam bolje, kad ono ona. Sjetio sam se te slike i Davorove priče. Tako je nastala ova pjesma - rekao je jednom prilikom bosanskohercegovački pjevač. ‘Proljeće je otpočelo s kišom’ Kad je glazbenica Ksenija Erker upoznala autora brojnih balada Hrvoja Hegedušića, on je već bio u braku, no među njima se rodila velika ljubav. Upustili su se u vezu, a Ksenija nije željela biti druga žena pa je odlučila da s njima neće biti ništa ako on ne okonča brak. Budući da Hrvoje u to vrijeme još nije pokrenuo razvod, Ksenija je odlučila ići na turneju u Sovjetski Savez. Prije odlaska na put, slomljena od tuge, pokucala je na vrata pokojnog skladatelja Arsena Dedića da joj uglazbi tekst pjesme Željka Sabola ‘Proljeće je otpočelo s kišom’. Ta je pjesma opjevala njihovu vezu i ono što je smatrala da će biti njihovim ljubavnim završetkom. Ipak, ubrzo su se vjenčali i bili u braku 39 godina. ‘Milena’ Vođi legendarnoga zagrebačkog benda Novi fosili Rajku Dujmiću inspiracija za veliki hit ‘Milena’ bila je djevojka iz makedonskog grada Negotino koju je jedne noći, početkom 80-ih, upoznao u Herceg Novom. - Do jutra sam sjedio i razgovarao s jednom Milenom, mojom generacijom. Ona je bila medicinska sestra u Negotinu na Vardaru. Rekao sam joj: “Milena, završit ćeš u pjesmi”. Nije mi vjerovala, mislila je da to kažem svakoj - rekao je Dujmić. - Kad smo se razišli, rekao sam joj da se možda više nikada nećemo vidjeti, ali da ću je uvjeriti da ne lažem. Poslije dvije i pol godine došli smo u sportsku dvoranu u Negotino u sklopu turneje koja se zvala ‘Milena, generacijo.’ Tada je do mene došao redar i rekao mi da me traži žena s dvoje djece i mužem koja tvrdi da me poznaje. Bila je to moja Milena. Rasplakala se i rekla mi da ne može vjerovati da je tako nešto moguće. To je zapravo priča o svim medicinskim sestrama - otkrio je. ‘Ona spava’ Pjesmu ‘Ona spava’ na početku samostalne karijere Zdravko Čolić posvetio je Milici Kostić, koja je preminula prije 43 godine od posljedica ozljeda zadobivenih prilikom pada sa 11 kata Rubinove kule u Kruševcu 1974. jer je željela spasiti svoju čast od silovatelja. Bila je učenica srednje medicinske škole u Kruševcu koju su krasili poštenje i odgovornost, a na prevaru ju je jedan nepoznati muškarac odveo do stana kako bi navodno upoznala njegovu djevojku. Taj je mladić bio jedan od petorice nasilnika koji su je željeli silovati. Muškarac je Milici rekao koje su njegove namjere te joj zapovijedio da se skine, što je ona odbila i zahtijevala da je pusti. Mladić joj je uporno pokušavao skinuti odjeću dok je ona plakala i molila ga da je pusti iz sobe. Nažalost, Milicu nisu pustili. Budući da je htjela sačuvati svoju čast, u trenutku kad je ostala sama u sobi, skočila je sa 11 kata zbog čega je zadobila teške ozljede. U bolnici ju je posjetio inspektor Dobrivoje Stefanović kojem je, uz nekoliko gubljenja svijeti, rekla da je sama skočila jer je željela sačuvati čast. Poslije toga pala je u duboku komu iz koje se, nažalost, nije probudila. ‘Majko jedina’ I iza pjesme ‘Majko jedina’ Miroslava Škore krije se emotivna priča koja nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Prije 19 godina pjevač je imao koncert u dvorani Lisinski, samo dva mjeseca nakon što je izgubio jednu od najvažnijih žena u životu - majku. To je ujedno bio posljednji put da je tu pjesmu otpjevao u toj zagrebačkoj dvorani. - Te 1998. gledao sam prazno mjesto u dvorani na kojem je trebala sjediti moja mama i borio se sa suzama. Umrla je dva mjeseca prije koncerta - potreseno govori pjevač. Dodaje da se tada okrenuo prema svojim tamburašima i tražio pomoć. Svi su gledali u pod. Svirali su, dodaje, s teškom mukom. - Suznim očima potražio sam prateće vokale. Nitko od tuge nije mogao pustiti glas i tad se prolomio pljesak. U pomoć je priskočila moja jedinstvena publika - prisjeća se Miroslav. Ljudi su, dodaje, znali za odlazak njegove majke i dugo pljeskali. Poklonio im se, opisuje, kao kraljevima. - Prošlo je dosta vremena, ali teško bi mi bilo pjevati tu pjesmu. I bolno. Mislim da je više nikad neću izvesti - zaključio je pjevač. Napisala: Nikolina Guja Foto: YouTube; Goran Kovačić/PIXSELL
