Dok se sivim njujorškim ulicama, onako filmski dramatično, slijevaju potoci kišnih kapi, rastresena Holly Golightly, držeći u naručju promrzlu bezimenu mačku, pada u spasonosni zagrljaj markantnog pisca Paula Varjaka. I premda će finalna scena legendarnog klasika 'Breakfast at Tiffany’s' ostati upamćena po strastvenom holivudskom poljupcu i pobjedi iskrene ljubavi, modna ju je povijest na svoje gusto ispunjene stranice upisala i zbog pomalo nesvakidašnjeg stilskog odabira glavne glumice. Crna satenska haljina s potpisom Huberta de Givenchyja, elegantno pripijena uz tijelo, profinjene rukavice i niske bisera oko vrata učinile su Audrey Hepburn stilskom ikonom, no kultni je uradak tvornice snova privukao pozornost još jednim, tada kontroverznim odjevnim predmetom – bež balonerom u kojem je, na neviđenom pljusku, promarširala miljenica filmske publike. Bio je to početak šezdesetih, a baloner je bio na glasu kao dominantno muški komad odjeće pa je bio vrlo neuobičajen prizor vidjeti ga na krhkoj holivudskoj glumici, javlja Elle.
Modni klasik
Doduše, baloner je na velikom platnu 'zaigrao' mnogo prije, još dekadentnih dvadesetih na leđima Grete Garbo u filmu 'A Woman of Affairs', Glorije Swanson u 'Queen Kelly' ili, pak, sredinom pedesetih, kada ga je nosila Katharine Hepburn u 'The Iron Petticoat'. No iako je baloner i tada bio simbol ženske emancipacije, a njime su se ogrtale arhetipske snažne žene koje nisu marile za društvena pravila i nametnute granice, i dalje je bež kaput otporan na kišu bio dominantno maskulini odjevni predmet. Tek ga je ikona Audrey Hepburn u filmu 'Breakfast at Tiffany’s' učinila besmrtnim i, konačno, ženstvenim. Nakon maestralnog uspjeha na velikom platnu prodaja ženske verzije balonera jednostavno je eksplodirala! Popularnost balonera vinula se tada, početkom šezdesetih, do neslućenih visina, a bež mantil stisnut remenom u struku utaborio se kao simbol dobrog stila suvereno grabeći prema statusu neprikosnovenog stilskog klasika bez kojeg je gotovo nemoguće zamisliti kišne dane jeseni i proljeća.
No sveprisutnoj slavi unatoč, svoj je životni put baloner počeo miljama daleko od filmskih setova, ulaštenih modnih žurnala i glamuroznog holivudskog blještavila. Još se ponegdje, između redaka povijesnih napisa, proteže mit kako su balonere nosili napaćeni i prljavi vojnici u blatnjavim rovovima Prvoga svjetskog rata. Taj je povijesni 'pokvareni telefon' baloneru (trench coat od engl. trench – rov) osigurao ime koje će zadržati sve do danas, osiguravši mu pomalo surov i grub imidž, no istina je, doduše, da su skupi i nepromočivi bež kaputi bili rezervirani samo za one koji osamljene dane na bojištu nisu provodili u prljavim i mračnim jarcima. Baloner je, naime, evoluirao iz nepromočivog kaputa koji su ranih 1820-ih kreirali škotski kemičar Charles Macintosh i britanski izumitelj Thomas Hancock, a nosili su ga samo časnici i gospoda višeg ranga učinivši ga tako ne samo časničkom odorom nego i statusnim simbolom. Preteča balonera, koji je po svojem izumitelju nosio naziv Mac, bio je izrađen od tada revolucionarnog materijala, nepromočive kombinacije gume i pamuka, no čudesna je tkanina imala nekoliko velikih mana. Vrlo neugodnog mirisa, nimalo prozračni i skloni otapanju na visokim temperaturama, kaputi Mac jednostavno su čeznuli za dogradnjom koja će ih učiniti praktičnijima i mirisom podnošljivijima.
Srećom, tehnologija izrade tkanina rapidno je napredovala. Godine 1853. ugledni londonski krojač John Emary osmislio je kabanicu koju je na tržište plasirao pod imenom svoje tvrtke Aquascutum, a samo nekoliko godina poslije nepredvidivim je modnim stazama počeo koračati i Thomas Burberry, talentirani mladić iz Hampshirea, sigurno i ne sluteći da će njegova modna kuća jednoga dana postati dio britanske tradicije i sinonim za najbolje i najpoželjnije balonere na svijetu. Učinivši pojedinačne niti pamuka i vune otpornima na vodu, Burberry je 1879. godine izumio gabarden, a prozračne su kapute od novog, revolucionarnog materijala, instantno prigrlili britanski džentlmeni debljeg novčanika, gospoda sklona rizičnim, avanturističkim pothvatima, avijatičari, istraživači i svjetski putnici. I danas, Aquascutum i Burberry vode bitku oko “izuma” glasovitog balonera otpornog na nepredvidive vremenske uvjete, no činjenica jest da su obje tvrtke popularizirale postojeći kaput prilagodivši ga vojnoj upotrebi. I svojim ga inovacijama učinile besmrtnim.
Od rovova do modnih pista
Baloner je od začetka bio rezerviran za muškarce iz visokog društva, a imidž statusnog simbola nastavio je graditi i na europskim bojišnicama Prvoga svjetskog rata. Kako bi već na prvi pogled odskakali od mase “običnih” vojnika, britanskim je časnicima bio osiguran džeparac od 50 funti (što je u to vrijeme bio pozamašan iznos!) kojima su kupovali fine kapute Aquascutum i Burberry ističući time ne samo vojni čin nego i status u društvenoj hijerarhiji. Dok su unovačeni britanski vojnici obično dolazili iz radničke klase, oficiri su gotovo ekskluzivno bili pripadnici viših društvenih staleža, uglađeni kavaliri podebljeg bankovnog računa i neokaljanog ugleda. Poseban odabir odjeće označavao je tako društvenu pripadnost i u redovima vojske, a činovničko je nošenje skupih i većini nedostupnih balonera naglašavalo i poticalo njihovu društvenu premoć. No osim sofisticiranog looka kojim je zračio, nijedan detalj na baloneru nije bio suvišan i svaki je bio utilitaristički izvrsno promišljen. Na remen, koji je kaput od nepromočivog gabardena stezao u struku, časnici su vješali potrepštine poput zemljopisnih mapa i dalekozora, kopče na rukavima i ramenima bile su namijenjene epoletama i drugim vojnim oznakama, a čak je i “višak” tkanine na leđima služio kao dodatna zaštita od kiše. Čak su i dužina kaputa i lakoća tkanine pridonosili većoj pokretljivosti časnika na zadatku, što je svakako bilo dobrodošlo olakšanje. Baloneri, doduše, nisu bili osobito topli, no bili su krojeni tako da podnose nekoliko slojeva odjeće a da pritom ne izgube formu. No kako baš ništa nikada nije crno-bijelo, tako će povjesničari mode istaknuti veliki nedostatak koji je u svojim nitima nosio i revolucionarni, famozni baloner. Kao luksuzni odjevni predmet, baloner je bio rezerviran samo za časnike, što je protivničkoj vojsci uvelike olakšalo detekciju najvažnijih članova u redovima britanskih vojnika pa je taj toliko voljeni baloner, naposljetku, na svojim plećima ponio krivnju zbog pogibije prevelikog broja časnika u Prvome svjetskom ratu. No ni to nije umanjilo njegovu popularnost.
Simbol statusa i stila
Kada su puške konačno utihnule, a vojnici se vratili svojim domovima, mnogi su časnici balonere nastavili nositi kao svakodnevni, regularni dio garderobe. Budući da su bili udobniji i funkcionalniji od bilo kojeg drugog kaputa na tržištu, a oko njih je, kao sinonima za moć i status, vijorila aura aristokratske sofisticiranosti, baloneri su ubrzo zapeli za oko i gospodi iz civilnog društva. Burberry i Aquascutum zadržali su visoke cijene ostajući dostupni samo onima s debljim novčanikom, no masovna je potražnja za tim luksuznim odjevnim predmetom rezultirala pojavom znatno jeftinijih kopija koje su u rekordnom roku preplavile tržište. Premda su balonere časnici nastavili nositi i u Drugome svjetskom ratu, tijekom četrdesetih je godina bež kaput izgubio asocijacije koje su ga dotad striktno vezale uz stroge i neumoljive oficire na bojištima. Za taj je shift u imidžu većim dijelom “kriva” holivudska produkcija koja je, romantiziranjem njegove uloge, polako, ali sigurno počela baloneru otvarati vrata modnog svijeta. Otevši ga s leđa časnika, Hollywood je učinio baloner neizostavnom uniformom elokventnih novinara, prepredenih gangstera, pronicljivih detektiva i misterioznih špijuna, a njime je svoju zavodljivu siluetu od pogleda sakrila i pokoja holivudska femme fatale. Ovjenčan misterioznom aurom moći i statusa, baloner se malo-pomalo uvukao duboko u kolektivnu svijest kao sinonim za neustrašive muškarce i snažne žene, a upravo zahvaljujući zvjezdanoj postavi tvornice snova, baloner je ubrzo postao nezaobilazan stilski klasik i simbol nepogrešivog ukusa.
Danas balonere nose pripadnici svih društvenih slojeva raspršeni po cijeloj zemaljskoj kugli, od članova britanske kraljevske obitelji, vrckavih srednjoškolki, nedodirljivih celebrityja i prièljivih novinara pa sve do super zaposlenih biznismena. Baš zato nimalo ne čudi to što ne može proći nijedna hladna sezona, a da izloge trgovina ne preplave novi modeli obožavanog jesenskog mantila. Budući da potrebe za produkcijom isključivo “kamuflažnih” boja odavno više nema, modne kuće (i high street brendovi) svojim poklonicima serviraju različite varijacije balonera izrađene od svakojakih materijala i u paleti duginih boja. No i dalje na tronu nepobjedive klasike stoji samo jedan jedini model. Klasični bež baloner kakav je prije više od stotinu i pedeset godina izašao iz radionice Thomasa Burberryja i postao njegov zaštitni znak, ali i neprikosnoveni simbol stila – namirisan nostalgijom, uvijek pomalo misteriozan i jednostavno fantastičan.
